Iseljeni�ka knjiga u fokusu �itatelja u Zagrebu
Ovogodišnja je kulturna manifestacija No� knjige uspješno odr�ana 22. travnja u gotovo 250 gradova i mjesta, privukavši ukupno oko 100 000 ljubitelja pisane rije�i i �itanja diljem Hrvatske. Tom se mnoštvu �ita�a u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu pridru�ila odabrana skupina poznavatelja migrantske literature kao i svih vrsta zapisa o hrvatskom iseljeništvu (knjiga, �lanaka, blogova, zvu�nih knjiga …), naro�ito knji�evnosti s migrantskom pozadinom, prijevoda, stru�nih i znanstvenih monografija o dijaspori, ali i suvremenih (foto)bilješki iz kiberprostora u Hrvata s udaljenih meridijana i paralela…
Program u Hrvatskoj matici iseljenika, koji se odvijao od 18 do 22 sata, sastojao se od pet povezanih cjelina: 1. Izlo�be suvremenih knjiga i periodi�nika iz dijaspore i knjiga o našoj dijaspori koja je obuhvatila 150 najvrednijih naslova iz 20 dr�ava na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku; 2. Ra�unalne prezentacije glavnih nakladnika knjiga s portretima autorica i autora monografija Hrvata izvan Republike Hrvatske; 3. Promocije fotomonografije voditeljice Mati�ina podru�nog ureda iz Splita Branke Bezi� Filipovi� Tragovima Hrvata u svijetu o kojoj su nadahnuto govorili, uz Mati�ina ravnatelja mr. sc. Marina Kneziovi�a, dr. sc. Ivan �izmi� i dr. sc. Marin Sopta; 4. Okruglog stola/performancea pod sloganom Pun kofer knjiga i 5. Razgovora s autoricom filma o nobelovcu Ivi Andri�u Ljubicom Benovi� (HRT) – budu�i iz tehni�kih razloga nismo bili u mogu�nosti projicirati najavljeni film pa se i ovom prilikom ispri�avamo posjetiteljima i autorici. Sre�om, razgovor s scenaristicom i knji�evnicom Ljubicom Benovi� o njenom serijalu Pisci iz Bosne i Hercegovine na filmu (I. Andri�, A. B.Šimi�, N. Šop, S. Vu�i�evi�) bio je slikovit pa je poveznica s ostalim Mati�inim programima u No�i knjige bila veoma korisna.
Središnji doga�aj Mati�ine No�i knjige, bio je Okrugli stol/Performance: Pun kofer knjiga, koji se burno dovijao dva sata, privukavši veliku pozornost sudionika i odabranih posjetitelja.
- Pun kofer knjiga pokazao se punim pogotkom! Bilo je zanimljivo, informativno, dinami�no. Dobra ideja da se u kratko vrijeme dobije dosta informacija o knjigama, a predstavlja�i ne „zaglibe“, što se katkada zna doga�ati na klasi�nim predstavljanjima knjiga, naglasila je sveu�ilišna profesorica i znanstvenica Milana �erneli� s zagreba�koga Filozofskoga fakulteta.
Iz “imaginarnog kofera“ va�ene su reprezentativne monografije o hrvatskom iseljeništvu i manjinama, ud�benici i priru�nici za sveu�ilišnu nastavu, historiografske studije, knji�evne antologije i poetske zbirke, CDrom-ovi raznovrsne namjene od jezi�nih tehnologija za pou�avanje hrvatskog jezika do nosa�a zvu�nih knjiga, �itani romani, sjajni krimi�i i fantasti�ne zbirke kratkih pri�a. Ukratko, skoro tri tisu�e stranica prepri�ali su na Mati�inu �itala�kom maratonu duhoviti �ita�i poput dr. sc. Marinka Vukovi�a, mladih etnologinja Ane Klopotan i Bojane Poljakovi�, dr. sc. Marine Peri� Kaselj, dr. sc. Aleksandre Š�ukanec, urednice i knji�evnice Grozdane Cvitan, esperantistice Marije Beloševi�, hispanistice dr. sc. �eljke Lovren�i�, anglistice i teoreti�arke knji�evnosti dr. sc. Sanje Nik�evi�, dr.sc. Marina Sopte, spisateljice Tuge Tarle, kolumnistice Ve�ernjeg lista i Mati�ine djelatnice Mirjane Piskuli�, voditeljice Mati�ina podru�nog ureda iz Splita i publicistkinje Branke Bezi� Filipovi�, dr. sc. Ivana �izmi�a i drugih.
