"�to mi dadoste pro�itati, toliko me je dirnulo da Vam odmah moram pisati. Ova me stvar razdire. �to ja imam tra�iti u Va�em �ivotu?" Nekoliko zagonetnih rije�i na papiri�u dostajalo je za fascinaciju. Oko Minotaura �e uskoro biti ukra�eno trepavicom sfinge. Neman ne osvaja samo nego i prisvaja.
Devetnaestogodi�nja k�i Josipa Markovi�a i jedne Francuskinje vra�a se iz daleke Argentine u domovinu svoje majke pod imenom Henriette Theodora Markovitch. Zavr�ava na �koli Ecole de Photographie de la Ville de Paris fotografiju. Pariz je sredi�te i uto�i�te umjetnika kubizma, fauvizma, dade, futurizma, nadrealizma (surrealizma)... Dora Maar je svjetsko dijete iz imu�ne obitelji koje se brzo snalazi u velegradu svjetske avantgarde. Dru�i se s Meret Oppenheim, Elzom Schiaparelli, Leonorom Fini... i ubrzo priznaje da ne mo�e dosti�i slavu svojih prijateljica. U bilje�nici stoji zapisana zagonetna poeti�na zabilje�ka "bijela magnolija vrt djetinjstva".
Nadrealisti se susre�u na to�no odre�enim mjestima Pariza. Njihov credo je oslobo�enje �ovjeka proleterskom revolucijom. Nadrealistom se bilo isto kao i komunistom. Luksuz pritom nije bio smetnjom. Kult �ene je bio iznad svake filozofije. Snaga erosa, erupcija pohlepe. Jedva se mo�e na�i jedna faza u povijesti umjetnosti toliko okupirana �enskim tijelom. Svejedno kako se nadrealist zvao; Max Ernst, Paul Eluard, Andr� Breton, Man Ray, Pablo Picasso ..., grabe�ljivost za feminom je bila neuta�iva. Neodoljivost putenosti. U Caf� de la Place Blanche se neumorno debatiralo o �enskom bi�u, �to je valjda imalo zna�iti oslobo�enje �ovjeka.
Temeljni element Picassova slikarstva je voda iz koje se ra�aju njegove nimfe. Crnomanjasta, dugokosa ljepotica izvire iz mora, �to Katalanca Picassa zavodi u igru rije�i Maar = mar (katalanski more). Dora je senzibilna, podsvjesno agresivna. Picasso neukrotiv, bezobziran, pun strasti. Susret dvaju eksplozivnih temperamenata. Strast i ljubomora su naizmjeni�ni izljevi (ne)sno�ljivosti. Od 1936. do 1946. traje veza izme�u Pabla Picassa i Dore Maar. Povremena idila s velikim padovima i nesnosnom gor�inom. Ona je pozirala, a on slikao. O�aravalo ga je njezino zagonetno, nedostupno zra�enje izvanzemaljskoga. Nastala su djela kojima �e se generacije diviti. Dora Maar s ma�kom je jedna od najskupljih slika na svijetu. Picasso se 1946. ponovno zaljubljuje u tko zna koju po redu. Ime joj je Fran�oise Gilot. I s njom ima ponovno dijete, ni prvo ni posljednje. Dora dobiva za popudbinu ku�u u Provancei i zbirku umjetnina. Sa�uvala je film o nastajanju Guernice - slike pred kojom se i danas je�imo. Ponajve�i dokumentarni �in vremena.
Ponijela je sa sobom veliku bol, mo�da i poni�enje. Pla�u�a �ena �e je pratiti ostatak �ivota. Odlazi na terapiju slavnom Jacquesu Lacanu - "vrhovnom sudcu beznadnoga slu�aja", kako je to sama formulirala. On u njoj otkriva religioznu dimenziju, koja je bitna odrednica njezina bi�a. Dora se povla�i u samo�u, slika i tra�i Boga. Brzo se oprostila od budizma i povratila svom katoli�tvu. Naga�anja o ponovnoj vezi sa slikarom Balthusom su nepotkrijepljena. "Bog je najve�i umjetnik i kroz bo�ansko su nastale isklju�ivo suvisle stvari. Kad god nai�emo na lijepu prirodu, Bog je taj koji ju je stvorio" - kona�ni je sud Dore Maar. Slika pejsa�e bez ljudskoga traga. "Jo� ju�er pla�u�a du�a �uti - dragovoljni egzil zemlja bez umjetnosti gdje je samo priroda sje�anje magnolije �isto i tako daleko". �uva ste�eno blago i po potrebi prodaje pokoju sliku da bi mogla pre�ivjeti.
O Dori Maar se pojavilo vi�e knjiga. Bilo je i vi�e izlo�aba s katalozima. Na neke smo i sami upozorili na ovom portalu. Knjiga Ursule Voss je dosad najdublja analiza odnosa Dore Maar i Pabla Picassa. Jako ozbiljna knjiga koja potje�e iz pera znalca materije. Voss na 120-tak stranica dokazuje iznimno znanje o umjetnosti i o povijesti pari�ke umjetni�ke scene polovicom 20-toga stolje�a. Puna je detalja, bez i jedne banalnosti. Dosta �e vremena pro�i, dok nekome uspije ovu knjigu nadma�iti. Svakako bi je �to prije trebalo prevesti na hrvatski.
Za portal: Tihomir Nui�
Voss, Ursula: Dora Maar und Pablo Picasso. Insel Verlag Frankfurt am Main und Leipzig 2007 (Insel-B�cherei Nr. 1298)
