PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost
1952 - danas
DRAMA
Marijan
Matkovi� (1915 - 1985)
Ro�en u Karlovcu, u Zagrebu
diplomirao pravo; u Be�u i Parizu studirao povijest umjetnosti i knji�evnost.
Radio kao intendant HNK, tajnik Razreda za suvremenu knji�evnost u JAZU te bio
urednik �asopisa Forum.
Pozornost na sebe skrenuo je ve� svojom
prvom dramom, Slu�aj maturanta Wagnera. Sljede�ih osam drama uglavnom su jedno�inke.
Tu su jo� i dvo�inke Na kraju puta i Va�ar snova. 1962. pojavljuje se njegov triptih
I bogovi pate, �iji je sredi�nji dio drama Heraklo. Anti�ki je mit u suvremenoj
drami, ve� s po�etka stolje�a o�ita reakcija na naturalizam prethodnog vremena,
u �emu opa�amo jasnu autorsku �elju za preru�avanjem suvremene slike svijeta u
anti�ko ruho, sve u cilju njena, �to jasnijeg i nadasve aktualnijeg obrisa. U
pravilu se tu uvijek radi o humanisti�kim idealom slobode inspiriranom podtekstu.
HERAKLO
(Delo, Beograd, 1957.)
Drama u 2 �ina
Radnja se zbiva na
Heraklovom dvoru u Tesaliji. Heraklo je razo�aran proma�eno��u svoga �ivota; s
ga�enjem gleda svoj vlastiti kip i la�ni mit izgra�en o njemu. U tome ga poku�ava
razuvjeriti njegova �ena Dejanira, a slijepi pjesnici neuspje�no ga poku�avaju
opjevati. Tu je i njihov sin Hilo i njegov u�itelj, rob Poliks. Heraklo odlu�uje
oti�i u svoju posljednju pustolovinu, na ratni pohod u Ehaliju.
Tri
mjeseca poslije Heraklo se vra�a u pobjedni�kom pohodu s velikim ratnim plijenom
i zarobljenom Euritovom k�erkom, a sada njegovom robinjom, lijepom Jolom. Poliks
koji se vra�a zajedno s Heraklom prepri�ava pjesnicima ratne doga�aje: vojsku
su zapravo predstavljali volovi, bikovi i krave! Jola se zgra�a nad ru�no�om Heraklova
kipa, a Dejanira je odlu�uje udati za svog sina Hila. Kad Heraklo saznaje da je
umjesto njega zapravo ratovao njegov dvorjanin Liha, potu�e se s njim i Liha pada
mrtav. Poliks bje�i, a Heraklo, u�av�i u plamen �rtvenog oltara, kao �rtvu bogovima
prinosi samoga sebe.
Motivska je podloga Heraklu demistifikacija
bo�anstva i svjesno oduzimanje aureole posve�enosti. Dramu o Prometeju (koja �ini
prvi dio triptiha I bogovi pate) zamijenila je drama o Heraklu, budu�i da je upravo
Heraklo bio onaj heroj �to je spasio Prometeja od groznih muka, ustrijeliv�i orla
koji mu je neprestano kljuvao jetru. Unato� silnim slavopojkama i obmanama svojih
podanika, Heraklo shva�a da vi�e ne mo�e biti i da nije onaj heroj kojim ga smatraju
- on shva�a proma�enost svoga �ivota i svojih opredijeljenja u njemu.
Matkovi�
je autor i nekoliko eseja, uglavnom inspiriranih dramskom knji�evno��u (Dr�i�,
Cesarec), njegovom velikom knji�evnom ljubavlju - Mato�em, ali i op�im kulturno-politi�kim
kontelacijama.
(Nikola Batu�i�: PSHK 141, Zagreb, 1976.)
Dopu�tenjem
autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra
na portalu:
Ivo Bre�an (1936)