Profesor strukturalne molekularne biologije na ETH, jedan je od najuspje�nijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Nedavno je postao i jedan od naj-mla�ih �lanova Leopoldine, njema�ke akademije znanosti.

Briljantni znanstvenik objavio je �ak 15 radova u vode�im �asopisima Nature i Science

Skupina znanstvenika pod vodstvom prof. Nenada Bana sa �vicarskog tehnolo�kog instituta (ETH) u Z�richu objavila je danas u Scienceu detaljnu strukturu jednog od najkompleksnijih "molekularnih strojeva" u ljudskoj stanici, �to je taj presti�ni �asopis predstavio na naslovnici. Otkri�e hrvatskog znanstvenika i njegovih suradnika va�no je za razvoj novih lijekova protiv pretilosti i tumora, zbog �ega su interes ve� pokazale brojne farmaceutske kompanije.

- Mi smo odredili detaljnu strukturu sintetaze masnih kiselina u sisavaca, jedne od najkompleksnijih "molekularnih tvornica" u stanici. Sretni smo �to je Science dodatno naglasio ovaj rad objavljivanjem slike strukture na naslovnici - rekao je Nenad Ban (42), redovni profesor strukturalne molekularne biologije na ETH gdje su nekad radili Einstein, Roentgen te hrvatski nobelovci Prelog i Ru�i�ka. Najnoviji rad prof. Bana peti je na tom podru�ju objavljen u posljednje dvije godine u Scienceu koji je uz Nature vode�i svjetski znanstveni �asopis.

- Sinteza masnih kiselina temeljni je stani�ni proces i na�i �e radovi vjerojatno na�i mjesto u sveu�ili�nim ud�benicima iz biokemije. K tome, na�i se rezultati mogu koristiti za razvoj novih lijekova pa su za njih zainteresirane mnoge farmaceutske kompanije - ispri�ao je prof. Ban. Dosad je taj briljantni znanstvenik objavio �ak 15 �lanaka u vode�im svjetskim znanstvenim �asopisima Nature i Science, a svi su njegovi radovi citirani vi�e od 4000 puta.

U laboratoriju na ETH u Z�richu

Skupina prof. Bana, koja se bavi strukturalnom molekularnom biologijom, broji 20 �lanova iz �vicarske, SAD-a, Njema�ke i Francuske , a na jesen �e im se pridru�iti i jedan student iz Zagreba.

Postao je njema�ki akademik sa samo 42 godine
Profesor Ban nedavno je postao i �lan Leopoldine, njema�ke akademije znanosti koja slovi kao jedna od najstarijih i najuglednijih znanstvenih institucija u svijetu. Utemeljena 1652., Leopoldina se mo�e pohvaliti sa 157 nobelovaca te s divovima svjetske znanosti poput Darwina, Rutherforda, Plancka i Einsteina, knji�evnikom Goetheom, ali i Ru�i�kom i Prelogom.

- Postati �lan Leopoldine velika je �ast, ali sasvim je druk�iji osje�aj sudjelovati u znanstvenom otkri�u. Izbor u akademiju je pasivan i na to se ne mo�e utjecati, dok se u znanstveno otkri�e ula�u veliki napori pa je ono osobni uspjeh - rekao je Nenad Ban koji �e u listopadu u M�nchenu prisustvovati sve�anoj ceremoniji prijema u Leopoldinu.

- Leopoldina ima 1000 �lanova mla�ih od 75 godina, a 25 posto �lanova je izvan Njema�ke. Prosje�na dob �lanova je 59 godina, a prosje�na dob izbora u tu akademiju 52 godine. Nemam to�ne podatke, no mogu�e je da sam me�u najmla�im �lanovima - pojasnio je prof. Ban.

Nenad Ban u dru�tvu svoga mentora na diplomskom, akademika �eljka Ku�ana tijekom Ljetne �kole biofizike u Rovinju 2003. godine gdje je predavao	Nenad i Eilika Ban sa sinovima Arvidom i Ivom �esto u�ivaju u skijanju i dugim �etnjama

Nenad Ban ro�en je 1966. godine u Zagrebu, u obitelji sveu�ili�nih profesora, a diplomirao je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu.

