PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Dubravka Ugre�i� (1949)

Ro�ena je u Kutini. Zavr�ila je Filozofski fakultet i dvadesetak godina radila u Zavodu za znanost o knji�evnosti Filozofskog fakulteta. Po�ela je s prozom za djecu: Mali plamen (1971) te Filip i Sre�ica (1976), ali ve� tu se nazire njen poeti�ki model koji je u skladu s teorijskim postavkama ruskih formalista - postupak o�u�ivanja stvarnosne gra�e �to se preta�e u knji�evni tekst. Objavila je knjige kratkih pri�a Poza za prozu (1978) i �ivot je bajka (1983); zbirke eseja Ameri�ki fikcionar (1993), Kultura la�i (1996), Zabranjeno �itanje (2001); romane �etefica Cvek u raljama �ivota (1981), Forsiranje romana-reke (1988), Muzej bezuvjetne predaje (objavljivan samo u prijevodima) i Ministarstvo boli (2004). Knjige su joj prevedene na gotovo sve europske jezike i nagra�ivane brojnim nagradama. Osim prozom, bavi se i znanstvenim radom. Autorica je studije Nova ruska proza (1980) te urednica antologije suvremene ruske proze Pljuska u ruci (1988). Bila je i dugogodi�nja kourednica Pojmovnika ruske avangarde, a prevodila je s ruskog Piljnjaka i Harmsa. 1993. je napustila Hrvatsku iz politi�kih razloga. Danas �ivi u Amsterdamu i pi�e za europske novine i �asopise te predaje na ameri�kim sveu�ili�tima. Pi�e i dalje na hrvatskom, ali su prva izdanja njezinih novijih knjiga objavljena na nizozemskom jeziku.

�TEFICA CVEK U RALJAMA �IVOTA (1981)
Patchwork roman

Mlada i depresivna daktilografkinja �tefica Cvek �ivi s tetkom iz Bosanske Krupe i u potrazi je za sre�om i ljubavlju svog �ivota. U tome joj svojim savjetima poma�u kolegice i prijateljice, Anu�ka i Marijana. �tefica ima nekoliko flertova; sa �oferom, Trokrilnim i Intelektualcem, ali nijedan se ne razvije u ni�ta vi�e od jednokratnog susreta. Nesretna �tefica utjehu tra�i u "Gospo�i Bovary", a nakon vjen�anja prijateljice Ele zapada u te�ku depresiju, za vrijeme koje se pre�derava i poku�a samoubojstvo (ali na (ne)sre�u, umjesto opasnih tableta popije tetkine multivitaminske tablete!). Nakon toga upi�e te�aj engleskog jezika, gdje upozna Mistera Frndi�a. Skupa �ekaju tramvaj ...

U zavr�nom prilogu autorica se sa svojom mamom, tetom, sekom, susjedom Majom, Len�em i gospo�om Jarmilom neuspje�no konzultira o kraju romana. Ne uspijevaju se dogovoriti.

PRINC �E IPAK DO�I - �tefica Cvek u raljama �ivota

Polemi�nost �tefice Cvek zracali se prije svega u parodi�nosti. Unato� svom uva�avanju trivijalnog, Dubravka Ugre�i� uspjela je istodobno zadr�ati i �vrstu to�ku odmaka od shematiziranosti prepoznatljive za trivijalan tekst. Kriti�nost nije izre�ena samo posrednim stavom, nepristajanjem na trivijalno, nego i izravnim preispitivanjem svega �to obilje�ava kli�ejiziranu svijest. Ovaj tekst polemi�ki se odnosi prema �injenici da trivijalna svijest neke najhumanije ljudske osobine, poput �elje za boljim i lijepim, intimnih nadanja i strahovanja, gotovo obavezno - banalizira. Do prihvatljivih vrijednosti valja se stoga - probiti, a Ugre�i�kin tekst �ini to raznim narativnim strategijama (npr. udar na one narativne to�ke �to ljubavni roman i �ine trivijalnim �tivom). Njezini ljubavnici tek su plo�ne li�nosti, �ablone svedene tek na jednu svoju razinu (�ofer, Trokrilni, Intelektualac). Karikiranje je u�injeno u tolikoj mjeri da mnogi osvrti tvrde kako je rije� o parodiziranju �itavog �anra ljubavnog romana.

