Otvorenje izlo�be „Split u doba Marka Maruli�a“
i predavanje prof. dr. sc. Nevena Jovanovi�a

  

U organizaciji Generalnog konzulata RH u petak 1. o�ujka 2013. u prostorijama Koordinacijskoga ureda hrvatske nastave u Dietikonu otvorena je dokumentarna izlo�ba „Split u doba Maruli�a“ uz popratno predavanje prof. dr.sc. Nevena Jovanovi�a, redovitog profesora na Odsjeku za klasi�nu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu.

Uvodnom je rije�ju sve prisutne pozdravio mr.sc. Hrvoje Cvitanovi�, generalni konzul Republike Hrvatske u Švicarskoj, naglasivši va�nost izlo�be i predavanja o „ocu hrvatske knji�evnosti“ Marku Maruli�u.

  

Profesor Jovanovi�, filolog i znanstvenik, odr�ao je izuzetno zanimljivo predavanje u kojem se moglo �uti dosta manje poznatih stvari o �ivotu i djelu Marka Maruli�a, ali i njegovoj va�nosti u Europi toga doba. Osim ve� znanih podataka o njegovim najva�nijim epovima „Juditi“ i Davidijadi“, zanimljivo je bilo �uti i niz drugih, manje poznatih �injenica. Tako je, primjerice, manje poznato da je i engleski kralj Henrik VIII. �itao neka Maruli�eva djela te da je Maruli� bio samoprozvani „slavenski Dante“. Izme�u ostalog, prikazane su i slike originalnih pisama Marka Maruli�a i bilješke u njegovim knjigama. Maruli�eva je „Judita“, nastala kao simbol otpora hrvatskoga naroda protiv najezde Turaka po�etkom 16.st., prevedena na mnoge svjetske jezike: engleski, francuski, njema�ki, talijanski, poljski, ma�arski, islandski i dr.

  

Nakon završenoga predavanja u opuštenoj je atmosferi nastavljeno razgledavanje izlo�be - panoa na kojima je predstavljeno graditeljstvo i kiparstvo u Splitu u doba humanizma i renesanse, kao i razgovori o Marku Maruli�u te dragocjenoj hrvatskoj kulturnoj i umjetni�koj baštini.

Foto zapis

Tekst: Kristina Rimac
Fotografije: Marina Bukovec

*****

Pogledajmo i izlo�bu:

  

Maruli�evi manuskripti.
Svi se autografi �uvaju izvan Hrvatske (u Italiji i Velikoj Britaniji) i svi su pisani na latinskom jeziku (osim triju talijanskih pisama).

Obrana Splita tijekom 15. i 16. st. kada je Maruli�ev rodni grad strahovao pred turskim naletima

�etiri drvene škrinje jedini su sa�uvani komadi namještaja iz ovog razdoblja

Kiparstvo
Sredinom 15. stolje�a razvija se likovna kultura quattrocenta u duhu kasne gotike i cinquecenta s novim renesansnim poglavljem, koja uklju�uje i kiparstvo. I danas su vidljiva renesansna djela škole majstora Nikole Firentinca na gradskim zidinama iz 1503. godine s reljefom Gospe s Djetetom koja je trebala štititi grad od neprijatelja.

  

Arhitektura
Javna mjesta, crkve, utvrde, reprezentativne pala�e. Utjecaj na doma�e graditelje imali su prvenstveno lombardski majstori koji su preko Dubrovnika unosili u novu sredinu duh gotike.

Slikarstvo
Me�u rijetkim sa�uvanim «ostacima ostataka» slikarstva Marulova doba izdvaja se izvanredan portret Maruli�eva prijatelja, splitskog plemi�a i trogirskog biskupa   a. To remek-djelo naslikao je Cinquecenta, jedan od najve�ih venecijanskih slikara, a portret se �uva u zbirci franjeva�kog samostana na Poljudu.

Foto galerija

Fotografije i opis izlo�aka: Gordana Kešina
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar