PROF. DR. SC. MARTIN EGLI GOSTOVAO NA XX. HRVATSKOM SKUPU KEMI�ARA I KEMIJSKIH IN�ENJERA:

Znanstvenici poput Preloga vi�e ne postoje

Uspje�ni znanstvenik mla�e generacije bavi se "kemijom �ivota", odnosno izu�avanjem kemijskih struktura biomolekula i kemije njihovih me�udjelovanja, a Prelog je umnogome utjecao na njegov znanstveni put

Prof. dr. sc. Martin Egli s ameri�kog sveu�ili�ta Vanderbilt gostovao je na nedavno odr�anom XX. jubilarnom hrvatskom skupu kemi�ara i kemijskih in�enjera u Zagrebu, posve�enome hrvatskim nobelovcima Lavoslavu Ru�i�ki i Vladimiru Prelogu. Stru�njak za rendgensku kristalografiju koji je doktorirao upravo kod Vladimira Preloga znanstvenik je mla�e generacije, bavi se "kemijom �ivota", odnosno izu�avanjem kemijskih struktura biomolekula i kemije njihovih me�udjelovanja, a svoje je predavanje zapo�eo iskazivanjem radosti �to je kona�no posjetio grad koji je upoznao kroz pri�e svog mentora.

Vrlo mladi ste po�eli raditi s Vladimirom Prelogom. Kako je do�lo do te za Va� znanstveni put vrlo zna�ajne suradnje?

Kao i mnogo stvari u �ivotu, posve slu�ajno. Naime, radili smo na istome katu, ja kao mladi pripravnik i on kao stari majstor, a nakon �to smo se jednom sreli pozvao me da se upoznam s istra�ivanjima na kojima je radio te vidim ho�e li mi to biti zanimljivo.

Tako je zapravo zapo�eo rad na mojoj disertaciji, ne zato �to sam �elio raditi s njim ve� zato �to se tako jednostavno sve poslo�ilo. Na isti je na�in zapo�elo i moje istra�ivanje DNK i molekularnog mehanizma cirkadijskog ritma. Ponekad projekt jednostavno prona�e vas...

Na predavanju ste istaknuli zahvalnost nobelovcu koji vas je mnogo�emu nau�io.

Od Preloga sam nau�io osnovni pristup znanosti, nau�io sam kako u�iti u kemiji te pristupati svom poslu ozbiljno, no ne smrtno ozbiljno. Naime, on je uvijek ozbiljno shva�ao posao, nikad nije odustajao pred te�ko�ama, ali je pritom uvijek imao le�eran stav.

Uvijek me poticao da tra�im nove na�ine pristupa problemu i neo�ekivana rje�enja, da kopam dublje i da nikada ne budem zadovoljan prvim rezultatima ve� da se uvijek trudim prodrijeti do same biti �ak i naoko najjednostavnijeg projekta. On je bio moja inspiracija i savjetnik, a zanimljivo je da ga nikad nisam povezivao s Nobelovom nagradom jer je on nikada nije spominjao, nikada nije govorio o svojim uspjesima, nagradama i priznanjima i uvijek je bio vrlo skroman.

Istra�ivanja DNK i RNK

Osim toga, kod njega je bila upravo fascinantna sposobnost da znanost pribli�i svakom �ovjeku i to zato �to je bio pravi "renesansni �ovjek" koji se nije bavio samo znano��u, ve� je imao �to re�i i o knji�evnosti, povijesti, glazbi, politici ... To je ujedno i ono �to mi je najvi�e nedostajalo tijekom kasnijeg rada s mnogim znanstvenicima, jer se radilo samo o poslu i putu do cilja bez ljudske interakcije. Mislim da znanstvenici poput Preloga vi�e ne postoje jer su dana�nji znanstvenici previ�e involvirani u svoje projekte, do te mjere da im se pogled na �ivot suzi.

Nakon disertacije i rada u rodnoj �vicarskoj oti�li ste u Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave, a osim �to predajete na Katedri za biokemiju na sveu�ili�tu Vanderbilt, vrlo ste aktivni u raznim istra�ivanjima te ste dosad objavili vi�e od 120 radova. Na �emu trenutno radite?

Jedno od najva�nijih podru�ja kojima se bavim jest istra�ivanje DNK i RNK, a jedan od fundamentalnih uvida u strukturu DNK bio je i taj da samo minimalnom promjenom �e�era dolazi do promjena u na�inu sparivanja baza, o �emu sam govorio na predavanju.

No, osim toga zanimaju nas kemijske modifikacije DNK i RNK, pa bi tako sintetska inhibitorna RNK, koja mo�e stabilizirati nestabilnu vezu s glasni�kom RNA mogla biti vrlo va�na u terapeutskom smislu jer bi mogla u�i u stanicu i inhibirati �tetni protein uklju�en u formiranje tumora.

DNK je podlo�na raznim o�te�enjima, a u organizmu postoje razne polimeraze koje sudjeluju u popravku o�te�enja. Mi poku�avamo ustanoviti za�to neke polimeraze prepoznaju neke promijenjene baze, koji je taj mehanizam i kako se na isti mo�e utjecati, �to bi moglo koristiti za modifikacije i popravke koji bi mogli pobolj�ati njhovu funkciju i u�inkovitost.

Interdisciplinarna suradnja

Mo�ete li pojasniti �ime se bavite u istra�ivanju molekularnog mehanizma cirkadijskog ritma?

Cirkadijski ritam, odnosno unutarnji ritam aktivnosti razli�itih sustava i lu�enja mnogih hormona kontrolira molekularni sat, a mi smo za svoj model uzeli onaj modrozelene alge. Otkrili smo da se taj sat sastoji od tri proteina koji se mogu izolirati te potom prou�avati njihova funkcija. Pod odre�enom temperaturom ta tri proteina imaju 24-satni ritam u savr�enom slijedu, odnosno tijekom 24 sata jedan se protein aktivira i deaktivira uz pomo� druga dva. Potom smo promatrali razli�ite vanjske utjecaje poput hormona ili temperature koji djeluju na ritam te kako djeluju pojedine mutacije tih proteina da bismo poku�ali utvrditi strukture i na�in na koji se oni me�usobno prepoznaju i potom funkcioniraju. Danas se sve vi�e zna o tim proteinima, a mi se nadamo otkriti na�in funkcioniranja molekularnog mehanizma cirkadijskog ritma i kod slo�enijih organizama. Doista bih volio razumjeti molekularni mehanizam cirkadijskog ritma i nadam se u sljede�ih nekoliko godina na tom pol ju dati zna�ajan doprinos!

Kako uspijevate istovremeno raditi na toliko razli�itih podru�ja i projekata?

To mogu zahvaliti ljudima s kojima sura�ujem u na�em interdiscipilinarnom timu od 5 znanstvenika, gdje se svaki od njih bavi razli�itim temama: istra�ivanjem DNK, polimeraza te cirkadijskih ritmova. Ono �to je najva�nije u radu je upravo suradnja jer nitko ne mo�e biti stru�njak ba� za svako podru�je te je stoga neophodno sura�ivati i povezivati �to vi�e disciplina. Smatram da �e se znanost u budu�nosti razvijati upravo na taj na�in, interdisciplinarnim zajedni�kim radom i pristupanjem svakome istra�ivanju iz razli�itih kutova.

Razgovarala Ana MAKEK, Novi list

Izvor

Po�etak