|
Juraj
Julije Klovi�
1498-1578
Legenda o Jurju Juliju Klovi�u
U puku driveni�kom �uva se do danas uspomena na doba djetinjstva
i prve mladosti Jurja Julija Klovi�a. Predaja govori o dje�aku,
koji je �ivio u obitelji s majkom, mla�im bratom, djedom i bakom
u prastaroj ku�i u selu Klari�i u Driveniku. Djeca su rasla bez
oca, jer je on poginuo u boju s Turcima, u kojemu je sudjelovao
kao podlo�nik jednog od Frankopana.
Mali Juraj djetinjstvo provodi kao i ostala djeca. Odrastav�i,
po�inje raditi. Najprije napa�a ovce na pa�njaku ili na ravnici,
a poslije �va dolnjoj i gornjoj strani�. Kasnije ostavlja igru,
te mora prionuti ozbiljnom poslu. Poma�e majci, djedu i baki u te�a�kom
radu na oku�nici i zemlji Frankopanovoj, koju su obra�ivali kao
podlo�nici.
Iza njegove ku�e u Klari�, prostire se, uz groma�e, predjel s njivama,
gdje su crikveni�ki Pavlini imali svoj vinograd s kro�njatim stablima
smokava, tre�anja i pokojom oskoru�om. Dolaze�i u vinograd, Pavlini
su zapazili malog Jurja Klovi�a, kako na kamenu ili zidu, zrnu od
tre�anja, na dlanu, noktu, rise sliku driveni�kog grada, �umice,
cvijeta, osoba... Risarije su im se dopale, jer su vjerno odra�avale
predmete i osobe. Iako �maljasne i drobne� sli�ice su odra�avale
risa�evu osobitu sposobnost, priro�eni dar za likovno izra�avanje.
Kasnije su redovnici susretali dje�aka, vi�av�i ga kako marljivo
ri�e, kad se s majkom i mla�im bratom preselio od Klari� na Rudenice.
Uzeli su malog Jurja u samostan za svojeg u�enika, gdje je stekao
osnovno znanje, kao i znanje u sitnoslikarstvu. .... Legenda se
u mjestu pamti sve do danas i prenosi od starijih na mla�e, od pokoljenja
do pokoljenja, jer on nikad nije zatajio svoje hrvatsko podrijetlo.
Urezali su u kamen njegova spomenika u Rimu da je �Julije Klovic
slikar bez premca, iz Hrvatske, mu� drag vladarima, u kojem je �ivjela
pomnja u najmanjim stvarima, istaknuta milina i neumrla slava�.
Tako legenda.
Michelangelo minijature
�Nije nikada bilo, a nit �e biti u budu�nosti kroz mnoga stolje�a
boljeg i sjajnijeg minijaturista, od don Julija Klovi�a, koji je
daleko nadma�io sve one �to su se ikada bavili tom vrstom slikanja�,
napisao je Giorgio Vasari, talijanski slikar, graditelj i pisac
biografija umjetnika, u �ivotopisu o Juliju Klovi�u. To mi�ljenje,
koje su mnogi poslije osporavali, bilo je uobi�ajeno za Klovi�eva
�ivota. Suvremenici su ga �ak prozvali �Michelangelo minijature�.
S vremenom je umjetni�ka kritika svela zna�enje njegovih djela na
pravu mjeru, priznav�i mu, poput francuskog povjesni�ara umjetnosti
Bonnarda, da je mogao sitnoslikarski reproducirati savr�ena Michelangelova
monumentalna djela.
Julije Klovi� (Don Giulio Clovio, zvani Croatus, Croata, Illyricus,
Macedo) kr�ten na ime Juraj, ro�en je 1498. godine u Grizanima u
Vinodolu. Gdje je u�io slikarstvo nije poznato. Vjerojatno u nekom
od samostana u Hrvatskom primorju. Uop�e, o njegovoj mladosti se
malo zna.
Prema Vasariju, do�ao je kao 18-godi�njak u Veneciju, ne vidjev�i
u tada zaostaloj Hrvatskoj budu�nosti za sebe i svoj rad. U Veneciji
je odmah stupio u slu�bu kardinala Marina Grimanija, kod kojega
je u tri godine radio medalje i pe�ate, te prou�avao velike umjetnike,
osobito Tiziana. Minijature je po�eo slikati usavr�avaju�i se kod
Giulia Romana u Mantovi.