Ugre�i�kina sklonost trivijalnim �anrovima u potpunosti se zapravo uklapa u �iroko rasporstranjenu postmodernisti�ku te�nju razbijanja o�tre opredijeljenosti visoke i trivijalne literature, u te�nji najprije brisanja granica �to ih dijeli, a potom njihova preplitanja (�ime trivijalna dobiva na dignitetu, a visoka na vitalnosti).

Parodizaciju u �tefici Cvek valja tra�iti u nagla�enom odmaku od trivijalnih oslonaca, koji se iskazuju tako �to se trivijalni elementi toliko prenagla�avaju da se dobiva njihov karikiran, komi�an oblik.

Dubravka Ugre�i� spisateljica je izrazito maniristi�kih literarnih poteza. Svaki njezin prozni tekst je na ovaj ili onaj na�in implicitna poetolo�ka rasprava, a jedno od sredstava kojim se to posti�e jest gusto zasi�enje te proze intertekstualnim upori�tima . Upravo u bahtinovski shva�enoj intertekstualnosti - kao dijalogizam , treba potra�iti i odgovor na pitanje za�to �tefica pose�e za Flaubertovom Gospo�om Bovary. Tim se potezom naime uspostavlja izravna korespondencija dvaju tekstova, pri �emu poslije takva �ina niti jedan ne ostaje isti. U neku ruku je �tefica Cvek u raljama �ivota tek ina�ica cijenjena romana o francuskoj madame. Ali i obrnuto! - jednostavno, usporedbom dvaju tekstova sti�e se do dekanonizacije jednog klasi�nog knji�evnog mjesta, pa na vidjelo izlazi da se Gospo�u Bovary mo�e �itati i kao tekst trivijalna upori�ta. Tako se uvi�a ne�to doista zna�ajno: trivijalna potka visoke knji�evnosti. Isto tako se ozbiljno relativizira granica izme�u trivijalne i visoke knji�evnosti te pokazuje kako termin trivijalno doista valja shvatiti kao mogu�i opis strukturnih obilje�ja odre�ena knji�evnog teksta, a ne kao mo�ebitnu proudbu njegovih umjetni�kih vrijednosti.

U Zavr�noj obradi modela, spisateljica upozorava na fabluranu sli�nost bajki i svojega teksta, �ime lako mo�emo do�i do npr. - bajke o Pepeljugi (ali se ovdje princ ne pojavljuje na bijelom konju, nego - parodijski - �eka tramvaj), a budu�i da se ne ustru�ava spomenuti niti imena �eherezade i Penelope, potvr�uje se da govor o jednom tekstu uvijek govori i o drugom, posredovanom tekstu.

Ve� samim uzimanjem romana u ruke, �itatelju se name�e �injenica da pred sobom ima tekst koji mo�da i nije ni�ta drugo do gusta mre�a spojena od raznih proznih fragmenata, nastala "izrezivanjem" iz nekih drugih, ve�ih cjelina pa se kroja�ko nazivlje, koje Ugre�i� ovdje upotrebljava, �ini doista prikladnim za tu svrhu. "Kroja�kim" uputama o kretanju kroz tekst na po�etku romana, podnaslov Patchwork story , potvr�uje se i dodatno razra�uje. Umje�no �ongliraju�i la�nim autorstvom, pripovjeda� na kraju teksta priznaje da je kao nadahnu�e za "roman o tipka�ici" poslu�io navodni dnevnik izvjesne Pat Patch iz Londona, 1888. Izmi�ljeno se tako potpuno zaodjeva u ruho egzaktnog, fiction opona�a faction pa postaje gotovo nemogu�e razlu�iti jedno od drugog, �to je postupak vrlo dobro uklopljiv u Borgesovu maniru.

(Velid �eki�: FLAGUSOVA RUKAVICA, Naklada Benja, Rijeka, 1995.)

FORSIRANJE ROMANA-REKE (1988)

Po�etak i kraj romana uokvireni su dnevni�kim zapisima pripovjeda�ice, koja opisuje kako 80-ih godina putuje na knji�evne susrete diljem svijeta i muku mu�i s i�ijasom kojega lije�i u toplicama.

Sredi�nji i najve�i dio romana smje�ten je u zagreba�ki hotel "Intercontinental", gdje se od 5. do 8. svibnja 1983. odr�ava Me�unarodni susret knji�evnika. Pojavljuje se veliki broj likova: od doma�ih (Ministra (koji kao doma�in pazi da se sve odvija u redu i istovremeno ima odnose sa svojom ljubavnicom Vandom), mladog neuspjelog pisca Pipe Finka, knji�evnog kriti�ara Ivana Lju�tine te jo� nekih doma�ih pisaca, do predstavnika stranih zemalja; od onih iz biv�eg isto�nog bloka: �eha Jana Zd�azila, dvojice Rusa Tro�ina i Sapo�nikova, do starog Francuza i navodnog dalekog Flaubertovog ro�aka Jeana Paula Flagusa i mladog Amerikanca Marca Stenheima). Opisuju se njihove diskusije, posjet tvornici kobasica koja treba pribli�iti radnicima knji�evnike, a knji�evnicima radnike kao potencijalnu knji�evnu publiku, osveta nekolicine �enskih spisateljica kojima je svojim o�trim kritikama na �ulj stao Lju�tina te dugih razgovora o "savr�enoj" Americi (iz Pipove perspektive) i dosadnoj Europi koji se vodio izme�u Pipe i Marca. Doma�ini (Pipo i Ministar) u razgovoru sa gostima (Marcom i Flagusom) potrudili su se da ocrne sve �to je doma�e u korist zapadne "superiornosti".

Na samom po�etku jedan od sudionika, Jose Ramon, umire nesretnim slu�ajem u bazenu; �ehu Zd�azilu ukradu rukopis njegovog �ivotnog djela nakon �ega on poku�a samoubojstvo, ali uspije samo pro�istiti �eludac laksativom, jednog od Rusa zavede be�ka studentica rusistike Sabina Pulhar itd.

Radnja se privodi kraju odlaskom sudionika susreta, a Ministar umire od infarkta, �uv�i na vijestima vijest o vlastitoj smrti koju je podmetnuo stari Flagus sa svojim tajnikom, zapravo mo�ni bogata� koji je bio uzrokom ve�ine zavrzlama koje su se doga�ale.

Pri�a je to o piscima i njihovim svjetovima, locirana u stvarni prostor zagreba�kog hotela Intercontinental, u vrijeme Me�unarodnog susreta pisaca 1983, u posljednjem desetlje�u socijalizma. To vrijeme ovdje slu�i za neobi�nu knji�evnu igru sa �anrovima i konvencijama. U okvire romana ova knjiga upisuje gra�u dovoljnu za nekoliko knjiga, razvija sudbine ve�eg broja junaka i kombinira �itav niz �anrova preuzetih iz kanonske knji�evne tradicije, ali i popularne kulture. Iz romana ne prepoznajemo samo smije�nu zbilju na�e neposredne pro�losti, socijalizma sa ljudskim likom, nego i nagovje�tenu budu�u zbilju koja ve� postaje na�om sada�njo��u.

(Dubravka Ugre�i�: FORSIRANJE ROMANA-REKE, Konzor & Samizdat B92, Zagreb/Beograd, 2001.)

