Razgovor s hrvatskim fizi�arom prof. Davorom Pavunom (EPFL)
povodom imenovanja u tim Obaminog ministra energetike

Me�u ljudima Baracka Obame našao se i hrvatski fizi�ar dr. Davor Pavuna (EPFL), kojega su Obamin ministar energetike, nobelovac Steven Chu, i njegovi suradnici pozvali kao jednog od recenzenata novih energetskih projekata.

Za urednika portala bio je to povod za porazgovarati s prof. Pavunom o tom imenovanju, o izazovima koji ga u timu recenzenata energetskih projekata o�ekuju i kako �e to imenovanje utjecati na njegov daljnji znanstveni rad, gdje �e mu biti „glavno“ radno mjesto, baza daljnjeg  znanstvenog djelovanja:

- Profesore Pavuna, nedavno ste imenovani jednim od recenzenata projekata u ameri�kom ministarstvu energetike (DOE). U ime �itatelja portala srda�no Vam �estitam na tom imenovanju i molio bih Vas da nam u vezi s tim odgovorite na nekoliko pitanja.
Kao prvo, kako, kada i gdje ste saznali za to imenovanje?

Pa, bio sam baš u Zagrebu kad sam primio direktan telefonski poziv na mobitel iz Washingtona (od jednog od znanstvenih šefova DoE). Bio sam iznena�en i u blagom šoku, jer se tome uop�e nisam nadao. Ranije sam sura�ivao s ameri�kim (i kanadskim i EU) zakladama i obi�no bi mi prvo poslali elektronsku poruku, a kasnije bismo o svemu  popri�ali. Ovaj put je sve bilo jako brzo i intenzivno i ve� su mi u tom prvom razgovoru rekli koje su mi prve obveze, te kada trebam doletjeti u Ameriku; kasnije sam dobio i dodatne detalje i sve informacije koje idu s takvim kompleksnim projektima. �elim svakako naglasiti da, naravno,  nisam samo ja pozvan, te da su svi stru�njaci o�ito vrlo pa�ljivo odabrani, te da ne smijemo spominjati ni imena ni detalje projekata.

- Imenovali su Vas Obamin ministar energetike, nobelovac Steven Chu i njegovi suradnici. Odkud Vas Steven Chu poznaje i odkud zna �ime se bavite? Jeste li sura�ivali na nekim projektima?

U današnje doba u svakoj struci se profesionalci poznaju ili su barem upoznati s radom ponajboljih kolega po svijetu. I prije ovog poziva sam posljednjih dvadesetak godina radio na raznim projektima i sustavno sura�ivao u fundamentalnim istra�ivanjima s brojnim kolegama u Americi, tako da me velik broj kolega osobno poznaje, kao i moje radove i moja uvjerenja. Štoviše, od 1996. sam postavio i jedan vrlo avangardan projekt u supravodljivim materijalima, te sa svojim timom izgradio ure�aje za tanke filmove na Synchrotronu u Wisconsinu (2 sata vo�nje sjeverno od Chicaga). Tijekom prvih šest godina nismo dobiti �eljene rezultate, ali smo u drugoj fazi ipak uspjeli i sad mnogi koriste i taj naš pristup, što je i meni dalo odre�enu kredibilnost jer kolege vole kura�ne projekte visokog rizika (pogotovo kad na koncu uspiju).  Skoro svake godine boravim �etiri do šest tjedana u Americi. A sada su ba� tra�ili istra�iva�e koji su i vrhunski stru�njaci, te koji su vrlo pouzdani; dakle, Amerikanci tra�e i znanje i iskustvo, te vrlo ozbiljan osobni integritet, nadasve poštenje.

- To imenovanje je veliko priznanje i �ast kako za Vas, tako i za švicarsku znanost, a kako ste ipak hrvatski znanstvenik, to je kroz Vas na izvjesni na�in i priznanje hrvatskoj znanosti. Ho�e li u timu mo�da osim Vas biti još koji švicarski ili hrvatski znanstvenik? Je li Vam ve� poznato tko �e još sudjelovati u tome timu?

