Utemeljitelj hrvatske kemije Gustav Jane�ek
- rodom �eh, �ivotom i djelom Hrvat

Od hrvatskih znanstvenika nagra�enih Nobelovom nagradom obojica su bili kemi�ari - Lavoslav Ru�i�ka i Vladimir Prelog, zbog �ega se stje�e dojam da su Hrvati od svih prirodnih znanosti upravo u kemiji ostvarili najzna�ajnije i najzapa�enije rezultate.

Gustav Jane�ek

Unato� tome, hrvatskoj je javnosti manje poznato ime utemeljitelja hrvatske kemije, �eha Gustava Jane�eka, koji je od svog dolaska u Zagreb 1879, kada je postao profesor kemije na Mudroslovnom fakultetu, ostavio dubok i neizbrisiv trag u hrvatskoj znanosti i gospodarstvu.

Kao što piše na spomen- plo�i postavljenoj na Jane�ekovoj ku�i na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu 1998. povodom 150. godišnjice ro�enja, bio je rodom �eh, �ivotom i djelom Hrvat. Svojim nastavni�kim i znanstvenim radom utemeljio je ne samo hrvatsku kemiju, nego i farmaciju, budu�i da je bio jedan od pokreta�a Farmaceutskog u�evnog te�aja, prethodnika današnjeg Farmaceutsko- biokemijskog fakulteta. Jane�ek je prvi u Hrvatskoj obavljao kemijske analize kao sudski vještak, pa mu pripada i �ast da ga se smatra osniva�em hrvatske forenzike. Velike su Jane�ekove zasluge za hrvatsko gospodarstvo jer je 1918. osnovao veledrogeriju Isis, �iji nasljednik je današnja tvornica Medika, a 1921. osnovao je tvornicu Kaštel, današnju Plivu. Od 1921. do 1924. Jane�ek je bio predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, uz Alberta Bazalu, tako�er �eha, jedini �elnik akademije ro�en izvan Hrvatske.

S otkrivanja spomen- plo�e Gustava Jane�eka na Plitvi�kim jezerima

Ono što je najmanje poznato u vezi Jane�eka je to da je jedan od najzaslu�nijih za o�uvanje i promicanje ljepota Plitvi�kih jezera i njihovo proglašenje nacionalnim parkom. Ove godine u rujnu navršilo se 80 godina od Jane�ekove smrti, a 25. listopada pored plitvi�kog jezera Milanovac u njegovu je �ast postavljena spomen- plo�a koju su otkrili predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi� i predsjednik �eškog senata P�emysl Sobotka. 

Zadivljen ljepotom Plitvica, Jane�ek je bio inicijator Društva za ure�enje i poljepšanje Plitvi�kih jezera, osnovanog 1893, �iji ciljevi su bili istra�ivanje i ure�enje tog bisera prirode te razvoj turizma. Zahvaljuju�i Jane�eku, oko Plitvi�kih jezera ure�ene su prve staze i putevi, sagra�eni prvi hoteli i odmarališta, zapo�ela je sustavna turisti�ka promid�ba, a sprije�eno je gospodarsko iskorištavanje šuma i ribljeg fonda. Neki od planova Jane�eka i suradnika bili su vrlo ambiciozni, ali sre�om se nisu ostvarili. Oni su naime planirali na Plitvicama iznad jezera Kozjak sagraditi pravi grad, s pala�ama, crkvom, hotelima i parkovima, a u planu je bilo i da se na Velikoj poljani sagradi neboder od 16 katova. Me�utim, zahvaljuju�i istra�ivanjima Ive Pevaleka ustanovljeno je da su Plitvi�ka jezera prirodni fenomen u kojem je stvaranje sedrenih barijera stalan proces koji se mora odvijati u uvjetima nenarušene prirodne ravnote�e. Zbog toga se po�elo razmišljati o zakonskoj zaštiti Plitvi�kih jezera, koja su od 1928. do 1929. jednu godinu bila zašti�ena kao nacionalni park, a 1949. dobila i trajan status prvog hrvatskog nacionalnog parka, koji je 1979. uvršten u popis Svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a, �ime je postao svojina cijelog svijeta. Nacionalni park, po rije�ima njegova direktora Branislava Šuti�a, godišnje posjeti oko milijun posjetitelja, od �ega 85 posto stranih turista, a te svjetske slave ne bi bilo bez entuzijazma Gustava Jane�eka.