Tako je dr. sc. Vukovi� govorio o prvom metodi�ki izvrsno napisanom domovinskom ud�beniku o hrvatskoj dijaspori 21. stolje�a pod naslovom Multipliciranje zavi�aja i domovina – Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije i identitet autorice prof. dr. sc. Jadranke Grbi� s zagreba�kog Filozofskog fakulteta, koja je i sama u�ivala u prelistavanju izlo�enih knjiga u HMI. Mlade etnologinje Ana Klopotan i Bojana Poljakovi� atraktivno su predstavile zbornike (koji ukupno opse�u 1269 stranica) Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca, urednice renomirane znanstvenice prof. dr. sc. Milane �erneli� s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju FF Sveu�ilišta u Zagrebu, i zbornik skupine autora Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu koji je rezultat istra�ivanja zagreba�kih profesora i studenata u Bajskom trokutu. Dr. sc. Marina Peri� Kaselj s Instituta za migracije i narodnosti (�ija je ravnateljica dr. sc. Sonja Podgorelec tako�er bila me�u nazo�nim ljubiteljima migrantskih knjiga) govorila je o zborniku radova s znanstvenog skupa o Tihomilu Ra�i, uklju�ivši se još jednom u izlistavanje kiberprostora gra�ana globalnog sela hrvatskoga podrijetla. Potom je nastupila doc. dr. sc. Aleksandra Š�ukanec, nagra�ivana mlada autorica u podru�ju ekolingvistike starije hrvatske dijaspore, s Filozofskog fakulteta – najavivši novu knjigu o radnim migrantima iz �umberka na relacijama domovina - Njema�ka, Švicarska, SAD i Kanada. Antologi�arka hrvatske knji�evnosti izvan domovine na esperantu Marija Beloševi� u Matici govorila je o novim izdanjima Hrvatskog esperantskog saveza.
Esejistica Grozdana Cvitan iz AGM-a kao poticajna urednica proze s migrantskom pozadinom, osobito autora drugog i tre�eg iseljeni�kog naraštaja od Amerike do Australije – propitivala je njihove aktualne narative izme�u nostalgije i �ivota. Hispanistica i kroatologinja dr. sc. �eljka Lovren�i� okupirala je našu pozornost s prevodilaštvom za hispanisti�ki svijet ovom prigodom izbora suvremene hrvatske poezije u �asopisu Most DHK-a u kojem je prevela naše vrsne pjesnike na španjolski, a zatim je govorila o elitnim piscima �ilea koje je Lovren�i�eva prevela na hrvatski jezik poput Andresa Moralesa Milohni�a, Juana Mihovilovi�a, Ramona Diaza Eterovica i Oscara B. Bradasica. O anglofonom svijetu i hrvatskoj renesansi govorila je prof. dr. sc. Sanja Nik�evi� - predstavljaju�i antologiju hrvatske renesansne knji�evnosti u novom prijevodu na engleski Vinka Grubiši�a i Vladimira Bubrina iz Kanade. Voditeljica Mati�ina Odjela za nakladništvo Vesna Kukavica govorila je o troknji�ju misionara iz Švicarske fra Vladimira Vlade Ereša, a dr. sc. Marin Sopta o historiografskoj studiji posve�enoj Hrvatima u Kanadi. Svoje lirske oglede o nostalgiji �itala je spisateljica Tuga Tarle, dok je dr. sc. Ivan �izmi� govorio o sjajnoj monografiji dr. sc. Mije Korade s Hrvatskih studija pod naslovom Istra�iva�i novih obzorja. Saznali smo da Korade u petodijelnoj knjizi biografskih, historiografskih, etnografskih i kulturno-povijesnih studija opisuje �ivotne sudbine, postignu�a, znanstvene i knji�evne opuse te utjecaje poznatih i nepoznatih hrvatskih intelektualaca u inozemstvu za njihova skoro polutisu�ljetna sudjelovanja u va�nim svjetskim zbivanjima i to u razdoblju od 16. do 20. stolje�a.
Svih pet knji�ni�nih i knji�evnih zbivanja u HMI je pratio tijekom No�i knjige višegodišnji predsjednik cijenjene Udruge iseljenih hrvatskih sveu�ilištaraca AMCA Toronto Nikola Demarin sa suprugom, �estitavši organizatorima na reprezentativnom programu iseljeni�ke knjige 21. stolje�a - posebno knjiga ameri�kih i kanadskih Hrvata, preporu�ivši organizatoru da se ubudu�e više skoncentrira na pojedine segmente knji�nog sektora dijaspore u svrhu u�inkovitije prezentacije – što �emo i poslušati idu�e godine.
