Portal objavljuje
u nastavcima bilje�ke o knji�evnicima i njihovim djelima koje je pripremio Ante
Ba�i�. Bilje�ke su objavljene u skripti nastaloj kao rezultat Ba�i�evog prou�avanja
literature predvi�ene za polaganje ispita iz Novije hrvatske knji�evnosti na Odsjeku
za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
S obzirom da je prvotno bila
predvi�ena tek za osobnu upotrebu, kao pomo� i orijentacija u snala�enju me�u
veoma iscrpnom i opse�nom literaturom, u skripti primijenjena metodologija ne
dr�i se uvijek znanstvenih kriterija, nego izbor obra�enih autora i djela podre�uje
zahtjevima propisane ispitne literature iz spomenutog kolegija. Sa�etci pojedina�nih
djela nisu interpretativnog karaktera, nego ukratko prezentiraju sadr�aj.
PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost
1952 - danas
PROZA
Pavao
Pavli�i� (1946)
U rodnom Vukovaru zavr�io je osnovnu
i srednju �kolu, a studij komparativne knji�evnosti na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, gdje je danas redoviti profesor. Od 1986. redoviti je �lan HAZU te autor
desetak znanstvenih knjiga iz podru�ja starije hrvatske knji�evnosti, knji�evne
genealogije i povijesti hrvatskog stiha.
Pri�e je po�eo objavljivati
u �asopisu Vidik ve� kao student (Suncokret i Dar govora) i to u �anru
fantasti�ne proze, �to �e postati jedna od stalnih zna�ajki njegova opusa ("hrvatski
fantasti�ari"). Takav �anrovski model slijede i knjige kratkih pri�a La�a
od vode (1972) i Vilinski vatrogasci (1975). Zaokret prema kriminalisti�koj
prozi naslu�uje se u zbirci pri�a Dobri duh Zagreba (1976). Slijedi zatim
niz kriminalisti�kih romana (Plava ru�a, Stroj za maglu, Umjetni orao, Press,
Pjesma za rastanak, Rakova djeca) i nekoliko krimi�a za djecu (npr. Trojica
u Trnju, 1984.)
Od 80-ih godina u Pavli�i�eva djela prodire
kompleks motiva koji problematiziraju funkciju i smisao literature te na�eg cjelokupnog
odnosa prema povijesti. Taj kompleks osnova je romanima Krasopis (1987),
Koraljna vrata (1990), Nevidljivo pismo (1993), �kola pisanja (1994),
sve do Zaborava (1996) i Pokore (1998). Pojedino klasi�no djelo
(kao Osman u Koraljnim vratima ili Judita u Pokori) pokreta�i su doga�aja koji
redovito po�ivaju na nekoj fantasti�noj pretpostavci.
90-ih
godina opa�a se i zaokret prema autobiografskoj i dokumentaristi�koj prozi, premda
je taj model zamjetan ve� u knjizi proznih zapisa iz 1983, Dunav. Tom modelu pripadaju
i �apudl (1995), Kruh i mast (1996), Kako pre�ivjeti mladost i Vodi� po Vukovaru
(1997). Tu je i pet knjiga feljtona (Zagreba�ki odrezak, Inventura, Svoj svome,
Prolazna soba i Leksikon uzaludnih znanja). Zbirka od petnaest tekstova u formi
fiktivnih pisama Rukoljub (1995), upu�enim �enama iz hrvatskog kulturnog �ivota,
kao i �enskim fikcionalnim likovima, va�na je za razumijevanje njegovih pogleda
na knji�evno stvaranje.
VE�ERNJI AKT (1985)
Mihovil,
student Likovne akademije koji �ivi s bakom, posjeduje za�u�uju�u vje�tinu falsificiranja.
