PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost
1952 - danas
DRAMA
Ivo
Bre�an (1936)
Ro�en u Vodicama, �kolovao se u �ibeniku,
a diplomirao jugoslavistiku u Zagrebu. Godinama je radio kao predava� hrvatskog
jezika i knji�evnosti u �ibenskoj gimnaziji, a od 1983. je umjetni�ki voditelj
�ibenskog kulturnog centra. Prozu po�inje objavljivati 50-ih u �ibenskoj reviji,
ali i raditi u dramskoj du�ini "Kolo" pa se njegova knji�evna aktivnost
sve vi�e isprepli�e s kazali�nom umjetno��u. Jo� i danas prepoznaje ga se prvenstveno
kao dramskog pisca.
Prva njegova drama Proteus angineus ostala
je neobjavljena i neizvedena, dok mu je prvi objavljeni dramski tekst filozofskog
usmjerenja �etiri podzemne rijeke (1970) pro�ao gotovo nezapa�eno. Ali je njegova
"groteskna tragedija" Predstava Hamleta u selu Mrdu�a Donja (napisana
1965, tiskana u Kolu 1971. i iste godine praizvedena u ITD-u) izazvala burne reakcije,
u rasponu od brutalne politi�ke cenzure do knji�evno kriti�kih atributa prijelomne
drame u povijesti novijeg hrvatskog dramskog teatra.
Njegovi
dramski tekstovi (npr. Ne�astivi na Filozofskom fakultetu, Anera, Sve�ana ve�era
u pogrebnom poduze�u i druge) sakupljeni su u knjigama Groteskne tragedije (1979),
Nove groteskne tragedije (1989) i Tri drame (1993). Groteskno se kod Bre�ana posti�e
spajanjem ideolo�ki i civilizacijski nepomirljivih opreka, poput biblijskog mita
o Kristovoj muci i ideologizirane atmosfere JNA u komadu Vi�enje Isusa Krista
u kasarni V.P. 2507. Temeljni postupak u Bre�anovoj dramaturgiji je situiranje
klasi�ne dramske pri�e u suvremeni kontekst. U srazu klasi�ne drame pisane visokim
stilom i siroma�ne, polupismene Dalmatinske zagore nastaje najve�i dio Bre�anova
opusa.
Oku�ao se i kao scenarist (napisao scenarije za Papi�ev
film Predstava Hamleta u selu Mrdu�a Donja, Izbavitelj i Tajna Nikole Tesle).
Najve�i uspjeh postigli su filmovi koje je na temelju Bre�anovih scenarija re�irao
njegov sin Vinko Bre�an: Kako je po�eo rat na mom otoku i Mar�al.
Romane
je po�eo pisati 90-ih godina, s naj�e��im obrascem pustolovnog, avanturisti�kog
romana. U romanesknom prvijencu Ptice nebeske (1990), glavni likovi su dvojica
besku�nika i varalica, dok u Ispovijedima nekarakternog �ovjeka prikazuje �ivotni
put glavnog lika od 1918. do 1990, daju�i usporedo i presjek politi�kih, ideolo�kih
i socijalnih mijena. Roman Astaroth (2001) aktivira Bre�anovu knji�evnu maniru
reinterpretacije klasi�nih tekstova, te u njemu autor preoblikuje faustovski motiv
"ugovora s �avlom" i smje�ta ga u povijesne prilike Hrvatske u 20. stolje�u.
Oku�ao
se i u novelistici (Pukotine, 2000), te esejistici (Osnovna na�ela mojeg dramskog
sustava, Republika, 1996).
PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDU�A DONJA
(1965, objavljeno 1971)
Dramski je tekst podijeljen u dva dijela
i pet slika. Radnja se zbiva 50-ih godina u izmi�ljenom selu Mrdu�a Donja u Dalmatinskoj
zagori. Odr�ava se sastanak Mjesnog aktiva sela koji je sazvao Mile Puljiz. Drug
Puljo obavje�tava seljake da je na redu kulturno-prosvjetna aktivnost. Drug Ma�ak
�eli organizirati kazali�nu predstavu u selu kojom bi bila prikazana "na�a
socijalisti�ka stvarnost", ono pozitivno i ono negativno. Prepirku seljaka
prekida seoski mo�nik Mate Bukarica - Bukara koji nare�uje da se predstava mora
pripremiti. Prihva�en je i prijedlog druga �imurine da to bude Shakespeareov "Hamlet",
odnosno "Amlet", kako ga on zove. Za vrijeme pri�anja sadr�aja, dolazi
seoski momak Joco �koki� i optu�uje Bukaru da je namjestio da njegovog nevinog
oca uhite zbog kra�e iz zadru�ne blagajne.
U drugoj se slici
Joco sastaje sa Puljinom k�eri, a svojom zaru�nicom - An�om. An�a moli Jocu da
prihvati ulogu Hamleta jer �e ona biti Ofelija pa �e se mo�i vi�e vi�ati. Joco
je uznemiren jer mu je otac u zatvoru, ali ipak pristaje. Bukara postaje Klaudije,
kr�marica Majka�a kraljica Gertruda, Puljo Polonije, Ma�ak Laert, dok je �imurina
komentator. Na prvoj probi zapo�inje rasprava o revolucionarnosti "Amleta",
te Bukara prisiljava u�itelja da promijeni tekst tako da "Amlet" bude
"predstavnik radnika i seljaka".
Tre�a scena odvija
se nekoliko dana kasnije. Bukaru uznemiruje Jocino pona�anje i boji se da Joco
ne otkrije kako je on zapravo utajio zadru�ni novac. Prislu�kuju�i nakon probe,
�uju kako Joco prenosi An�i svoje otkri�e Bukarine pronevjere. An�a ga moli da
odustane od razotkrivanja, ali on ne pristaje.
U drugom dijelu
u�itelj �kunca i Joco razgledavaju kostime i u�itelj otkriva Joci da ga je An�a
izdala. Proba se pretvara u pijanku, a Joco optu�uje An�u da ga je iznevjerila
i napada Bukaru. U petoj slici seljaci probaju posljednji prizor, a Joco u sceni
njegova dvoboja s Ma�kom kao Laertom, stavi Ma�ku no� pod grlo i natjera ga na
priznanje da ga je Bukara natjerao da spali knjigu rashoda koja bi dokazala nevinost
Jocina oca. No uto dolazi seljak s vije��u da se Jocin otac ubio u zatvoru. Joco
nasr�e na Bukaru seljaci ih razdvajaju, a nitko ne staje na Jocinu stranu. On
odlazi, a seljaci pjevaju sve do mraka te se �uju zadnje replike Bukare i �kunce:
"Koje je ugasija svi�u? Ko je ugasja svi�u?" - "Svjetlo� Upalite
svjetlo� Svjetlo�"
Zbog prevratni�kog odnosa prema knji�evnom
jeziku i tradicionalnom standardu hrvatske drame, mnogi je smatraju jednim od
najboljih dramskih tekstova u NHK. Novina je u kori�tenju jezika kao djelatnog
dramatur�kog �imbenika, a ne kao prenositelja obavijesnih segmenata ili indikator
dru�tveno-povijesnog miljea. Od nastanka do praizvedbe pro�lo je vi�e od pet godina.
Radi se o grotesknoj tragediji, travestiji i preradbi jedne od najslavnijih svjetskih
tragedija, Shakespeareova Hamleta.
Bre�an otkriva primitivnu
logiku koja vlada u jednom geografskom prostoru, ogoljuje mentalitet primitivnog
politi�ara koji je na vlasti da bi stekao korist za sebe, a ne zato da brine o
op�oj dobrobiti. Bukara je oli�enje "grabe�nog mentaliteta" koji prisvaja
bilo koju ideologiju da bi maskirao osobne interese te Bre�an tako stvara djelo
izrazito obilje�eno konkretnim prostorom i vremenom te njegovim osobinama i manama.
(LEKTIRA
NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)
Dopu�tenjem autora
prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra
na portalu:
Ivan Supek (1915 - 2007)