Zdesna: predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi�, predsjednik �eškog senata P�emysl Sobotka, prevoditelj Alen Novosad, zastupnik �eškog senata Tomaš Grulich, �eški veleposlanik Karel Kuehnl

Podizanje njegove spomen- plo�e na Plitivicama inicirano je 2003. na zagreba�kog Prirodoslovno- matemati�kom fakultetu, a u realizaciji te ideje posebno se anga�irala saborska zastupnica �eške i slova�ke nacionalne manjine Zdenka �uhnil. Otkrivanje plo�e dogodilo se dan nakon proslave 135. godišnjice najstarije udruge �eške manjine u Hrvatskoj, �eške besede Zagreb, a uz visoke goste iz �eške sve�anosti je prisustvovao i ve�i broj pripadnika �eške manjine iz Daruvara, na �elu s gradona�elnikom Daliborom Rohlikom i predsjednicom Saveza �eha Leonorom Janotom, budu�i da su plo�u, kako je na njoj uklesano, postavili hrvatski �esi. �lanovi daruvarske limene glazbe na po�etku su odsvirali �ešku i hrvatsku himnu, a na kraju Odu radosti, himnu Europske unije.

Govor predsjednika Sabora Luke Bebi�a.
Desno od njega zastupnik �eškog senata Tomaš Grulich, prevoditelj Alen Novosad, predsjednik �eškog senata P�emysl Sobotka i saborska zastupnica Zdenka �uhnil

I predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi� i predsjednik �eškog senata P�emysl Sobotka u svojim su govorima istaknuli ne samo Jane�ekove zasluge, nego i tradicionalne prijateljske odnose Hrvata i �eha. 

 „Gustav Jane�ek u potpunosti je zaslu�io da ga se hrvatski narod sje�a zbog doprinosa razvoju hrvatske kemije i farmacije, ali i kao zaljubljenika u Plitvi�ka jezera. Odnosi izme�u Hrvatske i �eške bili su bogati u prošlosti i ostavili su dubok trag, ali u suvremenosti moramo više podsje�ati na njih i razvijati ih na temelju suradnje i tradicije koja postoji na temelju zajedni�kih osoba koje su gradile prijateljstvo i suradnju izme�u hrvatskog i �eškog naroda. Nadam se da �e ova spomen- plo�a pridonijeti boljem upoznavaju javnosti s djelom Gustava Jane�eka i da �e biti poticaj za stjecanje novih znanja u hrvatskoj kemiji, za razvoj hrvatskog gospodarstva i za zaštitu Plitvi�kih jezera i drugih prirodnih ljepota u Hrvatskoj“, rekao je Bebi�.

Sobotka je podsjetio da su Jane�ekovom zaslugom Plitvi�ka jezera postala nacionalnim parkom i ponosom Hrvatske. „Svakom �ehu je toplo pri srcu kad zna da je na mjestu za koje je zaslu�an njihov sunarodnjak, ali na toj tradiciji treba se okrenuti budu�nosti. Cjelokupni �eško- hrvatski odnosi uvijek su oboga�ivali oba naroda. Nadam se da �e to biti i sljede�ih godina kad �e i Hrvatska i �eška biti u EU“, poru�io je Sobotka.

Otkrivanja spomen- plo�e

Predsjednik �eškog senata P�emysl Sobotka i
predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi�
nakon otkrivanja spomen- plo�e Gustava Jane�eka

Na spomen plo�i su uz podatke o Jane�eku uklesani i njegovi stihovi, na hrvatskom i �eškom, koji su svojevrstan epitaf tom hrvatskom i �eškom velikanu: „Kuti�u moj, ti mojih svjedo�e te�nja, spomen mi �uvaj, kad ne budem više.“ I na ovoj plo�i, kao i na onoj u Zagrebu, Jane�eka se naziva „rodom �ehom, �ivotom i djelom Hrvatom“, što se mo�e primijeniti i za mnoge �ehe koji su kroz stolje�a oboga�ivali i razvijali hrvatsku kulturu i znanost i Hrvatsku prihvatili kao svoju domovinu.

Za portal: Marijan Lipovac
Fotografije: Tomislav Krišto

*****

Vezani �lanci:

Zagreba�ki �esi odali po�ast Kamili Prelog

�eh je nam je dao svjetlo i gimnaziju, a sad nam brani ulazak u EU

Stolje�e uzajamnih veza

Biskup Duh, zaslu�ni i tajnoviti �eh
– prvi biskup Zagreba�ke biskupije

Moravski Hrvati napokon dobili svoj kulturni centar

O HRVATSKO - �EŠKOM DRUŠTVU

Vladimir Prelog na praškom kemijskom nebu