CRN DIJABOLI�NI MA�AK - Forsiranje romana reke

Tekst ovog romana organiziran je u dva dijela, �ime je �itatelju omogu�eno da ve� i vizualno razlu�i onaj dio romana koji �ini prozirni prsten i funkcionira poput vanjskog okvira cjelokupnog teksta, od drugog, opse�nijeg dijela romana, koji se nalazi unutar postavljenog okvira. Takva struktura djeluje poput romana u romanu, �to potvr�uje i razdvojenost fabularnih tijekova. U navednom prstenu �itatelj se upoznaje s naratorom - Dubravkom, koja �e bilje�iti pojmove iz svakodnevice, u obliku dnevni�kih zapisa, a dio romana koji se nalazi unutar prstena zapravo je ona proza koju narator(ica) spominje u prvom dijelu - "s �vrstom namjerom" da �e ga napisati. Glavni pokreta� svih fabularnih zapleta je Jean Paul Flagus, francuski sudionik Razgovora, a kao klju�no pitanje romana name�e se i klju�no pitanje postmoderne: pitanje iscrpljenosti knji�evnog jezika tj. pitanje knji�evne originalnosti. To se potvr�uje nizom srodnih pitanja �to se javljaju kao posljedica fabularnog pojavljivanja takvih protagonista kao �to je Flagus. Pisac kao demijurg u knji�evnim tekstovima ne samo da nije i��eznuo, nego se i u izmijenjenim okolnostima samo iznova potvrdio.

Ovdje se Ugre�i�ka upustila i u razmatranje mjesta pisca u dru�tvenom okru�ju, odnosno u ra��lambu odnosa izme�u pojedinca nalgla�ene osobnosti i vlasti, a zahva�anje u to�no odre�enu i prepoznatljivu stvarost, odnosno hiperboliziranje u isticanju osobina tipi�nih za pojedine osobe iz lokalne zagreba�ke sredine, nije drugo do potez uobi�ajen u parodijskom postupku. Oslanjaju�i se na parodiju, autorica je u roman uplela i neke ne ba� bezazlene dru�tvenokriti�ke primjedbe, koje vrlo �esto iskazuje kroz usta protagonista romana.

"Originalnost prepisivanja" jedan je od klju�nih postulata na kojima Ugre�i� nastoji izna�i vlastito prozno pismo pa se koristi Flaubertom i Borgesom, kao dvama razli�itim na�inima dosizanja istovjetna cilja: originalnosti. Ve� sam naslov romana govori nam da imamo posla s tekstom koji se oslanja na neka iskustva romana rijeke. To zna�i da je njegova struktura polifoni�na. Pred �itatelja se dovodi mno�tvo protagonista koji omogu�uju �iri zahvat u tekstom nazna�enu problematiku. To omogu�ava i prepletanje velikog broja sudbina. No leksemom "forsiranje" signalizira se postojanje odmaka: razvoj fabule npr. ne prenosi u potpunosti na�in razvijanja fabule u romanu rijeci - fabularna raspr�enost poku�ala se prevladati stalnim su�eljavanjem s na�elom �to ekonomi�nije organizacije teksta.

Glavni protagonist, Jean Paul Flagus uobli�en je tako da priziva u usporedbu protagonista Wolanda, protagonista Bulgakovljeva romana Majstor i Margarita. Osim toga, pojedine sekvence Ugre�i�kina romana izgra�ene su po uzoru na sli�ne u Majstoru i Margariti. Oba protagonista putem dijaboli�nih manipulatora sudbinama malih ljudi iskazuju uvijek aktualnu pri�u o odnosu knji�evnosti i vlasti, odnosno o polo�aju pojedinca u rigidno ideologiziranom, totalitarnom dru�tvenom sustavu.

Autorica se �esto poziva poznavanje, ne samo intertekstualnih, nego i �ire - inermedijalnih iskustava (usporedbe s filmovima npr.). Forsiranje romana reke tako predstavlja onaj tip knji�evnosti koja bez osje�aja manje vrijednsoti upija razli�ita prozna pisma, tvore�i svojevrsni mixum compositum. Njihovom osmi�ljenom, prije svega funkcionalnom upotrebom nagla�ava se upravo nadre�enost sinteti�kog na�ela, kao obilje�ja koje se nalazi u samim temeljima Ugre�i�kine skripture. No pritom je va�no re�i i to da nije sve u prepoznavanju onog �to tvori spomenuti mixum compositum. Jednako je va�no, ako ne i va�nije, u koju je svrhu to upotrijebljeno. Samo se sintetskom nadogradnjom poznatih elemenata mo�e sti�i do "originalnosti prepisivanja".

(Velid �eki�: FLAGUSOVA RUKAVICA, Naklada Benja, Rijeka, 1995.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Radovan Iv�i� (1921)