In memoriam - Ivan Supek (1915 - 2007)

Oti�ao je tiho i bez pompe, tako dosljedno svom pona�anju kojemu je svako neprirodno isticanje bilo strano; licemjerima je tako uskratio mogu�nost nastupa, a nama, njegovim dubokim po�tovateljima, dao iluziju da taj odlazak i nije definitivan. No za nastavak njegova �ivota ne trebaju nam iluzije nego njegovo ogromno i inspirativno djelo. Za �ivota je Supek bio prevelik za malu i uglavnom uskogrudnu sredinu u kojoj je �ivio i djelovao; sada je red da ta sredina, kojoj ni u najte�im trenucima nepravde koju je do�ivljavao nije okrenuo le�a, nastavi svoj kulturni rast kako bi stigla tamo gdje je on odavno bio. U mnogo�emu izvan i ispred svog vremena na neki nas je na�in zadu�io da istra�ujemo u tom prostoru gdje obi�na percepcija nije dospjela, i da shvatimo va�nost onoga �to je on anticipirao. Bio je kriti�an, ali nikad malodu�an; vjerovao je u napredak Hrvatske i njenih ljudi - i mo�da nas je sve, u svojoj iskonskoj dobroti, vidio boljima nego �to jesmo.

Od Supeka se ne smijemo definitivno oprostiti samo zato �to vi�e nije fizi�ki me�u nama. Imamo puno razloga da mu se sada okrenemo i ozbiljno pozabavimo intelektualnim izazovima koje je kreirao na sebi svojstven na�in. Zaslu�io je vi�e i bolje od onoga �to je dobio za �ivota.

Rekli su o Ivanu Supeku (izvaci iz knjige Horizons of Humanity):

Carl Friedrich von WEIZS�CKER (njema�ki fizi�ar i filozof, brat biv�eg predsjednika SR Njama�ke Richarda von Weizs�ckera):

"Professor Ivan Supek ist mir aus der Zeit seiner Zusammenarbeit mit meinem Lehrer und Freund Werner Heisenberg bekannt. Ich habe auch sp�ter seinen Weg verfolgt. Er hat sich grosse Verdienste sowohl um die Physik wie insbesondere um die Verst�ndigung unter den Menschen erworben. Ich w�nsche gerade aus seiner heutigen Arbeit in bezug auf menschliche Verst�ndigung allen Erfolg."

Robert HUBER (direktor Max-Planck instituta i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1988.):

"Ich bin Prof. Supek einige wenige male begegnet und war tief beeindruckt von der Austrahlung seiner Pers�nlichkeit, von seinem breiten Wissen und seinem liebensw�rdigen Wesen."

Mirko Dra�en GRMEK (na� istaknuti povjesni�ar i teoreti�ar znanosti osobito medicine, dugogodi�nji profesor na Sorbonnei):

"�to se bolje poznaje professor Ivan Supek to je te�e formulirati jedan skupni sud o njegovoj osobnosti i djelu; u toj je mjeri slo�en kao �ovjek, i toliko su brojna podru�ja njegova djelovanja i publiciranja. Podjednako ga cijenim kao fizi�ara i epistemologa kao i organizatora multidisciplinarnog centra u Dubrovniku. Divim se njegovoj hrabrosti i njegovoj postojanosti koju je iskazao u svojem politi�kom djelovanju u brojnim povijesnim situacijama. I ne mogu zaboraviti koliko sam u�ivao u njegovim romanima, u kojima se povijest, imaginacija i filozofijska refleksija isprepli�u na izvanredan na�in."

Georg Henrik von WRIGHT (jedan od vode�ih analiti�kih filozofa pro�log stolje�a):

"Izuzetno cijenim Ivana Supeka i njegov kako literarni tako i filozofski rad, ali jednako tako i njegovu inicijativu za ustrojem Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku koji je postao stimulativno mjesto okupljanja filozofa kroz dugi niz godina."