Tajnu povjerava najboljem prijatelju Zoranu, koji ga odvodi poznatom slikaru Kolari�u,
a nakon �to Zoran stru�njacima poka�e kolekciju Mato�evih pisama, definitivno
se potvr�uje da su Mihovilovi falsifikati savr�eni. Uskoro se vlast zainteresira
za Mihovila, a kada se u optjecaju pojave la�ne nov�anice, biva na trenutak i
osumnji�en, ali ustanovi se da je nevin.
Nakon �to Mihovil
i Kolari�, neovisno jedan o drugome naslikaju identi�nu sliku Maksimirskog perivoja,
stvari po�inju izmicati logi�nim obja�njenjima. Mihovilovi falsifikati uzburkavaju
javnost te postaju predmetom javnih rasprava o povjerenju u cjelokupnu pisanu
povijest, a Mihovilu donose slavu i popularnost. Pozovu ga na televiziju kako
bi izveli eksperiment, ali falsificiranje ne uspije jer je i glasovita slika falsifikat.
Ta njegova spoznaja dovodi do niza otkri�a da je okolina prepuna falsifikata i
da je velik dio povijesti zapravo falsificiran. Bez njegova znanja mnogi ga po�inju
kopirati, a u Mihovilu se bude mesijanske te�nje pa po�inje falsificirati biljke
i �ivotinje, a u disko-klubu prolazi kroza zid i ulazi u falsificiranu dvoranu
te postepeno dolazi do prave epidemije falsificiranja, a Mihovil na Sljemenu no�u
stvara sun�an ljetni dan. Budu�i da njegovi sljedbenici �ele stvoriti novu, druk�iju
stvarnost, postaju ozbiljna prijetnja vlasti, a Zoran i Dina, njegova djevojka,
postepeno se od njega distanciraju. Unato� naprezanjima, on vi�e ne mo�e odustati
od falsificiranja jer ga to �ini bolesnim, pa ga vlast odlu�i zatvoriti. Ali kad
policija do�e po njega, on falsificira i samoga sebe pretvaraju�i se u �elavog
star�i�a te zapo�inje novi �ivot s izmijenjenim identitetom. U svojoj podstanarskoj
sobi po�inje pisati roman �ija je prva re�enica istovjetna prvoj re�enici VE�ERNJEG
AKTA. Postoji i DODATAK koji sadr�i prepisku izme�u glavnog urednika i Pavla Pavli�i�a.
U pismu uredniku, Pavli�i� negira autorstvo teksta VE�ERNJI AKT, ali nema ni�ta
protiv toga da se isti objavi pod njegovim imenom.
Kao u svakoj
fantasti�noj pri�i, sudionici se brzo navikavaju na stanje stvari koje je sve
manje nalik normalnom i uobi�ajenom. Ipak, pred sam kraj romana sugeriraju se
logi�ka obja�njenja (kakva daju npr. Zoranov otac ili vele�asni), ali sredi�nja
dilema - �udesno ili prirodno - ostaje nerazja�njena. Bez svoje fantasti�ne sposobnosti,
i Mihovil bi ostao sasvim realisti�an lik, a i svi ostali vo�eni su realisti�kom
motivacijom i dru�tvenim konvencijama, ali oni su maksimalno pod�injeni glavnoj
narativnoj osnovi, tj. u romanu �ive samo onoliko dok su u vezi s glavnim likom
i onim �to on �ini. Mihovilov antipod je pisac Gribler, budu�i da je njegova misija
stvoriti apsolutno originalno djelo, dok je, s druge stane, on zapravo Mihovilov
alter ego, jer doslovno nestaje u svom djelu, ba� kao �to Mihovil dokida sebe
i prelazi u vlastiti falsifikat.
