|
Vladimir Prelog- kemi�ar umjetnik
Predstavljena knjiga
Ogledi o Vladimiru Prelogu/ Hommage to Vladimir Prelog
Iako se stota godišnjica ro�enja hrvatskog i švicarskog kemi�ara i nobelovca Vladimira Preloga obilje�avala 2006., jedna godina bila je prekratak rok da se jubilej tog velikana proslavi na dostojan na�in pa su se prigodne manifestacije u Prelogovu �ast odr�avale sve do kraja 2008. U te tri godine Vladimiru Prelogu bile su posve�ene knjige, simpoziji, izlo�be, poštanske marke, prigodni sadr�aji za djecu i mlade, njemu u �ast podignuta su poprsja u Zagrebu (�ak dva), Osijeku i Pragu, a poznati fotograf Šime Strikoman snimio je jednu od svojih milenijskih fotografija objekovje�ivši oko 300 hrvatskih kemi�ara unutar siluete Prelogova profila. Sve to pridonijelo je popularizaciji Vladimira Preloga u hrvatskoj javnosti, no ono što je nedostajalo bila je knjiga u kojoj bi na jednom mjestu bili prikupljeni radovi koje su o Prelogu napisali njegovi suvremenici, kolege i u�enici. Tog posla prihvatila su se dvojica Prelogovih u�enika, dr. Miljenko Dumi� i dr. Krunoslav Kova�evi�, a njihovo djelo ugledalo je svjetlo dana 7. srpnja 2010. kad je u Zagrebu na Fakultetu kemijskog in�enjerstva i tehnologije (FKIT) predstavljena knjiga Ogledi o Vladimiru Prelogu/Hommage to Vladimir Prelog.
Uz FKIT, izdava� knjige je Odbor za obilje�avanje stote obljetnice ro�enja nobelovca Vladimira Preloga, a rije� je o opse�noj zbirci znanstvenih, preglednih i novinskih �lanaka i drugih prigodnih tekstova posve�enih Prelogu i objavljenih od 1940. do kraja 2008. Njihov broj bio je toliko golem da nije mogao biti u potpunosti ukori�en pa je uz knjigu od 616 stranica pridodan i DVD s originalnim preslikama svih tekstova na ukupno 1533 stranice. Najviše tekstova posve�enih Prelogu nastalo je nakon dobivanja Nobelove nagrade 1975., zatim u �ast njegovog 80. i 90. ro�endana (1986. i 1996.), te povodom njegove smrti 1998. i stote godišnjice ro�enja 2006. Kako se knjiga ne bi svela na obi�no kronološko nabrajanje obra�enih radova, autori su se potrudili na prvih sto stranica, u eseju Ogledi o Vladimiru Prelogu (na hrvatskom i engleskom), predstaviti Prelogov �ivot kroz citate drugih osoba i uz brojne fotografije. Osim Prelogova znanstvenog rada, posebno je istaknuta njegova povezanost s domovinom Hrvatskom, a opširno su nabrojena i sva priznanja koja je Prelog dobio za �ivota i nakon smrti. Zatim na 500 stranica slijede preslike najve�eg dijela radova posve�enih Prelogu, njih 202 od ukupno 300 prikupljenih, koji upotpunjuju sliku o njemu, posebno o njegovom znanstvenom radu i dostignu�ima.
Na promociji knjige uz autore su se okupili i drugi Prelogovi poštovatelji, a nazo�ne je najprije pozdravio dekan FKIT-a prof. dr. Stanislav Kurajica koji je ponosno istaknuo da je njegov fakultet jedini u Hrvatskoj na kojem je radio jedan nobelovac, budu�i da je sljednik bivšeg Tehni�kog fakulteta na kojem je od 1935. do 1941. Prelog bio docent Kemijskog odjela. U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti govorio je akademik Nenad Trinajsti� koji se prisjetio svojih susreta s Vladimirom Prelogom i podsjetio da su danas �iva samo dvojica kemi�ara koji su slušali Prelogova pregavanja dok je bio profesor na današnjem FKIT-u- akademik Dionis Emerik Sunko (koji je u me�uvremenu preminuo 16. srpnja) i akademik Smiljko Ašperger. Predsjednica Odbora za obilje�avanje stote obljetnice ro�enja nobelovca Vladimira Preloga prof. emer. Marija Kaštelan- Macan podsjetila je projekte i manifestacije kojima je proteklih godina bio obilje�en Prelogov jubilej, a u ime recenzenata govorio je prof. dr Vitomir Šunji� (drugi recenzent, prof. dr. Krešimir Jakop�i�, bio je odsutan).