Doajen naše disidentske periodike i urednik glasovite londonske Nove Hrvatske publicist Jakša Kušan, pohvalio je izlo�bu svje�ih naslova knjiga i novih �asopisa iz iseljeništva na više jezika (Studia Croatica – Buenos Aires, Craotian Studies Review - Sydney, Journal of Croatian Studies – New York, Gaudeamus – Toronto, �iva zajednica – Frankfurt na Majni, Hrvatska rije�, Nova rije�, Godišnjak za znanstvene studije – Subotica, Hrvatske novine – Be�, Hrvatski glasnik – Budimpešta i ostali) za �iju se redovitost kao povratnik u domovinu i sam zalagao kada je bio na �elu Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika od 2001. do 2004.
Sociolog migracija dr. sc. Vlado Puljiz, �lan UO HMI, istakao je zna�aj ove revije iseljeni�kih knjiga i knjiga o hrvatskom iseljeništvu za u�inkovito kreiranje politika RH spram vlastitih migracija, osobito u vremenu kada migrira svaki 5 hrvatski gra�anin s fakultetskom diplomom i kada je svaki 35 gra�anin svijeta me�unarodni migrant.
Hrvatski intelektualac iz Austrije Petar Tyran, urednik gradiš�ansko Hrvatskih novina (Be�) naglasio je zna�aj u domovinskoj No�i knjige (paralelno s Mati�inim programom) promoviranja u Knji�nici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Biblije na gradiš�anskohrvatskom jeziku, koju je preveo i u vlastitoj nakladi 2014. objavio sve�enik Štefan Geoši�. Rije� je o prvom cjelovitom prijevodu Biblije (Svetoga pisma staroga i novoga Teštamenta) na jezik gradiš�anskih Hrvata, koji obuhva�a pet svezaka na ukupno 3800 stranica. Kad je u pitanju program u HMI Tyran je ocijenio poticajnim izlo�ene knjige hrvatskih manjinaca iz 12 europskih zemalja, isti�u�i kako se uredni�kom opremom i likovnoš�u isti�u knjige autora Znanstvenog zavoda gradiš�anskih Hrvatov iz Trajštofa, Znanstvenog zavoda Hrvata u Ma�arskoj iz Pe�uha te suboti�kog Znanstvenog zavoda Hrvata iz Vojvodine.
No� knjige, koja se petu godinu zaredom odvijala u svim hrvatskim kulturnim središtima s ciljem poticanja kulture �itanja, razgovora o literaturi, knji�evnosti i svem onome što predstavlja svijet knjige u suvremenome društvu – privukla je rekordan broj sudionika (490 od �ega 271 kulturni subjekt u Zagrebu) i ljubitelja knjige (ukupno oko 100 000 posjetitelja).
Zaklju�no, No� knjige 2016. bila je u znaku obilje�avanja dviju velikih obljetnica u svjetskoj knji�evnosti – 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa, kao i stogodišnjice objavljivanja Pri�a iz davnine Ivane Brli�-Ma�urani�.
Organizatori su No�i knjige Zajednica nakladnika i knji�ara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveu�ilišna knji�nica u Zagrebu, Knji�nice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Knji�ni blok – Inicijativa za knjigu te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info.
I na kraju - hvala svima (u HMI i vanjskim suradnicima iz domovine i iseljeništva) koji su na razne na�ine (od medijske prezentacije do kreiranja programa te pisanja i �itanja) omogu�ili da se ove godine dostojno predstavi iseljeni�ka knjiga, prijevodi s domicilnih jezika na hrvatski jezik i knjiga o Hrvatima izvan Hrvatske - objavljenih proteklih prvih 16 godina 21. stolje�a.
Osobno me se dojmilo pitanje koje je postavila sudionica Okruglog stola Pun kofer knjiga urednica AGM-a Grozdana Cvitan: Zašto Antonijo Skarmeta nije u školskoj lektiri u RH i zašto vi koji se bavite dijasporom to ne pitate hrvatskog ministra prosvjete i znanosti sada kada se taj program školske lektire u domovini formira. Svestrani umjetnik punim imenom Esteban Antonio Skármeta Vranicic, �iji su preci s otoka Bra�a, danas je jedan od naj�itanijih i najprevo�enijih pisaca hispanisti�koga svijeta, što je više puta potvr�eno lukrativnom Planetinom nagradom za latinoameri�ku knji�evnost Premio Iberoamericano de Narrativa Planeta - Casa América. Iako su mu djela prevo�ena na više od trideset jezika, �ileanski pisac hrvatskih korijena isti�e sna�nu emotivnu povezanost sa zemljom svojih djedova i posebno se veseli hrvatskim prijevodima vlastitih djela.
Autor: MojZagreb portal
Tekst: Vesna Kukavica, Fotografije: Glas Hrvatske
Priop�ila: Diana Mašala Perkovi�, dipl.iur., HMI
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
|