Philippa FOOT (profesorica na Oxfordu, MITu, Berkeleyu, Princetonu; jedna od najuva�enijih filozofa u podru�ju etike):

"�elim iskazati svoje divljenje prema profesoru Supeku. Bilo je izuzetno zadovoljstvo predavati u Dubrovniku u njegovoj organizaciji, kao i slu�ati ga kako izla�e na sveu�ili�tu Stanford prije nekoliko godina. Uvijek �u se sje�ati njegovih komentara u vezi moralnih dilema, koje sam ja poznavala samo akademski dok ih je on neposredno iskusio kao ratni stradalnik. One koji ga znaju ne�e iznenaditi da je o tim stra�nim situacijama govorio realisti�no i s njemu karakteristi�nom skromno��u."

Francesco CALOGERO (teorijski fizi�ar na rimskom sveu�ili�tu La Sapienza i dugogodi�nji tajnik me�unarodne Pagva�ke konferencije):

"Poznavao sam Ivana Supeka dugi niz godina kroz na� zajedni�ki anga�man u Pugwashu (me�unarodna organizacija znanstvenika za mir i razoru�anja, op. prire�iva�a). Bio je izuzetan u jasno�i svojih beskompromisnih stavova, kad god se radilo o fundamentalnim eti�kim pitanjima - koje je bio u stanju sagledati i onda kada su drugi oklijevali (.) njegova osobna dobrota proizlazila je iz dubine humanisti�ke kulture i objedinjavala je profesionalno fiziku i filozofiju - da i ne spominjemo umjetnost, koju je i sam prakticirao, i bio uspje�an dramati�ar i pjesnik.

On je jedan od velikih ljudi ovog vremena ."

Rudolf Haller (profesor filozofije na sveu�ili�tu u Grazu i vi�egodi�nji suradnik IUCa u Dubrovniku):

"Ich sch�tze Ivan Supek in sehr hohem Masse. Er ist seiner Linie immer treu geblieben, hat das Problem der Erhaltung des Friedens in dem Mitelpunkt seiner sp�teren T�tigkeit gesetzt, ist ein Humanist im alten und wahren Sinn des Wortes, ist als Philosoph ein k�nstlerischer Mensch geblieben und gleichzeitig ein begeisterter Interpret der Naturwissenschaft."

Rudolf SIEBERT (profesor religije i dru�tva na Western Michigan University i dugogodi�nji voditelj te�ajeva pri Interuniverzitetskom centru Dubrovnik):

"Ivan Supek je veliki znanstvenik, humanist i pisac �ije su me prijateljstvo i ljudskost u najte�im trenucima hrabrili da potra�im put prema novom humanizmu, religijskom i sekularnom."

Paolo BUDINICH (teorijski fizi�ar, suosniva� Me�unarodnog centra za teorijsku fiziku (ICTP) u Trstu zajedno s Nobelovcem Abdus Salamom):

"Kada pri�ate s njim imate osje�aj da ste u nazo�nosti onoga koji je vje�ito ispred svih, a �iji su hrabri pothvati �esto ometani dru�tvenom inercijom i sporo��u povijesnog razvoja."

Kratka biografska skica

Curriculum vitae Ivana Supeka impresivan je, bogat i raznovrstan kao i njegov �ivot i stvarala�tvo. �kolovao se u Zuerichu (ETH), u Parizu, Leipzigu i Cambridgeu. Posebno je zna�ajan njegov odlazak u Leipzig, u seminar teorisjke fizike Wernera Heisenberga. Suradnju i prijateljstvo s ovim velikanom moderne znanosti odr�avat �e sve do karja Heisenbergova �ivota. Pored fizike Supek je aktivno radio i objavljivao u podru�ju filozofije, to�nije filozofije znanosti, spoznajne teorije i etike. Pored toga, �itavog svog �ivota nije prestajao s knji�evnim radom, objaviv�i ve�i broj romana i drama za koje je bio vi�estruko nagra�ivan.

Te�ko je nabrojiti sve inicijative, akcije, deklaracije, apele i skupove �iji je bio pokreta� ili inspirator, a koji su redovito bili promptna reakcija na aktualne i akutne probleme na�eg vremana.

