PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Zvonimir Majdak (1938)
[pseudonim: Suzana Rog]

Ro�en u mjestu Zrinska, kod Grubi�nog polja. Zavr�io Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio urednik knji�evnih �asopisa Republika i Polet i ure�ivao biblioteku stranih pisaca u Mladosti. Pjesnik, prozni pisac i kriti�ar. Pi�e i TV-drame, radio-drame i komedije, feljtone, putopise i novinske �lanke. �ivi i radi u Zagrebu. Dobitnik je brojnih knji�evnih nagrada i priznanja.

KU�I�, STARI MOJ (1970)

Ispri�an so�nim zageba�kim �argonom, roman opisuje do�ivljaje najboljih prijatelja, zagreba�kih fakina - pripovijeda�a i Gliste. Nakon �to prona�u posao u auto-praonici gospon Rude, Glista se zaljubi u njegovu lijepu �enu Gizelu te ju neuspje�no poku�ava �armirati pa pada u depresiju. Nakon �to gospon Ruda daje pripovijeda�u novac za porez da ga odnese njegovoj �eni, on isti taj novac povjerava Glisti, daju�i mu tako jo� jednu priliku za osvajanje Gizele. No i ovoga puta nesretni Glista do�ivi fijasko pa se deprimiran, ne vra�a na posao ve� luta gradom te susre�e svojega idola Kurblu koji ga upoznaje s Bosankom Eminom. Odvode ju u studentski dom, gdje se u Gezinoj sobi sva trojica izredaju na njoj. Poslije toga, Gezu grize savjest pa odlazi u katedralu da se ispovijedi, a zatim u gostionici susre�u staroga Mil�eka s kojim se upoznaju i svi skupa taksijem odlaze, navodno Mil�eku na pr�ut, a zapravo dospijevaju u ludnicu (?) gdje provedu no�. Nakon toga, Glista daje otkaz i postaje sve rastreseniji te ga u jednom lutanju gradom pregazi tramvaj.

Nakon Majeti�eva romana �angi koji je, zbog pornografije bio zabranjen, te tek nekoliko godina kasnije ponovno vra�en u prodaju u ne�to promijenjenom obliku, hrvatska je "mlada proza" prekora�ila mnoge estetske zabrane, pa Majdakov roman Ku�i� stari moj, pisan zagreba�kim polukajkavskim govorom (iako obiluje erotskim situacijama), vi�e nije izazvao one otpore karakteristi�ne u vrijeme pojave Majeti�eva �angija. �tovi�e, novinska je kritika uglavnom hvalila Majdaka za jezi�no osloba�anje. Ali valja napomenuti da Majdak nigdje nije doveo seks u vezu s nacionalnom tradicijom! Dakle, iako je Majeti� krenuo tim putem, tek Majdak potpuno uvodi zagreba�ki �argon u knji�evnost, stiliziraju�i onu mje�avinu standardne �tokav�tine i elemenata kajkavskog dijalekta kojom uglavnom govore zagreba�ki obrtnici, ali s izrazima karakteristi�nima za sleng mlade generacije. Cijeli Majdakov roman pisan je slengom mladog zagreba�kog lumpenproleterijata, a pripovjeda� je postavljen u odnos opozicije ne samo prema starijoj generaciji (otac mu "dela na ciglani"), sloju obrtnika ili seljacima, nego i prema "studo�ima" koji svojim moralisti�kim filozofiranjem vr�e poguban utjecaj na "frenda" Glistu.

Jedna od temeljnih situacija u ovom romanu (kao uostalom i ve�ine romana ovoga proznog tipa) jest razbijanje iluzija o mogu�nosti ostvarenja "prave ljubavi" o �ivotnu brutalnost. To ne odre�uje samo brutalnost �ivotnih odnosa oblikovanih u tom tipu proze, nego i brutalnost pripovjeda�eva stila u kojemu je istaknuta stvarna osamljenost junaka takve proze koji redovno vi�e �udi i �ezne za �ivotom unutar "klape" negoli ga ostvaruje. No brutalnost Majdakova pripovjeda�a mnogo je manje izra�ena negoli u njegovih poljskih kolega istoga �anra. Ona se prete�no svodi na podru�je seksa, u naoko cini�nom pripovijedanju o seksualnim do�ivljajima. Nali�je brutalnosti i ovdje je zapravo �e�nja za arkadi�nom idilom.

(Aleksandar Flaker: PROZA U TRAPERICAMA)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Nedjeljko Fabrio (1937)