Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
 

 


MIRKO DANIJEL BOGDANI�:
U�ENJAK, ASTRONOM, MATEMATI�AR I POVJESNI�AR, RO�ENI VIROVITI�ANIN

Genijalac kojeg svojataju Hrvati, Ma�ari i Austrijanci


U�enjak, astronom, matemati�ar i povjesni�ar, Mirko Danijel Bogdani�, danas u Hrvatskoj nije osobito poznat! Iako je u op�im i nacionalnim enciklopedijama o njegovom �ivotu napisano nekoliko redaka, malo je onih koji znaju da je zahvaljuju�i njegovim astronomskim mjerenjima 1806. godine izra�ena zemljopisna karta Ugarske i Hrvatske te da je 1792. godine napisao prvi svezak povijesti svijeta na hrvatskom jeziku nazvan "Dogadjaji svieta". Ime u�enjaka, ro�enog u Virovitici 5. studenoga 1762. godine, ne nalazimo u kri�aljkama, sumnjamo da su ga ikada spominjali i autori kvizova, a prema dostupnim podacima ulica s njegovim imenom postoji jedino u Virovitici, u kojoj je, prema nepreciznim biografskim podacima, �ivio samo 9 godina. �injenica da je u gradu podno Bilogore, koji je u njegovo doba bio zna�ajniji od Osijeka i Zagreba, pro�ivio najva�nije godine svog �ivota bila je dovoljna da lokalno astronomsko-astronauti�ko dru�tvo ponese njegovo ime i da mu se posveti dovoljno pa�nje u svim monografijama i povijesnim knjigama ovog grada.

PRVA MATEMATI�KA RASPRAVA
Bogdani� je jedan od zaboravljenih hrvatskih velikana koji su istaknute rezultate postigli rade�i izvan granica domovine i �ije djelovanje Hrvatska tek treba izu�iti i valorizirati te mu, kao istaknutom znanstveniku 18. stolje�a, odati du�no priznanje. Mi �emo kazati da je Mirko Danijel Bogdani� hrvatski znanstvenik, ali s time se ne�e slo�iti ma�arski povjesni�ari, jer oni o njemu govore kao "pravom Ma�aru" hrvatskoga roda i zovu ga Imre Daniel Bogdanich pa su mu u Budimpe�ti 1972. godine podigli i spomenik. Budu�i da je �ivio i u Be�u, na�eg znanstvenika dijelimo s Austrijancima koji su ga, u duhu njema�kog jezika, zvali Emrich Daniel Bogdanics. Austrijski car Franjo I., naime, potpisao je rje�enje kojim je Bogdani� 1798. godine imenovan astronomom koji �e svojim stru�nim astronomskim i matemati�kim znanjem odre�ivati zemljopisne koordinate pojedinih gradova i time pomo�i kartografu Lipszkom u izradi to�ne op�e zemljopisne karte Ma�arske.

Danijel je bio drugo dijete od ukupno desetero djece obitelji Bogdani�. Odrastao je u dobrom obiteljskom ozra�ju - otac Nikola, rodoljub i domoljub zanesen prosvjetiteljstvom, bio je �asnik i pripadnik plemi�kog sloja. Majka se zvala Ana, ro�ena Damjani�. Ne zna se pouzdano kako je i za�to Danijel napustio Viroviticu - otac je mo�da dobio premje�taj pa je cijela obitelj oti�la ili su ga mo�da poslali na �kolovanje. Neki povjesni�ari smatraju da se �kolovao u Zagrebu i tamo stekao humanisti�ko obrazovanje u isusova�koj gimnaziji i sve dostupno znanje o hrvatskoj povijesti, knji�evnosti i drugo, dok drugi smatraju da se �kolovao u Ma�arskoj. Od 1782. do 1785. Mirko Danijel je studirao fiziku, matematiku i astronomiju na budimskom te pe�tanskom sveu�ili�tu i poha�ao budimsku zvjezdarnicu. Nakon obranjene disertacije 1785. godine Bogdani� je primljen na Kraljevsku akademiju u Velikom Varadinu, u kojoj je, u dobi od 23 godine, predavao gr�ki jezik i matematiku. Godinu dana kasnije tiskao je matemati�ku raspravu "Formule za pravolinijske prostore ili one koji se mogu na njih rastaviti, ako se podijele na paralelne pravce". Osim hrvatskog i gr�kog, govorio je jo� ma�arski, njema�ki i francuski, a koristio se talijanskim i engleskim jezikom. Te godine Bogdani� je u Be�u tiskao prvi svezak svjetske povijesti na hrvatskom jeziku "Dogo�aji svieta", knji�icu d�epnog formata, u kojem na 132 stranice zgusnutog teksta obra�uje razdoblje od Adama, odnosno biblijskog stvaranja svijeta, do Kira. Opisivao je doga�aje prema Bibliji i tada poznatim povijesnim podacima do oko 6. stolje�a prije Krista. Obradio je i astronomska znanja starih Babilonaca i Feni�ana, a knjiga je zanimljiva i stoga �to je Bogdani� u njoj koristio hrvatsko astronomsko nazivlje za pojedine pojmove, a neke je izraze vjerojatno i sam stvorio.

