Proslava 400-te
obljetnice ro�enja baroknog slikara franjevca Serafina Sch�na,
(ro�enog �vicarca, koji je borave�i do smrti na Trsatu upravo
tamo stvorio najzna�ajnija djela)
Proslava 400-te obljetnice ro�enja baroknog slikara
franjevca Serafina Sch�na, (ro�enog �vicarca, koji je borave�i
do smrti na Trsatu upravo tamo stvorio najzna�ajnija djela)
U Menzingenu, selu na brdu pored Zuga, koje je 1966. proslavilo
900-tu obljetnicu postojanja, rodnom mjestu baroknog slikara fra
Serafina Sch�na, odr�ana je u nedjelju, 23. listopada 2005. sve�ana
proslava 400-te obljetnice njegovog ro�enja. Sve�anost su organizirali
Kanton Zug, poglavarstvo op�ine Menzingen i Veleposlanstvo Republike
Hrvatske u �vicarskoj. U �upnoj crkvi Svetog Ivana okupilo se
mno�tvo �vicaraca i ne�to manje Hrvata, mada se o�ekivalo da �e
ih biti barem koliko i �vicaraca. Mo�da je tome razlog �to su
se o�ekivali ru�no vrijeme, ili ih je ve�ina prisustvovala projekciji
filma o Serafinu Sch�nu, koju je uo�i proslave uprili�io voditelj
katoli�ke misije Zug, fra Rade Vuk�i�.
Sve�anost je po�ela glazbenim nastupom Puha�kog trija iz Zuga,
koji je uz pratnju na orguljama izvodio djela renesansnih majstora,
nakon �ega je g�a Margrit Hegglin, predstojnica op�inskog poglavarstva
Menzingena odr�ala prigodan govor, pozdraviv�i prisutne, me�u
kojima su sa �vicarske strane bili i �lanovi kantonalne vlade
Kantona Zug dr. Matthis Michel i g. Joachim Eder, g�a Regula Koch,
pro�elnica odjela za kulturu Kantona Zug, g. Urs-Beat Frei, povjesni�ar
umjetnosti i direktor povijesnog muzeja Zug. S hrvatske stane
je uz veleposlanika dr. Mladena Andrli�a bio nazo�an i generalni
konzul Republike Hrvatske iz Z�richa, g. Nenad H�lbl, kao i gospo�a
Ljuba Novosel, ministar savjetnik, dok su iz Hrvatske doputovali
autor dokumentarnog filma "Povratak Serafina Sch�na"
g. Bernardin Modri�, autor izlo�be "Trsat i Franjevci",
umjetni�ki fotograf g. Rino Gropuzzo, kao i fra Matija Koren,
zagreba�ki gvardijan i zamjenik provincijala Franjeva�ke provincije
�irila i Metoda, fra Lucije Jagec, gvardijan Sveti�ta Majke Bo�je
na Trsatu i u ime gradona�elnika Rijeke g. Vojka Obersnela, g�a
Ivanka Persi�, prof., pro�elnica Odjela gradske uprave za kulturu
Grada Rijeke. Me�u publikom su se mogli vidjeti ponajvi�e Hrvati
iz kulturnih krugova, poput g. Nui�a i g�e Primorac, ali i fra
Rade Vuk�i�, voditelj katoli�ke misije Zug te predstavnici �vicarskih
i hrvatskih medija.
Veleposlanik Republike Hrvatske dr. Mladen Andrli�, tako�er je
odr�ao prigodan govor u kojem je zahvalio organizatorima i pozdravio
prisute te istakao da fra Serafin Sch�n, uz hrvatske nobelovce
Ru�i�ku i Preloga i druge poznate i nepoznate �vicarce i Hrvate,
zapravo predstavlja poveznicu izme�u �vicarskog i hrvatskog naroda.
G. Urs-Beat Frei, povjesni�ar umjetnosti i direktor povijesnog
muzeja Zug govorio o povijesnim zbivanjima u Europi i �vicarskoj
u 17. stolje�u, u vrijeme slikarovog �ivota, a najvi�e o dvije
njegove slike koje krase oltar u �upne crkve Svetog Ivana u Menzingenu,
koje je Serafin Sch�n naslikao u Rijeci, odakle su prevezene u
Menzingen.
Nakon prvog dijela u crkvi, drugi dio sve�anosti odr�an je u Vije�nici
Menzingena. Pozdravnim govorom je u ime gradona�elnika Rijeke
g.Vojka Obersnela, nazo�ne pozdravila g�a Ivanka Persi�, prof.,
pro�elnica Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke, predstaviv�i
Rijeku i ukratko govore�i o njezinom gospodarskom i kulturnom
zna�aju u Hrvatskoj. Fra Lucije Jagec, gvardijan Sveti�ta Majke
Bo�je na Trsatu, govorio je, osim o slikaru fra Serafinu Sch�nu
i njegovom �ivotu, i o sveti�tu Majke bo�je na Trsatu te Franjeva�kom
samostanu, u kojima se i danas nalazi ve�ina Sch�novih djela,
me�u kojima i najzna�ajnije djelo barkoknog slikarstva "Misti�na
ve�era Gospodinova". Spomenuo je da je Trsat najstarije hrvatsko
sveti�te, koje svake godine posje�uju hodo�asnici iz zemlje i
inozemstva, nazvav�i ga hrvatskim Nazaretom te istakao da ga je
u lipnju 2003. posjetio i Sveti otac Papa Ivan Pavao II.
Nakon �to je veleposlanik dr. Andrli� slu�beno otvorio izlo�bu
"Trsat i Franjevci", prikazan je dokumentarni film.
Sama projekcija filma "Povratak Serafina Sch�na" redatelja
Bernardina Modri�a u produkciji "Istra filma" iz Rijeke,
za koji je scenarij napisala povjesni�arka umjetnosti Nina Kudi�
Buri�, docentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci i stru�njak
za barokno slikarstvo, a snimao Robert Kal�i�, izazvala je veliko
zanimanje prisutnih, najvi�e �vicaraca, koji vjerojatno ni sami
nisu bili upoznati sa umjetni�kim opusom njihovog biv�eg sumje�tana,
koji je svoja najbolja djela ostvario borave�i u Trsatskom samostanu
u Hrvatskoj. Najvi�e su pak bili iznena�eni, kada su pro�itali
na posjetnici g. Modri�a da stanuje u ulici Serafina Sch�na u
Rijeci, odnosno da jedna rije�ka ulica nosi slikarovo ime. U razgovoru
tijekom domjenka, uz hrvatsko vino i �vicarske specijalitete,
mnogi od �vicaraca su spominjali hrvatska mjesta poput Rovinja,
Pule, u kojima su ve� provodili godi�nje odmore, obe�av�i da �e
posjetiti i Rijeku, odnosno Trsat. U �ali, a mo�da i zbilji, obe�ali
su da �e imenom Serafina Sch�na prozvati jednu ulicu u Menzingenu.
Portal Team