PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost
1952 - danas
PROZA
Goran
Tribuson (1948)
Ro�en je 1948. godine u Bjelovaru.
Uz Pavla Pavli�i�a najva�niji je predstavnik tzv. �anrovske proze u Hrvatskoj
i jedan od naj�itanijih hrvatskih prozaika. Knji�evnu karijeru zapo�eo je po�etkom
sedamdesetih s generacijom borgesovaca, ispisuju�i tzv. fantasti�ku knji�evnost,
da bi mu kasnije radove obilje�io zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim
socijalnim backgroundom i nagla�eno prisutnim elementima rock-kulture. Vje�to
se koriste�i elementima kriminalisti�kog romana ispisuje ponajbolje stranice suvremene
hrvatske proze poslije Antuna �oljana. Dosad je objavio dvadesetak knjiga: zbirke
pri�a Zavjera kartografa (1972), Pra�ka smrt (1975), Raj za pse (1978), Spava�a
kola (1983), Klasici na ekranu (1987), Zvijezda kabarea (1998), romane Snijeg
u Heidelbergu (1980; prvi Tribusonov roman), �uje� li nas Frido �tern (1981),
Ruski rulet I i II (1982), Polagana predaja (1984), Legija stranaca (1985), Zavirivanje
(1985), Uzvratni susret (1986), Made in U.S.A. (1986), Povijest pornografije (1988),
Potonulo groblje (1990), Dublja strana zaljeva (1991), Sanatorij (1993), No�na
smjena (1996), te prozne zapise Rani dani (1997).
PRA�KA SMRT
(1975)
Zagreba�ki pisac Maks Dvorski nalazi se u Pragu na odmoru,
kako bi prona�ao inspiraciju za svoj novi roman groteski. Skupa sa svojom �enom
Rutom dru�i se sa �e�kim lingvistom Janom Horni�ekom i glumicom Monikom Rychamnovom.
U Strahovskoj biblioteci �uje za neobi�nu legendu o �eni sablasti i Pra�koj smrti.
Dvorskog tra�i neobi�ni patuljak Fjodor koji mu obe�ava pokazati grotesku kakvu
jo� nije vidio. Vodi ga do svoje ku�e, mole�i Dvorskog da ima spolni odnos s njegovom
�enom, �to ovaj s ga�enjem odbija. No Fjodorova �ena pojavi se odjednom u Dvorskijevoj
hotelskoj sobi, spava s njime i odlazi bez pozdrava. Od Horni�eka saznaje da je
to Vobornikova. Postaje opsjednut njome i tra�i je po �itavom Pragu. Na �idovskom
groblju napokon je opet susre�e, ali odmah nakon �to se pojavi i ka�e mu da se
zove Hana, Fjodor je ustrijeli i pobjegne. Nakon tog doga�aja, Dvorski danima
po novinama neuspje�no tra�i vijest o neobi�noj smrti na groblju. Isto tako ne
uspijeva na�i niti Fjodora jer na mjestu gdje je stanovao, godinama ne �ivi nitko.
Odjednom ga ipak opazi te pojuri za njim. Iako je rano, ulica je neobi�no pusta,
ali na njega naleti teretnjak koji ga pregazi.
Mrtav Dvorski
ustaje s obdukcijskog stola u bolnici i luta pustim Pragom. Susre�e �ovjeka s
cilindrom, razgovaraju o sabatu, a Dvorski primje�uje da su Vaclavske namesti
(dio Praga) propale u ogromnu rupu prepunu �takora - Pra�ka smrt se tako ostvarila.
Dvorski se spu�ta u to �drijelo i iza sebe �uje plahi korak bijele �ene, ali se,
ne �ele�i ponoviti Orfejevu pogre�ku, ne osvr�e.