Tako npr. ve� 1944. na Kongresu kulturnih radnika u Topuskom - 14 mjeseci prije pada prve atomske bombe - gotovo proro�anski spoznaje i upozorava:

"Pred naukom se otvaraju veli�anstveni vidici napretka. Fizi�ari danas otkrivaju u dubinama atoma neizmjerne izvore energije. Njihova primjena dat �e �ovje�anstvu goleme tehni�ke snage. Te divovske snage mogu biti upotrebljene na najve�u sre�u i blagostanje, ali u dru�tvu rastrovanom ratnim suprotnostima mogu dovesti do potpunog uni�tenja ljudi. Iz te strahovite opasnosti ima samo jedan izlaz, a taj je stvaranje bratske zajednice svih slobodnih ljudi."

Zajedno s predstavnicima Rimskog kluba (Linus Pauling, Noel Baker i dr.) pokre�e projekt World Unity, a ne�to kasnije i deklaraciju The Dubrovnik-Philadelphia Statement.

Jedna od zadnjih akcija toga tipa je i peticija Nobelovaca za prestanak agresije na Hrvatsku iz devedesetih godina koju je potpisao veliki broj laureata.

No njegove vizije nisu bile samo deklarativne i ne daju se svesti tek na teorijeske modele. Za ilustraciju i potsje�anje evo samo nekih od od vi�e nego uspje�no ostvarenih ideja:

Nabrajaju�i njegova ostvarenja, kao i relevantne �ivotne postaje, nemogu�e je zaobi�i njegovu ulogu u godinama hrvatskog prolje�a, kao i �injenicu da je za Hrvatsku tih povijesnih godina bio rektorom zagreba�kog sveu�ili�ta.

Od 1991. do 1997. bio je u dva mandata predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

�itavog �ivota anga�iran je kao uvjereni pobornik razoru�anja, trajnog mira i ljudskih prava. Kao dosljedni humanist zagovara odgovornost znanstvenika za rezultate vlastitog istra�ivanja, posebice za njihovu primjenu, i time znanost i etiku stavlja u izravnu ovisnost.

Vi�e biografskih podataka, kao i popis radova mo�e se na�i na:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Supek

Ivan Supek nedvojbeno je jedan od najve�ih hrvatskih intelektualaca uop�e, te u jedinstvenom spoju akademskog i ljudskog jedna posve izuzetna pojava.

Ono po �emu je Supek toliko superioran, ne samo u na�im okvirima nego i mnogo �ire, nije samo njegova akademska svestranost ve� prije svega vizionarska sposobnost sagledavanja globalne situacije u projekcijama koje daleko prema�uju aktualni obzor prostora i vremena u kojem �ivimo. Vrlo je malo ljudi koji posjeduju takovu mo� sinteze raznovrsnih, pa i heterogenih, fenomena, kao �to je to imao Supek, a jo� je manje onih koji uspijevaju sagledati pojedine procese u perspektivi i tako anticipirati doga�aje i trendove koji pripadaju budu�nosti, kao �to je bilo svojstveno njemu. Npr. vrlo rano je po�eo upozoravati na ekolo�ke probleme i na nekontrolirano eksploatiranje prirodnih resursa, na problem demografske eksplozije, te posebice na opasnost akumuliranja nuklearnog oru�ja u situaciji interesno razjedinjenog svijeta.

Posebno je imponiralo kod Supeka na�in na koji je on posve prirodno povezivao i oplemenjivao domoljubno pripadanje svojoj nacionalnoj kulturi s aktivnim sudjelovanjem u va�nim globalnim kretanjima. On je bio dokazani, a ne tek deklarativni, patriot, no jednako tako i istinski citoyen du monde. Na taj na�in njegov doprinos hrvatskoj kulturi nije izoliran od aktualnih svjetskih tokova i nikad ne odstupa od univerzalnih standarda. Jer nezdravo je i �tetno ono mi�ljenje koje smatra da se autenti�nost jedne kulture ostvaruje endemskim okretanjem samima sebi. Tako se, naime, �esto ustanovljavaju lokalni kriteriji, a znanost je, kao i umjetnost, univerzalna. Stoga �e najve�i doprinos vlastitoj kulturi biti upravo onaj koji bude relevantan u europskim ili svjetskim razmjerima.