Ja zasad ne znam tko �e sve sudjelovati, no budu�i sam u prvim konzultacijama i ja predlo�io još neke izuzetne stru�njake, mogu�e je da �e biti još poneki kolega iz Švicarske, zemlje koja vjerojatno ima ponajbolji obrazovno-znanstveni sustav na svijetu. Iz Hrvatske, koliko zasad znam, nitko nije u proširenom timu, no to ne zna�i da stru�njaka nema: ima ih, no, budu�i je nacija u tranziciji, još nisu zasad potpuno uklju�eni u sve te znanstvene integracije.

- Recenziranje projekata za DoE bit �e golemi izazov jer rije� je o avangardnim istra�ivanjima koja, me�u ostalim, uklju�uju nove materijale, visokotemperaturnu supravodljivost, tzv. zelenu energetiku i zelene tehnologije. Gdje tu vidite Vašu ulogu, na kojem podru�ju mo�ete najviše doprinjeti?
 
Pa, supravodljivost je svakako jedno od mojih najdra�ih podru�ja u�e specijalnosti, no nema dvojbe da �e diskusije i cijela strategija i�i i puno dalje. Budu�i da predsjedavam komisiju za fiziku kondenzirane materije i biofizike svih Univerziteta zapadne Švicarske, te zajedno s kolegom Lászlóm Forróm (EPFL) u Dubrovniku svake dvije godine vodimo redovnu me�unarodnu konferenciju 'From Solid State to BioPhysics' (vidi: http://dubrovnik2008.epfl.ch) vrlo je vjerojatno da �u sudjelovati i u programima o novim eko-materijalima i zelenim tehnologijama. Sve je to vrlo dinamicno organizirano i vec sad imam americke kolege i tajnice dnevno na liniji nakon 14h, cesto do ponoci.  Duuug je radni dan nas znanstenika J

- Nobelovac Chu poznat je po svom anga�manu u borbi protiv klimatskih promjena. Mislite li da �e on i njegov tim, u kojem �ete i Vi djelovati, uspjeti i pored mo�nih lobija koji se tome energi�no suprotstavljaju, „progurati“ da i USA pristupi Kyoto agreementu?

Ovo je planetarni pomak: Izlazimo iz ere nafte. Vode�a je ekonomija dala jasan znak da se ide dalje. Ve� ove sekunde se sve promijenilo. U Švicarskoj je ta svijest ve� dugo prisutna. A i Hrvatska se u tom smislu mora opredijeliti. Hrvatska ne mo�e biti naftno-plinski poligon i zemlja puna ljubavi, ljepote i �isto�e istovremeno. Trebat �e se odlu�iti. Za cjelokupan proces i rješenje svake krize treba promijeniti i mentalitet i svijest gra�ana, za što je potrebna upravo politi�ka volja koju je Amerika sada iskazala, no taj proces ne�e i�i preko no�i.
I u pravu ste da to nije jednostavno niti garantirano, no uvjeren sam u uspjeh jer naprosto mi kao civilizacija više nemamo izbora i brojni smo znanstvenici i op�enito profesionalci, �estiti gra�ani posvuda u svijetu koji se za to borimo (prvenstveno za našu djecu). Moramo shvatiti da je Zemlja trenutno poput zagadjenog ‘zoo’-a kojim dominiraju razne sive tehnologije (nafta, automobili, oru�je, kemijska zaga�enja …) i u kojemu se perfidnim tehnologijama straha i ekonomske ucjene ljudi manipuliraju. Ne treba biti jako prosvjetljen da se to vidi, ako imalo pratite medije ili pa�ljivije pogledate po internetu. No, nemajmo iluzije, bit �e to dugi proces i konkretnije rezultate o�ekujmo tek izme�u 2030. i 2050. godine. No, ovo je svakako radikalni pomak u Americi i fundamentalna promjena �e se osjetiti posvuda. A ostvarenje jedne pravednije, zelene civilizacije tra�i napor i upornost svih nas.

- Krajem velja�e imate u Washingtonu prvi sastanak oko recenzija projekata i izbora centara izvrsnosti. Je li taj sastanak ve� definitivno dogovoren? Što o�ekujete od tog sastanka?

