Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice Hrvatske priredio je 19. o�ujka 2007. u pala�i Matice hrvatske u Zagrebu, Znanstvenu tribinu pod nazivom Hrvatski nobelovci - prirodoslovci - VLADIMIR PRELOG na kojoj je o prof. Prelogu govorio prof. dr. sc. Miljenko Dumi�:

PROF. DR. SC. MILJENKO DUMI�, JEDAN OD POSLJEDNJIH DOKTORANATA VLADIMIRA PRELOGA O �IVOTU HRVATSKOGA NOBELOVCA

Prelogova kemijska ljestvica �ivota

U dana�njem vremenu kada se sustav mentorstva u �irem smislu svelo na puki formalizam, gdjegod poprimaju�i i posprdnu formu, crtice iz �ivota ovog velikana zvu�e kao da su izvu�ene iz doba renesanse, s biografijom koja se i dalje nadopunjava i revalorizira novim saznanjima

O Vladimiru Prelogu (1906.-1998.) dobitniku Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine, za�etniku organske sintetske kemije u Hrvatskoj i inicijatoru proizvodnje lijekova u farmaceutskoj industriji Ka�tela, prete�i dana�nje Plive, posebnu su tribinu posvetili ljudi iz struke. �ak, �tovi�e, izlaganje posvetio mu je jedan od njegovih posljednjih doktoranata, kolega i prijatelja prof. dr. sc. Miljenko Dumi� ovog utorka u pala�i Matice hrvatske. Bila je to mo�da prilika da se izme�u tajnovitih kemijskih jednad�bi i spojeva tek povr�no zaviri u osobni �ivot genijalnog uma kojeg je kemi�ar Barry Sharpless tako�er dobitnik Nobelove nagrade (2001.) prozvao, "kraljem kemije", a na� prvi kemi�ar - nobelovac Lavoslav Ru�i�ka (1939.) svojim nasljednikom. Prelog je bio u�itelj generacije hrvatskih kemi�ara, ostaviv�i iza sebe 420 znanstvenih radova, 25 kemijskih izuma... Bio je �ovjek koji je �ivot posvetio kemiji, a da nije zaboravio ljude i svoj kraj. Imao je i jednu rijetku vrlinu me�u znanstvenicima - znao je i volio prenositi znanje mla�im generacijama, kazao je Dumi�. U dana�njem vremenu kada se sustav mentorstva u �irem smislu svelo na puki formalizam, gdjegod poprimaju�i i posprdnu formu, crtice iz �ivota ovog velikana zvu�e kao da su izvu�ene iz doba renesanse, s biografijom koja se i dalje nadopunjava i revalorizira novim saznanjima. Dobar dio njegovog �ivotnog puta opisan je u knjizi "Perivoj hrvatskih velikana - Rondel u�enika Gimnazije u Osijeku". Vladimir Prelog ro�en je u Sarajevu pod austrougarskom okupacijom 23. srpnja 1906. godine, gdje je zavr�io osnovnu �kolu. S roditeljima u prvim ratnim godinama 1915. godine seli se u Zagreb, a ubrzo i u Osijek gdje njegov otac gimnazijski profesor dobiva premje�taj.

Po�etak bogate karijere

Iako je u Osijeku zavr�avao nepuna dva razreda gimnazije, inteligentni 15-godi�nji Vladimir pod mentorskim utjecajem profesora Ivana Kurie ulazi u misti�ni svijet kemijske znanosti na velika vrata. Ugledni njema�ki znanstveni �asopis Chemiker Zeitung objavio je jo� 1921. godine rad tada�njeg gimnazijalca iz Osijeka pod nazivom "Eiene Titriervorrichtung" u kojem se detaljno opisuje novo rje�enje za jedan analiti�ki instrument u kemijskom laboratoriju. Gimnaziju zavr�ava u Zagrebu 1924. godine, a zatim po o�evoj volji upisuje studij kemije u Pragu. Ve� 1928. godine diplomira, a godinu kasnije i doktorira na �e�koj visokoj tehni�koj �koli, na Kemijsko-in�enjerskom odjelu pod mentorstvom i vodstvom prof. Emila Voto�eka i Rudolfa Luke�a koji mu poma�u da razvije ljubav za organsku sintezu Volio je cvije�e, slatko...