Ni prostor ni vrijeme Ve�ernjeg
akta nisu bajkoviti i mitski ve� smje�teni u suvremeni Zagreb. Odatle je mogu�e
i��itavati za�u�uju�i paralelizam racionalnosti koja vodi postupke likova u njegovim
djelima i stanovitog, tipi�no pavli�i�evskog dualisti�kog misticizma koji upravlja
svjetskim poretkom. Ovaj roman nudi rje�enje razotkrivaju�i na kraju da je cijela
stvar samo literarna igra. �itatelj o�ekuje na po�etku zaplet kriminalisti�ke
pri�e, a dobiva fantasti�nu prozu s implikacijama dru�tvenog romana, koja iznevjeruje
prvobitna �anrovska o�ekivanja, a ru�enje proznog teksta kao iluzije bilo kakve
stvarnosti, jedno je od mogu�ih tuma�enja Ve�ernjeg akta.
(LEKTIRA
NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)
�APUDL (1995)
Autor
iz dje�je perspektive opisuje doga�aje u rodnom Vukovaru, u Gunduli�evoj ulici,
popularno zvanoj �apudl . U deset poglavlja, imenovanih godinama (od 1946. - godine
ro�enja do 1955. - godine odlaska iz �apudla) autor opisuje do�ivljaje koji su
mu trajno obilje�ili djetinjstvo i �ivot, svoje roditelje i susjede: kubika�a
Pepu i �enu mu, babu Paulu, tete Micu i Vikicu, umno zaostale Necu i Zlatu, prosjakinju
Rezu i dedu Ki�ura koji je donosio ki�u te Marasove; dje�je igre, prolaske �eljeznice
i radnika "batina�a" (zvanih tako jer su radili u "Bati")
kroz �apudl dok se vra�aju s posla, va�ne doga�aje poput sprovoda, vjen�anja,
svinjokolje, ali i one sasvim neva�ne - poput nedjelja provedenih u krugu obitelji.
1955. obitelj se odselila iz �apudla i mjesto se uskoro po�elo mijenjati, a on
nikada nije smogao hrabrosti da ponovo u�e u dvori�te svoga djetinjstva jer ono
je nestalo kada je iz njega oti�ao. Nakon ratnih razaranja Vukovara, u EPILOGU
se zaklju�uje: "Po�eo sam pisati zato �to se u mojoj ulici - pa ni u mome
gradu - nikad ni�ta zna�ajno nije dogodilo, u �elji da grad i ulicu u�inim zna�ajnima
onim �to �u napisati. Sada je druga�ije: pred onim �to se u mojoj ulici i u mome
gradu zbilo, svako je pisanje bezna�ajno."
�apudl
mo�emo �itati i kao svojevrsnu sentimentalnu kroniku ranih pedesetih godina 20.
stolje�a, natopljenu nostalgijom prema gradu koji je u me�uvremenu zbrisan s lica
zemlje. Dijelovi romana objavljivani su u nastavcima u �asopisu Republika i izazvali
veoma pozitivne odjeke, a dio kriti�ara bio je sklon mi�ljenju kako su ovakvi,
autobiografski memoarski zapisi literarno vredniji i zanimljiviji od ostalih Pavli�i�evih
djela, mo�da ba� zato �to ih je pisao za svoju du�u.
(Pavao
Pavli�i�: �APUDL, Znanje, Zagreb, 1995.)
*****
Prof.
Ante Ba�i� je ro�en u Senju 1981. godine, gdje je zavr�io osnovnu i srednju �kolu.
1999. godine upisao je studij Kroatistike i Ju�ne slavistike na Filozofskom fakultetu
Sveu�ili�ta u Zagrebu. Diplomirao je 2006. s diplomskim radom o Andri�u (Andri�evo
svjetlo iznad puta - poetika proze Ive Andri�a kroz prizmu Jungove analiti�ke
psihologije, s posebnim osvrtom na pripovijetku Jelena, �ena koje nema i ostale
pojavne manifestacije Jelenine).
Trenutno radi kao profesor
hrvatskoga jezika i knji�evnosti u jednoj osnovnoj �koli. Paralelno, kao doktorand
na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike, priprema temu za svoj doktorski
rad.
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal
pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Goran
Tribuson (1948)