Svi djelatnici u DoE su vrlo dobro organizirani i vrlo profesionalni i svi su detalji dogovoreni no ne smijemo govoriti ni o kakvim detaljima cijelog projekta ili planiranih sastanaka. Budu�i se doslovno svaki dan svi unaprijed pripremamo nemam nikakve dvojbe da �emo ve� od samog po�etka uspješno pokrenuti i projekte i centre izvrsnosti, no rezultate, kao i uvijek, treba strpljivo �ekati, �esto godinama. No, ne zaboravimo da i svako novo stablo treba oko 25 godina da izraste.

- Imate li ve� neku predod�bu koji centri izvrsnosti bi mogli biti izabrani? Ima li izgleda da se me�u njima na�u i neke švicarske institucije; ETH, EPFL, PSI, CERN... ?

Ne u kontekstu ameri�kog programa, no švicarski centri imaju svoje programe, povezani su i u Euro-projekte, a kao što vjerojatno znate imamo i brojne nacionalne (vrlo uspješne) programe. Korisne brojne informacije postoje na stranicama SNF-a :
http://www.snf.ch/E/targetedresearch/Pages/default.aspx .

- Sigurno je i naš IRB na odre�eni na�in centar izvrsnosti, no skoro se ne usudim upitati Vas, što mislite, koji mu je rang vrijednosti po kriterijima ameri�kog ministarstva energetike?

Pa, znaju Amerikanci za IRB, ali nije visoko na rang listi po broju citata (tzv. impactu). Ali i to se mo�e promijeniti preko no�i. Dovoljno je da jedan mladi istra�iva� pokuša i uspije s nekim novim neo�ekivanim konceptom ili 'ludom' idejom i sve se mijenja. Ne zaboravimo kako je 1905. jedan nepoznati mladi� od 26 godina, Albert Einstein, rade�i u patentnom uredu u Bernu, nepovratno promijenio suvremenu fiziku. Mi mo�emo koordinirati velike projekte i strategije, no �esto nas nešto neo�ekivano sve iznenadi i to i jest ljepota i izazov prave znanosti i op�enito ljudske kreativnosti.

- Jutarnji list i Index.hr Vas spominju kao potencijalnog kandidata za ravnatelja Instituta “Ru�er Boškovi�” u Zagrebu. Pretpostavljam da su tu informaciju saznali iz slu�benih izvora. Jeste li u vezi s tim ve� kontaktirani?

Pa, godinama sura�ujemo s kolegama na Ru�eru i gorespomenutu konferenciju smo zajedno organizirali, te je normalno da poznajem mnoge osobe i da o svemu razgovaramo, pa tako i o novom ravnatelju. No, to je vrlo kompleksna tema jer je Hrvatska u tranziciji i još nema stabilan mentalitet 'reda, rada i discipline' ni jaku materijalnu bazu poput Švicarske, pa odabir optimalne osobe za ravnatelja ovisi o mnogim parametrima o kojima mi svi profesionalno diskutiramo. Bez obzira tko �e biti novi ravnatelj mi �emo svi i dalje uspješno sura�ivati u viziji izvrsnosti i razmjene mladih ljudi u korelaciji znanja i projekata.

- Kako vidite svoju budu�nost? Vjerojatno �ete istovremeno djelovati u okviru više institucija, no jedno �e Vam sigurno biti baza. Ili konkretnije; gdje vidite u skoroj budu�nosti svoje „glavno“ radno mjesto – u Lausannei na EPFL, u Zagrebu na IRB ili na nekom od ameri�kih instituta? 
 
Rijetki su znanstvenici koji danas sve odrade u samo jednom centru izvrsnosti i za duh i razvoj ideja i projekata je po�eljno da smo dinami�ki integrirani s kolegama po svijetu. Dakle, ništa se bitno ne�e mijenjati u mome �ivotu. Ostajem na EPFL-u, u Lausanne-i, jer ne zaboravimo da ve� više od decenije vrlo aktivno vodim istra�ivanja i u Americi i po Aziji i nikad nije bilo problema. Naš je ETHZ-EPFL sustav vrlo otvoren i cilj mu je prvo svega - izvrsnost.

- Mo�ete li za �itatelje portala re�i na kojim znanstvenim projektima radite na EPFL-u u Lausannei i kako ustvari izgleda Vaš radni dan? Gdje još, osim na EPFL-u, djelujete na znanstvenim projektima? Ostane li vremena i za privatni �ivot, za obitelj, sport, kulturu? 
 
Na EPFL-u dominantno radimo na elektronskim svojstvima novih materijala, te pripremamo  ultra-tanke filmove npr. visokotemperaturnih supravodi�a (bakrenih oksida). Cilj nam je shvatiti u detalje mehanizam supravodljivosti kako bismo nau�ili kontrolirati kriti�nu temperaturu supravodljivog prijelaza i fizi�ka svojstva tih materijala. Ta znanja �e tako�er biti va�na u kontekstu budu�e energetike i nano-elektronike. U principu, ujutro završim npr. predavanja, te  razne obveze u kontekstu istra�ivanja u Švicarskoj i EU, dok se tijekom popodneva ve� javljaju ameri�ki kolege i suradnici. Uve�er sam �esto s obitelji jer Marko (20) i Ana (16) ponekad trebaju savjet iz matematike ili pomo� u engleskom, a i volimo se svi malo zajedno zabaviti i našaliti, posebno kad nam ''mama Sylvie'', slikarica, pokazuje svoja zadnja platna u ulju (npr. aktove). Tijekom vikenda sko�imo popodne na skijanje, a �esto uspijem otplivati po sat vremena. Jednom tjedno sviram 2-3 sata u latino jazz-grupi, 'Tsha-Coo'. To sve zahtjeva organizaciju i disciplinu, pa ne gledam TV, više ne idem u kino, ni kazalište ili na no�ne zabave. Ja volim ovaj intenzivan znanstveni �ivot i izazove, pa mi to ne pada teško.

- Kako na Vaše imenovanje reagiraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i ministar Primorac? Jesu li Vas poslije toga imenovanja kontaktirali? Jesu li Vam �estitali?

Mi znanstvenici nismo tašti kao politi�ari i ja stvarno ne radim statistiku tko li se javio i/ili �estitao. Ministar se javio kasno nave�er jer sam vidio broj MZOS-a, ali ja tad nisam bio dostupan. Danas mi je �ak poslao i osobnu pismenu poruku, baš kao i brojni prijatelji i kolege koji su se javili. Va�no je da smo svi mi povezani i nedvojbeno ujedinjeni u viziji izvrsnosti.
Na isti na�in kako se trudimo da naši studenti s EPFL-a  postanu ponajbolji u svijetu, tako �u uvijek pomo�i ministru Primorcu i svim ostalima ako im moja znanja i iskustvo mogu pripomo�i. Sva znanost, a poglavito fizika, jest jedna univerzalna disciplina, svuda priznata, i mi mo�emo i djelujemo kolegijalno i plemenito posvuda po Planetu. Tu viziju podr�ava i naša institucija EPFL-a, gdje ve� imamo �etiri profesora koji su hrvatski gra�ani: László Forró, Aleksandra Radjenovi�, Andras Kis, i ja. Ako dodamo studente koji dolaze na doktorat, imate  jednu malu 'hrvatsku oazu' izvrsnosti.

- Profesore Pavuna, �elim Vam puno uspjeha u Vašem budu�em radu, kako na projektima na kojima ve� sada uspješno djelujete, tako i u timu recenzenata projekata u ameri�kom ministarstvu energetike u koji ste nedavno imenovani i najljepše Vam zahvaljujem na Vašim odgovorima.

Za portal intervju vodio: Zvonimir Mitar


PS:

Davor Pavuna (57) je diplomirao na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je na Sveu�ilištu Cambridge. Znanstveno usavršavanje je nastavio u Francuskoj, Australiji, Americi i Indiji, a posljednje 22 godine �ivi u Lausannei, gdje je profesor fizike na Ecole Polytechnique Federale (EPFL).

Objavio je više od 150 znanstvenih radova te ud�benik o supravodljivosti na engleskom jeziku. Ve� je sudjelovao u evaluaciji projekata za ameri�ku Nacionalnu zakladu za znanost (NSF) te za EU, Kanadu i Koreju. Potencijalni je kandidat za ravnatelja Instituta Ru�er Boškovi� u Zagrebu.

Vezani �lanak:

Hrvatski fizi�ar poma�e Obami u izboru ekoprojekata