- Prelog je volio cvije�e i slatki�e, a alkohol nije pio. Gotovo da nije pio. Naime, volio je samo dobru doma�u �ljivovicu i gra�evinu iz mog podruma - kazao je izme�u biografskih redaka Dumi�.

- Bio je dru�eljubiv i znao svojim duhovitim pri�ama zabavljati prijatelje do sitnih sati. No uvijek je nagla�avao da je za uspjeh u poslu, pored ne�to talenta, potrebno mnogo i marljivo raditi i imati mnogo, mnogo sre�e. Sre�e da imate dobre u�itelje, dobre suradnike, razumijevanje sredine za rad na kojem radite i sre�e da izaberete pravu temu. Tema koja nije mnogo zastarjela, a ni mnogo ispred vremena u kojem �ivite - kazao je znakovito Dumi� u dvorani Matice u kojoj su izlaganje slu�ali rijetki gimnazijalci.

i studije prirodnih spojeva. Bilo je to vrijeme svjetske gospodarske krize, kada nije bilo lako dobiti zaposlenje. Prelog se zato nije htio vratiti u Jugoslaviju, nego je prihvatio posao u Pragu, u skromnom laboratoriju za proizvodnju finih kemikalija "Driza". Temeljem svog rada 1935. godine dobiva profesorsko mjesto u Zagrebu i sa svojim suradnikom i prijateljem Rativojem Seiwerthom sintetizira adamantan, neobi�nu prirodnu tvar dijamantne gra�e, zatim antimalarik - kinin i dr.

Veze s domovinom

Ne gube�i vrijeme, s malom kemijskom tvrtkom Ka�tela, koja �e poslije Drugog svjetskog rata prerasti u Plivu, uspostavlja suradnju i za nju patentira svoja otkri�a, a potom pod njenim okriljem osniva Istra�iva�ki laboratorij. Sa svojim suradnicima razvija sintezu sulfonamibiotika, koji su do pojave antibiotika bili �udotvorni lijekovi protiv niza infektivnih bolesti. Istra�ivanja koja su doprinijela odli�nim rezultatima bila su na svjetskoj razini i dragocjena za mladu poslijeratnu dr�avu. No, razdoblje Drugog svjetskog rata Prelog je proveo u �vicarskoj u Z�richu gdje ga do�ekuje Ru�i�ka. Tada po�inju zajedno istra�ivati strukturu produkata �ivotinjskog podrijetla, posebno zanimljivog 3-alfa-androstenola, tvari intenzivnog mirisa. Rije� je o feromonu naknadno prona�enom i u plemenitim gljivama tartufima, a djeluje kao seksualni atraktant, koji je na�ao kasnije primjenu u svinjogojstvu, ali i o�ekivano 80-tih godina pro�log stolje�a i u proizvodnji mu�kih parfema s efektom "neodoljivim za �ene i obrnuto". Dok Prelog radi u �vicarskoj u Laboratoriju za organsku kemiju ETH- Z�rich, njegovi u�enici u zagreba�koj Ka�teli preuzimaju vode�a mjesta na Sveu�ili�tu i industriji tvore�i prvu generaciju "Prelogove �kole organske kemije u Zagrebu", koju �e ubrzo nasljediti i drugi nara�taj. I slu�beno, 1959. Prelog postaje �vicarski dr�avljanin, dvije godine nakon �to je postao predstojnik �uvenog svjetskog labosa, a 1972. i predsjednik �vicarskog kemijskog dru�tva, tri godine prije nego �to je dobio Nobelovu nagradu. No, kod Preloga na ETH-u povremeno su radili i istra�iva�i iz Hrvatske, koji su, o�ito pod utjecajem i sugestijom mentora, na kraju se vratili u Hrvatsku, najvi�e u Plivu, Institut "Ru�er Bo�kovi�", Sveu�ili�te...

Vanja VESI�, Novi list

Po�etak