PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost
1952 - danas
PJESNI�TVO
Josip
Sever (1938 - 1989)
antologijske pjesme: Bitka,
Prostrano sagorijevanje, Pismo o li��u koje pada, Izme�u majmunskih zidova, Ponedjeljak,
Najnovija metoda ubijanja staraca, O ljudi, spasite rat + Muzika vida, Pjev za
Feniksa, Panegirik pornografa, Europska smrt, Znakovi rata
Ro�en
je u Blinjskom Kutu kod Siska, studirao sinologiju u Pekingu i slavistiku u Zagrebu.
Prevodio je s ruskoga (Majakovskog, Babelja, Nabokova) i kineskoga, a objavio
je dvije zbirke pjesama: Diktator (1969) i Anarhokor (1977), za koju je nagra�en
Nagradom grada Zagreba.
CIVILIZACIJSKI NOMADIZAM
JOSIPA SEVERA
70-ih godina u hrvatsko pjesni�tvo po�inje
prodirati poetika tehnicirane semioze, koja ustupa mjesto ve� iscrpljenoj krugova�koj
i razlogovskoj generaciji pisaca. Vra�aju�i se 1964. iz Moskve, s prethodnim iskustvima
iz Kine, Sever donosi nekoliko raritetnih spisa futuristi�kog prvaka Alekseja
Kru�oniha na kojima �e izgraditi kult ruskog utjecaja i vlastiti semanti�ki projekt:
civilizacijski nomadizam, pod poeti�kom maksimom "zvuk diktira smisao",
prezentiran u prvoj knjizi Diktator, koja ga je u�inila kultnim pjesnikom.
Granica
koja je suvremeno estetsko iskustvo razdvojila od "povijesne" avangarde
bila je gubitak utopijske vjere u mo� moderne umjetnosti. Izgubiv�i utopijsku
podlogu, suvremena se umjetnost nepovratno udaljila od avangarde; avangarda je
htjela promijeniti svijet, a suvremena umjetnost zna da to prelazi granice njezina
mogu�eg iskustva. Na ru�evinama neuspjelog avangardnog sustava nastaju dvije pararelne
vrste suodnosa: kanonizacija ili industrijalizacija avangarde i poku�aj da se
ona prevlada polaze�i od njenih vlastitih pretpostavki.
Severovo
je pjesni�tvo nastalo na estetskoj supoziciji s udaljenim predlo�kom, u okviru
vremenski vrlo pomaknute recepcije ruske avangarde pa je promjena funkcija najrazumljivija
�injenica. Tri osnovna poeti�ka modela su mu Kru�onih - Hljebnikov - Majakovski,
a na podlozi takvih modela jasno se isti�u tri dominante njegove poetike:
"
orijentacija na zaum kao arhajsku jezi�nu magiju;
" dekonstrukcija semanti�ke
vertikale avangardne utopije i
" novi, ne vi�e avangardni tip monta�e.
Severovo
pjesni�tvo pru�a beskrajne prizore oslobo�ene strukture ozna�itelja, a obje njegove
zbirke djeluju kao radikalna obnova zapretanih mogu�nosti hrvatskog jezi�nog medija.
Poput Kru�oniha i Hljebnikova, Sever je pisao po na�elima jezi�nog, mitopoetskog
ili dje�jeg mi�ljenja, i to zato da bi jezi�no mi�ljenje izrazio u njegovoj arhajskoj
�isto�i i neograni�enoj slobodi. Jezi�no se mi�ljenje najbolje mo�e razumjeti
u opoziciji sa svojom suprotno��u - logi�kim mi�ljenjem; logi�ko je perspektivno
i selektivno, dok je jezi�no aperspektivno i nesklono selekciji. Na semanti�koj
razini logi�kog izra�avanja determinacija te�e od smisla prema zvuku, od ozna�enog
prema ozna�itelju, od predmeta prema znaku, dok je u jezi�nom obratno. Logi�ko
je na�elo izra�avanja mimeti�no, jezi�no je kreativno; logi�ko je gnoseolo�ko,
jezi�no je ontolo�ko, prvo je umno, drugo dubinski "za-umno". Na prvome
po�iva proza, a na drugom poezija. Jezi�no je mi�ljenje stoga zna�ajka predcivilizacijskih
ili rubnih pojava, dje�je dobi, infantilnih ili pomaknutih osoba i stanja.
U
Severovoj poeziji naziremo dubinski rad arhajskog jezi�nog mi�ljenja kojemu je
zvuk unaprijed dan kao smisao, tekst unaprijed kao svijet, kojemu poezija nije
spoznaja, nego - zvukovna ontologija.
U poetici civilizacijskog
nomadizma ustuknula je napokon i osnovna kategorija avangardne estetike: na�elo
o�u�enja. Civilizacijski nomadizam nastao je s onu stranu avangardnog na�ela o�u�enja,
u prostoru gdje vlada horizontalno obilje i anarhija svih elemenata strukture.
On svojom poetikom afirmira aperspektivisti�ko na�elo uvijek drugog, altertnativu
pararelnog i ravnopravnog.
(Dubravka Orai�-Toli�, uvodni esej
u: Josip Sever: BOREALNI KONJ, Mladost, Zagreb, 1989.)
Dopu�tenjem
autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra
na portalu:
Luko Paljetak (1943)
