Stru�ni timovi prof. dr. sc. Igora �tagljara i prof. dr. sc. Ivana �iki�a u borbi protiv zlo�udnih bolesti:

Hrvati do�li do epohalnog otkri�a:
HDAC6 ko�i rast tumora

EGFR (zeleno) u raku plu�a

Tim prof. dr. sc. Ivana �iki�a iz Mediteranskog instituta za istra�ivanje �ivota (MedILS) u Splitu i Medicinskog fakulteta Sveu�ilišta u Frankfurtu, te tim prof. dr. sc. Igora Štagljara s Medicinskog fakulteta Sveu�ilišta u Torontu zajedni�kim su snagama otkrili mehanizam u tumorskim stanicama koji otvara nove mogu�nosti kombiniranog lije�enja nekoliko ljudskih tumora.

Rad je publiciran u najnovijem broju jednog od najpresti�nijih znanstvenih �asopisa Science Signaling 22. prosinca, a sam mehanizam, kako se o otkri�u govori na popularan na�in, ko�i prijenos receptora EGF (�ija, ina�e, pove�ana aktivnost uzrokuje razvoj tumora) u stanici.

Odnosno, krajnje jednostavno protuma�eno, mehanizmom kombiniranog blokiranja EGF receptora i novootkrivene molekule, tj. proteina HDAC6, ko�i se i usporava rast nekoliko ljudskih tumora, kao što su rak plu�a, dojki, guštera�e i debelog crijeva. O koliko je va�nom otkri�u rije�, objasnio nam je prof. Štagljar:

− Pronašli smo novu molekulu (protein pod nazivom HDAC6) koja, ako se ukloni iz ljudskih tumora, mo�e zako�iti njihov ubrzan rast. Naime, stanice nekolicine ljudskih tumora na svojoj površini stvaraju velike koli�ine proteina (receptora) pod nazivom Epidermal Growth Factor Receptor (EGFR; hrvatski: receptor epidermalnog faktora rasta).

Prof. dr. sc. Ivan �iki�

Taj receptor djeluje kao antena koja prima signal izvan stanice i šalje ga u unutrašnjost stanice te uzrokuje njihovu diobu. Budu�i da tumorske stanice sintetiziraju oko 20 puta ve�u koli�inu EGFR-a nego normalne stanice, one se nekontrolirano i brzo dijele, dovode�i do razvoja tumora, poput tumora glave, vrata, dojke, plu�a, debelog crijeva i guštera�e.

Što ste zapravo dokazali otkri�em proteina HDAC6?

− Naš zajedni�ki rad pokazao je da HDAC6 komunicira s EGFR-om na površini stanica te kontrolira njegovu razgradnju. Ovo otkri�e ima medicinsku va�nost jer upu�uje na mogu�nosti nove vrste kemoterapija u tretiranju nekih vrsta ljudskih tumora.

Jednostavno re�eno, ako uništimo HDAC6 u tumorskim stanicama, to �e imati za posljedicu da �e se koli�ina EGFR-a uveliko smanjiti te na taj na�in usporiti rast i diobu tumorskih stanica. Prema tome, kombinirana kemoterapija koja �e za cilj imati uništenje kako HDAC6 tako i EGFR molekula, mo�e u budu�nosti biti novi i u�inkovit na�in lije�enja karcinoma glave, vrata, dojke, plu�a, debelog crijeva i guštera�e.

Sa skupinom suradnika u Zürichu svojedobno ste otkrili i patentirali tehnologiju MYTH, revolucionarnu utoliko što se njome, da tako ka�emo, mogu pratiti “interakcije” proteina u ljudskom tijelu, tj. u ljudskim stanicama. Koliko vam je ta tehnologija pomogla u otkri�u proteina HDAC6?

− MYTH tehnologija jest molekularno-biološka metoda koju smo razvili po�etkom 2000. godine na Sveu�ilištu u Zürichu. Njom mo�emo pratiti kako proteini komuniciraju na površini ljudskih stanica. Naša MYTH tehnologija odigrala je presudnu ulogu u ovom otkri�u jer smo uz pomo� nje identificirali HDAC6 kao protein koji komunicira s EGFR-om, te na taj na�in djeluje kao ko�nica koja mo�e usporiti EGFR pri odašiljanju signala za rast i diobu stanice.

Prof. dr. sc. Igor Štagljar

Mi u ovom trenutku koristimo MYTH metodu za otkrivanje novih proteina (receptora) koji su uklju�eni u nastanak otprilike 50 razli�itih ljudskih bolesti. Drugim rije�ima i jednostavno re�eno, MYTH tehnologija �e nam vrlo vjerojatno omogu�iti da u idu�ih 5-10 godina otkrijemo veliki broj proteina, uzro�nika brojnih ljudskih bolesti.

Iako vi i prof. �iki� radite uglavnom s vlastitim timovima, ova suradnja, o�ito, nije bila slu�ajna. Mo�emo li re�i da ste zajedni�ki “slu�ajno” došli do velikog otkri�a?

− Nikako. Našu smo suradnju zapo�eli još po�etkom 2005. godine, što zna�i da je cijeli projekt trajao skoro pet godina, a u njega su bila uklju�ena 24 znanstvenika iz Njema�ke, Švicarske i Kanade. Naše nedavno otkri�e nedvojbeno je pokazalo da se uspjeh u današnjoj modernoj znanosti temelji na multinacionalnom i multidisciplinarnom pristupu znanstvenom problemu te na primjeni visokih modernih tehnologija, kao što je MYTH, u rješavanju va�nih hipoteza biologije i medicine. Osim toga, naš je uspjeh izvrstan pokazatelj da hrvatski znanstvenici u inozemstvu mogu uspješno sura�ivati i postizati vrhunske znanstvene rezultate.

Izvor: Slobodna Dalmacija, piše An�elka Mustapi�

Najmla�i profesor
Igor Štagljar diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu 1990., a doktorirao je 1994. godine na ETH-u u Zürichu. Znanstveno se usavršavao na Sveu�ilištu Washington u Seattleu, a s 35 godina postao je najmla�i profesor Sveu�ilišta u Zürichu. Od ljeta 2005. godine radi u Centru za istra�ivanje �ivota Sveu�ilišta Toronto, �iji je redovni profesor.
Trenuta�no istra�uje proteine uklju�ene u nastanak raka dojke, mozga i jajnika, te one povezane sa shizofrenijom, poreme�ajima ponašanja, Parkinsonovom bolesti i kardiovaskularnim bolestima.