Kao slabosti Tribusonovih
prvijenaca uglavnom su navo�eni ezoteri�nost, hermeti�nost, nerazumljivost, afektacija
i povo�enje za stranim piscima. Tribuson zapravo prihva�a model proze kakav je
Borges afirmirao pa ih zato (u smislu koji tom pojmu pridaje Borges) mo�emo nazvati
i baroknima jer je i Tribuson silno svjestan literariziranosti svojih proza. Literariziranost
je suprostavljena kao opozicija �ivotnosti i realnosti, �to se neprestano isti�e
odabirom nadstvarne, literarno-fikcijske tematike. Svoje proze gradi inkorporacijom
fragmenata tu�ih tekstova i likova, a i leksik kojim se slu�i nerijetko je vrlo
artifcijelan, bogat konotacijama koje upu�uju na razli�ita mjesta iz tekstova
drugih knji�evnika
U noveli Pra�ka smrt (pisanoj u obliku dnevni�kih
bilje�aka), autor koristi najispra�njeniji sustav konvencija, svojstven realisti�kom
vi�enju knji�evnosti, koje zatim naru�ava "besmislenim" likovima (patuljak
Fjodor). Time se mijenja i princip motivacije; kauzalnost je destruirana, a logika
supstituirana stanovitim oblikom paralogike. Sve to pridonosi gra�enju grotesknih
tonova u noveli, �to je dodatno nagla�eno i mije�anjem konvencija koje pripadaju
visokoestetiziranim kodovima s konvencijama svojstvenim kodovima trivijalne literature
(krimi�, porni�).
Tribusonova je imaginacija uronjena u knji�evnu
tradiciju; �itaju�i njegove proze otkrivamo niz intertekstualnih veza s motivikom
i likovima Dostojevskog, Kafke, Poea, Borgesa i dr., koje on oboga�uje novim zna�enjima,
ali oni i dalje vode svojevrstan dijalog s knji�evnom tradicijom.
(Velimir
Viskovi�: POZICIJA KRITI�ARA & MLADA PROZA, Znanje, Zagreb, 1988. i 1983.)
SNIJEG
U HEIDELBERGU (1980)
Roman je podijeljen u tri dijela:
RAZGOVOR S U�ITELJEM (1934), POTRAGA ZA U�ENIKOM (1976) i POGOVOR ILI RACIONALIZACIJA
TUGE (1979). Prvi dio napisan je u obliku ispovjednih monologa glavnoga lika Nikolasa
�rama, sina zagreba�kog tvorni�ara makarona, koji je pobjegao od ku�e u potrazi
za slobodom i demona (s kojim je oti�ao u svijet). U svojevrsnom odnosu u�enika
i u�itelja, obojica se prisje�aju onoga �to su zajedno po�inili: od namjernog
guranja sestre Hilde niz stepenice u ranome djetinjstvu, nastrane opsesije brata
Otona njime, osvajanja i potom dovo�enja do (samo)ubojstva brojnih �ena i mu�karaca
s kojima su Nikolas i demon op�ili: Marije Fornezzarri, Therese, glumice Helene,
stare Grete (koju su natjerali da postane kurva) do starog homoseksualca, grofa
Karla Ebsteina, koji je Nikolasa posvojio i bio mu ljubavnik te profesora Wagnera,
kojega su, skupa s jo� nekoliko ljudi okrutno ubili, nakon �ega je Nikolas napokon
uhva�en i odveden u heidelber�ku tamnicu, gdje je priznao zlo�in i �ekao na izvr�enje
smrtne osude.
Drugi dio napisan je na objektivniji na�in, nastoji
baratati �injenicama i otkriti �ramovo podrijetlo i obitelj, iako neuspje�no.
Prije smrti, Ebstein (to prezime Nikolas je uzeo nakon smrti grofa kojega je ubio,
kao jedini njegov nasljednik) u zatvoru pi�e bilje�ke koje je zatvorski �uvar
nakon pogubljena uzeo, da bi naposlijetku zavr�ile u Zagrebu. �uvar pri�a o Ebstainovim
posljednjim danima �ude�i se njegovoj ravnodu�nosti i mirnom odlasku u smrt. Donosi
se i kronologija �ramovih/Ebstainovih aktivnosti 1905 - 1934.
Posljednji
dio doga�a se tijekom hladne zime, po�etkom 1979. u Zagrebu. Pripovjeda�/autor
tra�i podatke o starim hrvatskim piscima-emigrantima (J. Kri�ani�u, F. Ma�urani�u,
Tomasseu, Kamovu, Mato�u, Dr�i�u, Vran�i�u, ...) te zajedno s Otom istra�uje motive
njihova odlaska u emigraciju. Zaklju�uje da sva povijest ipak uvijek zavr�ava
u literaturi.
