Tri godine je pro�lo od odlaska hrvatskog velikana
Ivan Supek - idealist bez nasljednika

Tre�a je godišnjica smrti akademika Ivana Supeka (1915.-2007.), hrvatskog fizi�ara, filozofa, humanista, pisca i borca za mir. Ne manje va�no, antifašist, pacifist i idealist, Supek je bio uzor mnogim generacijama, a i nakon njegove smrti teško da mo�emo na�i osobu u današnjem javnom �ivotu koja bi mu parirala po znanju, aktivizmu, hrabrosti i razini svijesti.

Erudit bez nasljednika, sanjar o boljem i pravednijem društvu, istra�iva� i razotkrivatelj fizikalnih istina, Supek ne smije biti zaboravljen i godišnjica njegove smrti samo nas podsje�a koliku smo veli�inu izgubili, jesmo li je znali cijeniti i što od njegove ostavštine doista �uvamo?...

Supek je studirao matematiku, fiziku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te u Be�u, Parizu, Zürichu i Leipzigu. U potonjem je doktorirao fiziku i filozofiju pod vodstvom eminentnog fizi�ara Wernera Heisenberga, s kojim radi na kvantnoj teoriji polja, te kasnije na teoriji metala na niskim temperaturama.

- Supek je prvi moderni fizi�ar u Hrvatskoj, odnosno fizi�ar koji je izvrsno razumio i radio u kvantnoj fizici, bio uklju�en u svjetske trendove i sura�ivao sa svjetskim stru�njacima. Njegov pristup bio je moderan za ono vrijeme, ali i za današnje - kazao je akademik i profesor Vladimir Paar.

Znanstvenik mira
Supeka je u Njema�koj 1941. uhitio Gestapo, ali ga je spasio Heisenberg, pod izlikom da mu treba asistent. Pridru�io se antifašisti�kom pokretu te djelovao u Prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a u Zagrebu. U Topuskom je uputio prvi javni apel protiv upotrebe nuklearnog oru�ja te iznio svoje pacifisti�ke i filantropske misli.

- Bio je renesansni tip znanstvenika. Njegova je ideja bila povezati prirodne i društvene znanosti, tj. filozofiju s umjetnoš�u i politikom. Bio je aktivan na svim tim poljima, i na svakom postigao zna�ajne uspjehe. No najve�i utjecaj izvršio je time što je usmjeravao niz talentiranih studenata prema inozemstvu i širokoj naobrazbi te je time stvorio kadrovsku bazu za hrvatsku znanost kakva je danas - objasnio je Paar.

Naime, Supek je bio profesor teorijske fizike na Sveu�ilištu u Zagrebu te je vodio gradnju Instituta “Ru�er Boškovi�” i bio njegov prvi direktor. Kasnije je iz njega isklju�en zbog protivljenja planovima jugoslavenske Federalne komisije za nuklearnu energiju za izradu atomske bombe. Bio je rektor Sveu�ilišta u Zagrebu te inicirao osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (IUC).

Uz to, po�asni je rektor Internacionalnog sveu�ilišta “Philip Noel-Baker”. Osnovao je i Instituta za filozofiju znanosti i mira, koji je bio sjedište jugoslavenske konferencije Pugwash i organizacije Svijet bez bombe. Za hrvatskog prolje�a našao se na popisu nepo�eljnih javnih li�nosti te je nakon konferencije u Kara�or�evu prisilno isklju�en iz javnog �ivota.

No i dalje je zagovarao teze o socijalnoj jednakosti, te je ure�ivao �asopis Encyclopedia moderna. Napisao je brojne romane, ud�benike, komedije i drame, me�u kojima je i “Heretik” o Markantunu de Dominisu, proskribiranom splitskome nadbiskupu i dekanu windsorskom, �ija se godina slavi upravo sada.

Vladavina filozofa
No više nego njegov impresivni �ivotopis, Ivan Supek va�an je kao li�nost koja je bila uzor i idol kakve mladi trebaju, a danas ih nemaju. Bio je “homo universalis”, kozmopolitski �ovjek kakav se rijetko pojavljuje na ovim prostorima i koje treba diogenski tra�iti svije�om.

Prilika je ovo da se progovori o moralnim vertikalama i filantropima našeg doba. Još u anti�ko vrijeme, Platon je govorio u svojoj “Dr�avi” da bi zemljom trebali vladati mudraci, odnosno filozofi. Mnogi bi mu danas kontrirali konstatacijom da je demokracija zenit civilizacije te da je ona najpravedniji sustav. Me�utim, koliko je pravedna, govori nam to da ve�ina (bez adekvatnog znanja i obrazovanja) vlada manjinom pa dobivamo tajkune i mafijaše za gradona�elnike, a korumpirana vlada nikako da se skine s vlasti.

Kada bi dr�avom vladali ljudi kao što je bio Supek i njegova Alijansa, koju nismo izabrali u vrijeme kad je bila aktivna, ne znamo bi li odoljeli globalnoj ekonomskoj krizi, ali sigurni smo da bi moral ljudima bio na mnogo višoj razini, da bi se poštovale vrijednosti �ovjeka, a ne kapitala, da bi se cijenio rad, hrabrost i poštenje. Iako je to mo�da utopija, kao i demokracija u kojoj svi ljudi po znanju doista jednako vrijede, va�no je spominjati se ljudi kao što je Supek te ga dr�ati kao primjer kojemu bi znanstvenik, umjetnik, politi�ar, filozof, svaki �ovjek trebao te�iti.

Ovu obljetnicu trebamo iskoristiti za preispitivanje eti�kih vrijednosti današnjeg društva, našeg utjecaja te odabira uzora za nas i našu djecu. Idealista ima vrlo malo, nisu medijski eksponirani i javnost ih ne percipira. O�ito im vrijeme nije sklono, ali oni su nam potrebni. Štoviše, nikad nisu bili potrebniji.

Izvor: Slobodna Dalmacija, Ana Jerkovi�
 

Vezani �lanak:

In memoriam - Ivan Supek (1915 - 2007)