Oko 1524. dolazi u Ma�arsku na dvor hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika
II., a nakon kraljeve smrti u moha�koj bitci 1526. vra�a se u Rim.
Me�utim, ni tu nema dugo mira. Prigodom �panjolskog zauze�a Rima
(1527) biva zarobljen, gubi cijeli imetak, a mnoge njegove radnje
propado�e. Nakon oslobo�enja postaje redovnik i mijenja ime Juraj
u Julije (Giulio). Smatra se da je to u�inio iz postovanja prema
svom tada�njem u�itelju Giuliu Pippi, poznatijem kao Giulio Romano,
koji je bio u�enik slavnog Rafaela. Klovi� u to vrijeme �ivi izme�u
Padove, Mantove i Peruggie. U Mantovi je i dalje slikao minijature,
a ukrasio je i Grimanijev Evangelistar.
Nakon tri� godine redovni�tva, Papinom dozvolom napu�ta taj stale�
i stupa ponovno u slu�bu kardinala Grimanija za kojega ilustrira
komentar poslanice sv. Pavla, Petrar�ine pjesme, itd., te stvara
svoje remek-djelo Horae Beatae Mariae Virginis (sada u Pierpont
Morgan Library u New Yorku). Tu o�aravaju�om ljepotom prikazuje
biblijske prizore, od kojih se isti�u: Bitka Samsona i Filistejaca,
Ezekijelova vizija, Bijeg u Egipat, Ro�enje Kristovo.�
Na poziv pape Pavla III. dolazi u Rim 1538., a dvije godine poslije
stupa u slu�bu kardinala Alessandra Faresea uz kojeg �e ostati do
svoje smrti. Zajedno su obi�li brojne talijanske gradove: Firenzu
(Klovi� je ondje radio usporedno za vojvodu Cosima de Medicija),
Parmu, Piacenzu (gdje se razbolio na oku i bio podvrgnut operaciji).
Nakon oporavka, boravi u Correggiu i Veneciji, a 1561. vra�a se
u Rim.
Cijelo to vrijeme intenzivno je radio, me�u ostalima, za vojvodu
od Parme, cara Karla V., �panjolskog kralja Filipa II., austrijsku
vojvotkinju Margaretu, portugalskoga kralja Ivana III., toskanskoga
vojvodu Francesca, vatikansku knji�nicu. To nam dovoljno govori
koliko je Klovi� bio cijenjen i priznat u svoje vrijeme.� Tako�er
je prijateljevao s nekima od najve�ih umjetnika toga vremena: Michelangelom,
Vasarijem, Brueghelom, a uvelike je pomagao napredak budu�eg velikog
slikara El Greca.� El Greco mu je iz zahvalnosti izradio portret
koji se danas nalazi u napuljskoj Galeriji, a prikazao ga je - zajedno
s Michelangelom, Rafaelom i Tizianom - i na velikom platnu Krist
tjera trgovce iz hrama.
Klovi� je radio do same smrti koja ga je zatekla u Rimu 5. sije�nja
1578. godine. Pokopan je u crkvi San Pietro in Vincoli, a grob mu
se nalazi blizu Michelangelove skulpture Mojsije. Na nadgrobnoj
plo�i oko njegova poprsja je uklesano, me�u ostalim, da tu le�i
�Julije Klovi� iz Hrvatske�.
Klovi� je bio posljednji veliki predstavnik minijature u europskoj
umjetnosti. Prema predaji, papa Pavao IV. se od slike Pièta,
Madone i mnogih drugih Klovi�evih minijatura nije htio rastati dok
je �ivio. Izradio je veliki broj izvornih kompozicija, crte�a i
grafika, a pripisuju mu se i neki autoportreti. Prenosio je u sitni
format velika Rafaelova i Michelangelova djela, te je tako u stvari
u suprotnosti s osnovnim na�elima minijature, jer njegove slike
nisu izrazito sitnoslikarskog stila, nego smanjene slike velikog
formata. Unato� tome, povjesni�ari umjetnosti ne negiraju njegove
umjetni�ke kvalitete savr�enog tehni�ara i odli�nog crta�a koji
posti�e sjajne dekorativne efekte, te se ka�e da njegove slike odi�u
nje�no��u i �ivahno��u boja Rafaelovih, a smjelo��u Michelangela.
(Preuzeto iz MATICA, �asopis Hrvatske matice iseljenika, br. 2,
velja�a 1998.).
Po�etak
|