Snijeg u Heidelbergu ima ishodi�te u nekim ranijim
Tribusonovim pri�ama (Ironi�na povijest Armanda �tajnera i Ljetnikovac), �to se
mo�e i��itati u multiperspektivnosti i problematiziranju odnosa umjetnosti i zbilje,
te statusa istine i u zbilji i u umjetnosti. Roman je pripovijedan na tri razine:
na prvoj se susre�emo sa "skripturom" tradicionalne fanatastike, na
drugoj pisac (pseudo)znanstvenom "skripturom" poku�ava intperpretirati
fantasti�ka zbivanja ispripovijedana na prvoj razini, a na tre�oj podstire �itatelju
privatni dnevnik pisan u doba nastajanja romana. Prva dva dijela tako pripadaju
fictionu, dok su drugi i tre�i dio non-fiction (samo komentari prethodnog fictiona).
Radi se o polimorfnom �tivu u kojem se eksperimentira s raznim skripturama i u
kojem se kompzicija pojavljuje kao nosilac veoma provokativnih zna�enja.
(Velimir
Viskovi�: MLADA PROZA, Znanje, Zagreb, 1983.)
POVIJEST PORNOGRAFIJE
(1988)
Roman po�inje s vije��u o smrti pripovjeda�eva prijatelja
�ede Kralja - Delona kojega su u metalnom lijesu dopremili s jugoslavensko-talijanske
granice, prilikom �ijeg je ilegalnog poku�aja prelaska poginuo. Uskoro se od pripovjeda�a
Stanislava zvanog Debeli oprostio i drugi prijatelj - Miki Grabar ostaviv�i mu
prije odlaska fascikl-knjigu pod naslovom POVIJEST PORNOGRAFIJE na kojoj je radio
godinama. �itaju�i taj tekst o fenomenu i povijesti pornografije pripovjeda� se
retrospektivno vra�a u djetinjstvo:
Odrastao u malom provincijskom
gradi�u, u poslijeratnoj atmosferi koja je jo� uvijek bila pod utopijskom idejom
samoupravljanja, pi�e o svojem �kolovanju i zajedni�kom odrastanju s prijateljima:
Ljubom, Mikijem Grabarom, �edom - Delonom te ne�to starijem Jaromirom Kralikom
- Bramborom. Nakon gimnazije upisuje se na studij knji�evnosti u Zagrebu te uspijeva
napisati i nekoliko romana. Uskoro shva�a da je studij besmislen te se zajedno
sa svojim dru�tvom prepu�ta glazbenom valu 70-ih godina, pu�ta kosu i �ivi na
na�in koji se njegovom ocu nimalo ne svi�a. Delon se bavi sumnjivim poslovima,
pojavljuje se i nestaje, Brambor poku�ava otkriti tajnu o smrti svoga oca kojega
su lividirali kao infobiroovca. Nakon �to je Irena rodila Ljubino dijete, ovaj
je od sre�e bio toliko uzbu�en da nije sam uspijevao nakupovati sve �to je bilo
potrebno za prinovu pa se Brambor ponudio da �e mu iz Zagreba autom dovesti ve�-ma�inu.
Prilikom povratka Brambor pogiba u prometnoj nesre�i, a Irena za njegovu smrt
krivi Ljubu. Dru�tvo se polagano raspada.
Stanislav se preselio
u Zagreb gdje �ivi sa Sonjom te radi u jednoj propagandnoj agenciji, bez ikakvih
ambicija za napredak. Delon se iznenada vra�a i Ljubina �ena Irena ponovno se
zaljbljuje u Delona - svoju staru ljubav. To nesretnog Ljubu dovodi do o�aja pa
pronevjeri velik novac, poku�avaju�i putovanjima i rastro�nim �ivotom povratiti
Irenu. 1986. Stanislavu umire majka, a uskoro potom odr�ava se dvadeseta godi�njica
mature gdje su se jo� jednom svi sastali. Posljednji put pojavio se i Delon. Nakon
odlaska pogiba je prilikom ilegalnog prelaska granice.
Dopu�tenjem
autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra
na portalu:
Dubravka Ugre�i� (1949)
