PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Nedjeljko Fabrio (1937)

Ro�en je u Splitu 1937, ali ve� u djetinjstvu preselio se s obitelji u Rijeku. Nakon diplomirane jugoslavistike i talijanistike, najprije radi u rije�kim ustanovama za kulturu, neko vrijeme ure�uje Rije�ku reviju, pokre�e mjese�nik Kamov te djeluje kao dramaturg u Kazali�tu "Ivan pl. Zajc". Od 1971. �ivi u Zagrebu te radi kao predava� na Akademiji za kazali�te, film i televiziju, a bio je i predsjednik DHK (1989-95) te potpredsjednik Matice hrvatske.

U knji�evnosti se najprije javlja kao pjesnik i novelist, zatim dramati�ar, a tek sredinom 80-ih kao romanopisac. Dramski opus �ini mu �est tekstova (Reformatori, Admiral Kristof Kolumbo, �ujete li svinje kako rok�u u ljetnikovcu na�ih gospara?, Me�tar, Kralj je pospan i Magnificat) u kojima prevladava povezivanje povijesnih tema i suvremenih iskustava. Objavio je �etiri knjige novela: Partite za prozu, Labilni polo�aj, Lavlja usta i Izabrane pripovijetke. Njegov novelisti�ki postupak temelji se na dotjeranosti jezi�ne izvedbe, eksperimentiranju s oblikom i vje�tom fabuliranju, �to podsje�a na Pirandella, ali se, s druge strane, pribli�ava i postmodernisti�koj poetici. Tako on gradi pripovijesti oko likova koji su �udaci, simulira kroni�arski na�in izlaganja, poigrava se motivima iz povijesti kulture, uklju�uje elemente fantastike, a �esto je mogu�e i nekoliko razina interpretacije. Sli�nim postupcima koristi se u svojoj prozi i Borges, koji se smatra jednim od za�etnika postmodernizma, a isto tako i Calvino, najzna�ajniji talijanski prozni autor 60-ih i 70-ih godina 20. st. Elementi postmodernisti�ke poetike nalaze se i u Fabrijevim romanima Vje�banje �ivota (1985), Berenikina kosa (1989) i Smrt Vronskog (1994). Prva dva romana, zbog svoje lociranosti na Jadran, �ine tzv. "jadransku duologiju", a oba se �anrovski uvr�tavaju u novopovijesni roman. Smrt Vronskog je intertekstualna igra s glavnim mu�kim protagonistom Tolstojeve Ane Karenjine, smje�tena u vrijeme Domovinskog rata. Uz knji�evno stvaranje, Fabrio se bavi i knji�evnopovijesnim, knji�evnokriti�kim i prevodila�kim radom. Adaptirao je i niz proznih djela za kazali�te i televiziju. Po�etkom 2002. dodijeljena mu je ugledna Herderova nagrada Sveu�ili�ta u Be�u za roman Triemeron.

VJE�BANJE �IVOTA (1985)
Kronisterija

Po�etak romana smje�ten je u Italiju po�etkom 19. st. Mali Carlo zarana je po�eo raditi u brodogradili�tu i u mladi�koj se dobi otisnuo prema susjednoj obali Jadrana. Ostao je u Rijeci, gdje je stekao bogati imutak i o�enio se Fanicom, koja je umrla pri poro�aju njihova sina Fumula. Paralelna pri�a prati hrvatsku obitelj Despot - oca Jo�i�a, majku Tonku i njihova tri sina: Jakova, Jovaninu i Josipa, u burnim povijesnim doga�ajima (ulasku hrvatske vojske pod Jela�i�evim zapovjedni�tvom u grad, u slo�enim odnosima me�unacionalnih skupina u Rijeci). Svaka se obitelj prikazuje u situacijama koje govore o njezinu stjecanju nacionalnog identiteta, a Fumulo, iako iz mje�ovitog braka, postaje gorljivim Talijanom, dok Jakov Despot njeguje hrvatstvo i bori se za ravnopravnost. Njegova obiteljska linija vezana je uz radni�ko okru�enje rije�ke rafinerije. Imat �e sina �imuna koji �e stradati od fa�ista, a nakon njega obiteljsku liniju nastavlja Vjenceslav Despot, kojemu se sudbina lomi u previranjima nakon Drugog svjetskog rata. Posrijedi su doga�aji vezani uz status Rijeke nakon rata, uspostavljanje jugoslavenske vlasti te iseljavanje Talijana i drugih koji nisu pristajali uz komunisti�ki re�im. S talijanske strane, Fumulo ima dvoje djece, Mafaldu i Amadea. Fumulo umire u vrijeme fa�isti�ke uprave u Rijeci, na �ijem je �elu poznati talijanski pjesnik Gabriele D'Annunzio. Amadeo pogiba kao talijanski vojnik na So�i, Mafalda se udaje, nastavlja obiteljsku liniju preko sina Oresta, koji je pak otac Emilije i Parsifala. Obitelj sanja o talijanskoj Rijeci ili poku�ava prebje�i u Italiju (Parsifal). U grad se naseljavaju ljudi iz drugih dijelova Hrvatske. Tako u Rijeku dolazi i mladi� Lucijan, i izme�u njega i Emilije ra�a se ljubav, unato� protivljenju obitelji. Razrje�enje donosi odlazak obitelji u Italiju: Emilija se rastaje od Lucijana na �eljezni�kom kolodvoru, gdje se u vlak za Italiju, u potrazi za boljim �ivotom, ukrcava i Vjekoslav Despot.

Postmoderna sugerira da oblikovati pro�lost u fikcionalnom liku zna�i ujedno otvoriti je prema sada�njosti, za�tititi je od toga da bude kona�na ili teleolo�ka. Istra�uje i povijest i teoriju fikcije kroz praksu vlastitog pripovijedanja pa spada u ono �to se naziva historiografskom metafikcijom. Vje�banje �ivota je hibridna struktura u kojoj se prepoznaju sastavnice povijesnog i obiteljskog romana, ali i romana o odgoju (tzv. Bildungsroman). Me�utim, u sredi�tu nisu povijesni doga�aji nego individualne sudbine, a pripovjeda� neprestano razbija kronolo�ku iluziju, anticipira doga�aje, fragmentira pripovjedni slijed, oblikuje fragmentarne male pri�e kroz koje raste "dra� i korov povijesti: jalovost, ludost i smrt".

Slo�enica kronisterija koja se nalazi u podnaslovu romana sugerira histeriju, prevrtljivost, neo�ekivanost povijesnih doga�aja i njihova u�inka na �ivot pojedinca.

(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Dalibor Cvitan (1934 - 1993)