Ono �to je Supeka dodatno i posebno krasilo jest neposredna ljudskost i divna jednostavnost u opho�enju s ljudima, koja nije poza nego je uvijek iskrena. Time je on i u zbilji realizirao svoje na�elo da je �ovjek, svaki pojedina�ni �ovjek, najvi�a vrijednost, i da svaka individua predstavlja neponovljivu konstelaciju, te da shodno tome zavrje�uje adekvatna prava i odgovaraju�u pa�nju. Kada se usvoji takav stav onda je jasno da nema te ideologije niti "vi�ih ciljeva" koji smiju i�i na �tetu pojedinca, grupe ljudi, ili �itave nacije.

S obzirom na njegovu sposobnost sagledavanja zbilje u totalitetu i stvaranja globalnih sinteza, te posebice anticipatorskih vizija svijeta sutra�njice mo�emo s pravom re�i ne samo da nam je bio veliki suvremenik nego da je u pravom smislu �ovjek budu�nosti.

Supekov stvarala�ki opus doprinos je onom najboljem �to je na�a kultura dala, a njegove osobne kvalitete, prvenstveno kreativnost u radu i demokrati�nost u djelovanju, u sprezi s ljudskom skromno��u, predstavljaju one vrline koje su danas, na�alost, sve rje�e, ali �elimo vjerovati da s njegovim odlaskom nisu i posve nestale. Za mla�e generacije znanstvenika, kulturnih i javnih djelatnika ostaje izvanredan uzor stvarala�ke svestranosti, kreativnosti i kompetencije, slobode mi�ljenja i kriti�nosti, eti�nosti i humanizma. Te�iti ostvarenju onih na�ela koja je Supek zadao sebi kao �ivotni cilj, zna�i otkloniti svaku bojazan da �emo pasti u kulturnu, ili bilo kakvu drugu, izolaciju, a �to je preduvjet da se na�emo na putu op�eg boljitka kojega svi pri�eljkujemo, a na kojemu je on tako zdu�no radio.

______________________________

Autor teksta je dr. sc. Zdravko Radman, znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju u Zagrebu, vi�egodi�nji asistent, a kasnije suradnik profesora Ivana Supeka.

Ovom prigodom potsje�amo da je Zdravko Radman 1997. objavio knjigu sabranih �lanaka u �ast profesora Supeka (Festschrift povodom njegova 80. ro�endana) pod naslovom Obzori humanosti (Horizons of Humanity), a izdala ju je ugledna izdava�ka ku�a Peter Lang (Frankfurt am Main, Berlin, Bern, New York, Paris, Wien)

http://www.peterlang.com/Index.cfm?vID=30741

Knjiga je objavljena na engleskom jeziku, uz izuzetak nekoliko �lanaka na njema�kom. Sa�injena je od pet poglavlja: znanost i filozofija, filozofija i umjetnost, um i spoznaja, izazovi humanizma, te prema svijetu bez nuklearnog oru�ja.

Zbornik je po koncepciji interdisciplinaran, dok je po sastavu autora internacionalan. Dodatnu vrijednost knjizi daju uvodni i zavr�ni eseji �iji su autori dobitnici Nobelove nagrade za kemiju (John Polanyi) i mir (Joseph Rotblat). Sticajem sretnih okolnosti Polanyi je primio poziv za suradnju na ovom Festschriftu od prire�iva�a neposredno pred svoj odlazak iz Kanade za Liverpool, gdje je bio pozvan da odr�i govor pred plenumom tamo�njeg sveu�ili�ta. To mu je, kao nekome tko je Supeka respektirao i bio mu odan kroz desetlje�a, poslu�ilo kao motiv da svom dugogodi�njem vjernom suradniku u mnogim mirotvornim inicijativama posveti govor odr�an pred vi�e od 1500 diplomanata nazo�nih na ceremoniji (graduation) u liverpulskoj katedrali. Govorio je o Supeku i njegovim idejama, kao i o Englezima dalekoj Hrvatskoj, s puno uva�avanja. To njegovo slovo na�lo je mjesta na uvodnim stranicama ove knjige. Zavr�ni prilog je Rothblatov govor na dodjeli Nobelove nagrade za mir u Oslu, koji opet isti�e humanisti�ka na�ela, toliko karakteristi�na za cjelokupnu Supekovu djelatnost, i na taj na�in u suglasju je s osnovnim leitmotivom knjige.

Po�etak