- Uvijek me je zanimala biologija, posebno biologija mora. No, tijekom studija zainteresirao sam se za biokemiju i strukturalnu biologiju - rekao je Nenad Ban koji je nakon diplome oti�ao
u SAD gdje je 1994. doktorirao na Sveu�ili�tu California u Riversideu. Zatim je pet godina bio na postdoktoratu na Yaleu gdje je bio �lan skupine koja je otkrila strukturu ribosoma, "tvornice proteina u stanici". To otkri�e, objavljeno u Scienceu, progla�eno je najboljim znanstvenim radom 2000. godine, a mediji su ga nazvali znanstvenom ina�icom Hilaryjeva uspona na Mount Everest.

Nakon velikog otkri�a Nenad Ban je dobio ponude niza poznatih ameri�kih sveu�ili�ta, ali odlu�io se za ETH u Z�richu. ETH slovi za jedno od najboljih svjetskih sveu�ili�ta na podru�ju prirodnih i tehni�kih znanosti, a dao je 23 nobelovca. Kada su odlu�ili zaposliti Nenada Bana, �vicarci su morali mijenjati zakon.

Da bi zaposlili Nenada Bana, �vicarci su mijenjali zakon
- Tada sam imao 33 godine i prema �vicarskim zakonima nisam mogao postati profesor. Zbog mene su tada promijenili zakon, o �emu se mnogo pisalo i govorilo u �vicarskim medijima. Nakon toga je zaposleno mnogo znanstvenika mla�ih od 35 godina jer su �vicarci na taj na�in �eljeli zadr�ati najtalentiranije znanstvenike kako ne bi oti�li u Ameriku - istaknuo je Nenad Ban, priznav�i da je jedan od razloga njegova povratka u Europu bio i osobne prirode.

- Dok sam radio doktorat, upoznao sam svoju sada�nju suprugu, Njemicu Eiliku Weber koja je tako�er bila na doktoratu. Vjen�ali smo se u SAD, no, �eljeli smo imati djecu i odgajati ih u Europi - ispri�ao je na� sugovornik.

Eilika i Nenad Ban imaju sinove Arvida (7,5) i Ivu (5). U obitelji Ban govore se tri jezika: Nenad sa suprugom govori engleski, sinove poku�ava u�iti hrvatski, a Eilika s dje�acima govori njema�ki.

- Nije lako na�i pravu ravnote�u izme�u na�eg posla i odgoja dva vrlo zahtjevna dje�aka. Kako i Eilika i ja radimo cijeli dan, de�ki su u cjelodnevnoj �koli, odnosno vrti�u. Stoga se s njima poku�avamo �to vi�e aktivno dru�iti nave�er i tijekom vikenda. �esto svi zajedno u�ivamo u �etnjama, skijanju, tenisu, vo�nji biciklom ili plivanju - priznao je Ban.

- Izazovno je raditi na ETH, a jedna velika prednosti jest to �to svaki profesor ima odli�nu financijsku podr�ku za nabavu instrumenata i pla�e svoje osnovne grupe. U SAD-u je velik pritisak da se produciraju kratkoro�ni rezultati, vlada filozofija 'publish or perish', odnosno 'publiciraj ili si gotov' - rekao je Ban �ija skupina ima 20 �lanova iz �vicarske, Njema�ke, Francuske i SAD-a, a na jesen dolazi i jedan student iz Zagreba.

Nenad Ban odr�ava stalne kontakte s hrvatskim znanstvenicima na PMF-u u Zagrebu, posebice s prof. Ivanom Weygand �ura�evi� s kojom sura�uje ve� niz godina. �lan je Znanstvenog vije�a Mediteranskog instituta za istra�ivanje �ivota (MedILS) u Splitu. - MedILS je fantasti�na i jedinstvena ustanova u Hrvatskoj, stoga se nadam da �e se na�i dovoljno sredstava da se osigura stabilni i kontinuirani rad toga instituta. Znanstvenici i istra�ivanja koja se rade u MedILS-u na visokoj su me�unarodnoj razini - naglasio je prof. Ban.

Upitala sam ga namjerava li se vratiti u Hrvatsku. - Moderna strukturalna biologija je skupa znanost koja zahtijeva posebne uvjete i instrumente. U svijetu postoji samo nekoliko mjesta gdje bih se mogao baviti projektima koji me zanimaju. No, nadam se da �e biti prilika za dulje znanstvene posjete domovini, jer kao redovni profesor imam pravo svakih �est godina provesti godinu dana u posjetu nekoj drugoj znanstvenoj ustanovi bilo gdje na svijetu - zaklju�io je Nenad Ban.

Izvor: Jutarnji list

Po�etak