ZVJEZDARNICA U BUDIMU
Sljede�e godine Bogdani� se vra�a matematici i astronomiji. Odlu�io se na studij astronomije u Be�u nadaju�i se mjestu na budimskoj zvjezdarnici. San mu se ostvario 1796. godine - u dobi od 34 godine primljen je na mjesto drugog pristava na budimskoj zvjezdarnici. Dvije godine kasnije Bogdani� je preuzeo mjesto prvog pristava. Za to vrijeme s upraviteljem Ferencom Taucherom motrio je pomr�ine Jupiterovih satelita. Motrili su svaki zasebno, a onda bi uspore�ivali rezultate. Uspore�ivanjem jednakih motrenja u razli�itim mjestima, moglo se odrediti razliku zemljopisnih du�ina izme�u tih mjesta, a za istu svrhu su kori�tena i motrenja okultacije zvijezda, prolaz Merkura ili Venere ispred Sun�eve plo�e. Ova su odre�ivanja bila va�na za odre�ivanje zemljopisnih koordinata i precizniju izradu zemljopisnih karata. Natporu�nik i kartograf Janos Lipszky von Szedlicsna (1766.-1826.) tada se ve� deset godina bavio poku�ajima pobolj�avanja postoje�ih karata te mu je povjerena izrada to�nije op�e zemljopisne karte Ma�arske, a za taj posao trebao je astronom koji bi obavio motrenja za odre�ivanje zemljopisnih koordinata vi�e mjesta i gradova. Na Lipszkyjev prijedlog austrijski car Franjo I. imenovao je u studenome 1798. Bogdani�a za astronoma pomo�nika Lipszkom. Bogdani� je prihvatio zahtjevan i naporan terenski posao, s no�nim motrenjima te matemati�kim prera�unavanjima. U to vrijeme motrenja su predstavljala zadatak od velike va�nosti i vrijednosti, a o svakom rezultatu se i te kako raspravljalo u znanstvenim krugovima. Usporedbe pokazuju da je Bogdani� do�ao do zavidnog broja rezultata to�nijih od onih poznatih u to vrijeme. Posebno se to odnosi na zemljopisne �irine. Sa zvjezdarnice u Budimu 1800. godine, premda je bio lo�eg zdravstvenog stanja, obavio je niz vrijednih astronomskih motrenja, me�u kojima je najzna�ajnija pomr�ina Jupiterovih satelita i njihovi ulasci i izlasci iz sjene te okultacije zvijezda s Mjesecom i opozicije Marsa. Stru�njaci su tada napisali da ih je Bogdani�ev rezultat ispunio sre�om �to postoji tako talentirani mladi znanstvenik, od kojeg se mo�e mnogo o�ekivati. Godinu poslije motrio je opoziciju Saturna i izra�unao podatke za Saturnovu opoziciju, a to su bila i njegova posljednja motrenja u Budimu jer je po�etkom o�ujka 1801. godine, po nalogu kraljevskog namjesni�tva u Budimu, morao nastaviti astronomskim radom na stvaranju zemljopisne karte.

OP�A ZEMLJOPISNA KARTA MA�ARSKE
Lipszky je dovr�io i izradio zemljopisnu kartu Ma�arske, koja se sastoji od devet tabli i tri dodatka (Op�a mapa kraljevine Ma�arske i pridru�enih dijelova Hrvatske, Slavonije i Vojne krajine). Bogdani�evo ime nije nigdje zabilje�eno premda je bio imenovani carski astronom. O njegovom trudu, znanju ulo�enom u tu kartu i izvrsnim rezultatima, doznaje se tek posredno istra�ivanjima, a u knjizi se nalazi jedino crte� anonimnog astronoma koji obavlja motrenja i koji predstavlja Bogdani�a. Umro je 31. sije�nja 1802. godine, kada mu je bilo samo �etrdeset godina. U novinskim nekrolozima pisano je da je Bogdani�eva smrt veliki gubitak za astronomiju.

Vjeran idejama prosvjetiteljstva
Bio je �ovjek svoga doba, zanesen prosvjetiteljstvom i kao znanstvenik sklon enciklopedistima, ali �vrst u katoli�koj vjeri i rodoljublju te se na svoj na�in priklonio idejama prosvjetiteljstva i jozefinizma, ne prihvativ�i germanizaciju, ni ma�arizaciju, nego rade�i na stvaranju knji�evnog jezika. Zato je 1791. godine tra�io dozvolu za izdavanje narodnih novina na hrvatskom jeziku, koju je i dobio u velja�i 1792. godine. Zbog nametnute cenzure odustao je od novina, a da je uspio pokrenuo bi ih on, a ne Ljudevit Gaj, za�etnik hrvatskoga narodnog preporoda.

Izvor: Glas Slavonije, autor: Goran GAZDEK


Po�etak

 

 


Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.