PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PJESNI�TVO

Vesna Parun (1922)

antologijske pjesme: Balada prevarenog cvije�a, Mati �ovjekova, Konjanik, San, Ti koja ima� nevinije ruke, Dom na cesti, Usnuli mladi�, Otvorena vrata, Djevi�anstvo, Dje�aci popravljaju orgulje, Sonet o sre�i, Baklja + Bila sam dje�ak, Tijelo i prolje�e, Rujan, San o �isto�i, Kas opsjednutih, Ressurectio 1993.

Ro�ena je 1922. u Zlarinu. Budu�i da joj je obitelj �ivjela u te�kim materijalnim uvjetima, ve�i je dio djetinjstva provela kod tete u Biogradu na moru te u �ibeniku i Splitu. Ve� 1932. objavila je prvu pjesmu u An�elu �uvaru, a zatim 1938. u �a�kom listu Sjeme. Upisala je romanistiku u Zagrebu, ali je studij morala prekinuti zbog po�etka rata, da bi nakon rata upisala filozofiju, ali studij nije zavr�ila zbog bolesti (pobolijevala je od tifusa) i nesretne ljubavi (?!). Nakon rata uglavnom �ivi u Zagrebu kao slobodan knji�evnik, a 60-ih godina boravi u Bugarskoj gdje je imala jedan brak. Sada �ivi u Zagrebu.

Na knji�evnoj sceni Parun se pojavljuje u punom sjaju svojom zbirkom Zore i vihori (1947) Kao mladena�ka zbirka, nastala pod jakim dojmom nedavnih ratnih zbivanja, ona nije donosila dublje spoznaje o svijetu, ali se uzbu�ivala pred njegovom ljepotom ili strepila pred neskladom koji je naru�avao tu ljepotu. Cijelu zbirku pro�imaju dva osnovna osje�anja: s jedne strane �ivi osje�aji mladosti i �ivljenja, a s druge, vihori rata i prisutnost smrti - �e�nja za sre�om okru�ena mnogim nesre�ama. Za razliku od kasnijih zbirki, u Zorama i vihorima Vesna Parun nije okrenuta sebi nego vanjskom svijetu, prizorima iz �ivota, vremenu i prirodi, a sebe vidi u stvarima koje je okru�uju - sva slikovitost njezine poezije izva�ena je iz prirode i njezine flore i faune. Vrlo je �est i djetinji ugao gledanja i to iz razloga �to je samo u djetinjstvu sadr�an bla�eni svijet neznanja i radoznalosti, dok zrele spoznaje donose te�inu i gor�inu. Rat Parun vidi kao ru�itelja primarnih ljepota, a o ratnim zbivanjima govori odozdo, iz malih stvari, iz dje�je perspektive, �to tim pjesmama daje posebnu dra� i neposrednost (Rat, Neprijatelj, Balada prevarenog cvije�a, Dijete je ugledalo smrt). Pjesmom Mati �ovjekova, prepunom oja�enosti i gor�ine, Vesna Parun je dala sna�an protest protiv zlo�ina i zla u �ovjeku. Unato� svemu navedenom, Zore i vihori u tada�njoj su kritici bili o�tro napadana zbirka te kasnije postali primjerom nemila kriti�kog proma�aja.

Do�ivljavanje svijeta kod ove pjesnikinje �esto vu�e svoje korijene iz romatnizma i simbolizma. Njeno se do�ivljavanje ne zasniva na temeljnim i razbistrenim spoznajama nego na neposrednim dojmovima i raspolo�enjima koja se nerijetko prenose u vizualne slike, oplemenjene unutra�njom muzikom. Najve�i dio njene metaforike blizak je npr. romanti�aru Lamartinu, a njezine slike uglavnom nisu dubinske nego ugo�ajne, fluidne - ne idu u dubinu, nego uga�aju prije svega �ulima.

Druga njezina zbirka Pjesme (1948), nastala je uglavnom kao "isprika" tada�njoj kritici koja ju je napala u prethodnoj zbirci, ali ona je, iz dana�nje perspektive, daleko manje uspjela od prvijenca. Sedam godina kasnije izlazi zbirka Crna maslina (1955) u kojoj �e Paruni�in talent bljesnuti u punom svjetlu. Ova zbirka donosi ponovno vra�anje pjesnikinje sebi samoj, ona je vi�e tradicionalna i intimna (za razliku od modernosti prisutne u zbirci Zore i vihori) otkriva strani i slo�eni svijet zrele �ene, vje�no lutanje izme�u strasti i bola. U ljubavi je sa�eto sve: ona je za pjesnikinju mjera �ivota i posvema�nja patnja. Svoju odanost i nemo� pred tim osje�ajem ljubavi od kojeg se hranila i od kojeg je �ivjela ponovit �e opet u zbirci Koralj vra�en moru (1959).

Njeno �arko pjevanje o ljubavi zavr�ilo je zbirkom Ropstvo (1957), nakon �ega slijedi prili�no blijeda zbirka Pusti me da otpo�inem (1958), koja je, kao i Koralj vra�en moru i Ti i nikad, natopljena osje�anjem pusto�i, jeseni, strepnje i samo�e, a iz svega izbija neka pomirenost sa sudbinom. Ljubav, koja ju je najvi�e pokretala sad se pretvorila u bolno smirenje - sve je samo sje�anje i �aljenje. Tu nema vi�e onog nekada�njeg sna�nog unutra�njeg poticaja pa je vidljivo gubljenje i rasutost, �to �e kulminirati u najopse�nijoj Paruni�inoj zbirci Gong (1966), sa mnogo stihova, a malo prave poezije, mno�tvom asocijacija nepovezanih u cjelinu. Ta stvarala�ka kriza prevladana je tek nakon nekih deset godina zbirkom Ukleti da�d (1969), kao i u nekim drugim zbirkama iz sedamedesetih godina.

Mo�da najneujedna�enija i najrasutija je zbirka Sto soneta (1972), vjerojatno zbog robovanja sonetnoj formi, zbog �ega je bilo te�ko ne zapasti u verbalizam i vrtnju u krugu.
Iskazala se i pi�u�i satiri�ku poeziju (Apokalipti�ke basne, 1976), a s puno uspjeha pi�e i za djecu.

U pjesmama Vesne Parun mo�emo pratiti njezine uspone i padove, krize i njihova prevladavanja, ali i izvanredno leksi�ko i izra�ajno bogatatvo. Od samih po�etaka Parun je istra�ivala jezik i ispitivala njegove mogu�nosti. Pjevaju�i �ivot, �esto ga je pretvarala u mitska vi�enja, a u bajkama je tra�ila ljudski �ivotni smisao ("Pi�u�i pjesmu, dodirujemo dno bajke."). Po svemu tome, Vesna Parun pripada najboljim i najzna�ajnijim pjesnicima novije hrvatske poezije.

(Nikola Mili�evi�, PSHK, 155, Zagreb, 1982.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Slavko Mihali� (1928 - 2007)