O knjizi i njenom nastanku opširnije su govorili autori. Dr. Krunoslav Kova�evi� je pojasnio da im je cilj bio dokumentirati sve što su o Prelogu napisali drugi, dok je dr. Miljenko Dumi� dao presjek Vladimira Preloga kao osobe kroz citate kojima su, kako je kazao, autori pokušali ispri�ati pri�u.
�itaju�i uvodni esej, a zatim i radove koje su o Prelogu pisali drugi, dobiva se cjelovita slika o jednom od najve�ih organskih kemi�ara 20. stolje�a kojeg su za �ivota nazivali Kraljem kemije, Mozartom organske kemije, pionirom farmaceutske kemije, intelektualnim divom, pionirom stereokemije, a autori knjige, koji su ga kao njegovi u�enici i prijatelji dobro poznavali tom su nizu laskavih titula dodali i svoj prilog- kemi�ar umjetnik. Vladimir Prelog bio je pravi renesansni �ovjek, obrazovan i široke kulture, vrstan predava�, ali uz to imao je sposobnost znanost pribli�iti svakom �ovjeku. Unato� svojoj va�nosti i ugledu ostao je skroman, rijetko se hvalio i uvijek je isticao doprinos svojih suradnika, od po�etnika do nobelovaca. Kad je 1975. dobio Nobelovu nagradu za kemiju zbog istra�ivanja stereokemije velikih organskih i biologijskih molekula, tuma�ilo se da je to priznanje za njegov cjelokupni znanstveni opus, na što je on skromno odgovorio: „Koliki je moj doprinos znat �e se najbolje za sto godina. Ja sam svoj posao napravio. Pri tome se osje�am kao �vori� u velikom tkanju.“ Govorio je da kemiju u�i cijeli �ivot pa je i svoju autobiografiju naslovio s „Moja 132 semestra kemije“. Kao istinskog istra�iva�a i znanstvenika, smetalo ga je površno znanje, razbacivanje „megabrojkama“ i nepotrebno gubljenje vremena. No, jednom je duhovito rekao: „I zabluda mo�e katkada biti korisna, ali samo katkada, jer ne otkrije svaki Ameriku ako po�e u Indiju“.
Kako bi istaknuo svoje hrvatstvo, Prelog je volio da ga zovu Vlado, jer su zbog imena Vladimir neki znanstvenici u po�etku mislili da je Rus. Kao duhovit i vedar �ovjek, rado se šalio ili zabavljao sugovornike brojnim anegdotama i rijetko se ljutio, objašnjavaju�i to neobi�no niskom razinom adrenalina. Volio je cvije�e i slatkiše i u pravilu nije pio alkohol, osim doma�e šljivovice ili graševine. Od sportova bavio se skijanjem i plivanjem, bio je nepuša� i nevoza�, skupljao je poštanske marke i bio strastveni fotograf. Nije svirao nijedan instrument, ali volio je komornu glazbu, posebno skladatelje Dvo�áka, Smetanu i Borodina (ina�e kemi�ara), dok je od opera volio jedino Verdijevu Traviatu. Nije bio niti plesa�, kao ni njegove kolege Robert Cahn i Christopher Ingold, s kojima je stvorio CIP pravila za ozna�avanje opti�ki aktivnih spojeva, a s njima se zbli�io upravo tijekom plesne zabave nakon znanstvenog kongresa u Manchesteru 1954., kad su se kao zakleti neplesa�i povukli na mirno mjesto i raspravljali o kemiji. Prelogovi prijatelji i suradnici smatraju da je bio fatalist koji je vjerovao u sudbinu i vjerovao da njegov �ivot obilje�ava brojka pet. �ivot je naime proveo u pet gradova- Sarajevu, Osijeku, Zagrebu, Pragu i Zürichu, a presudnu ulogu na njegov dolazak u Švicarsku 1941. imalo je, kako je govorio, pet �istih slu�ajnosti: budu�i da ga je predsjednik Njema�kog kemijskog društva, nobelovac Robert Kuhn pozvao da odr�i predavanje u Heidelbergu, poziv je iskoristio da isposluje njema�ku vizu, a prije toga upoznao je svog sunarodnjaka, nobelovca Lavoslava Ru�i�ku koji mu je htio rezervirati mjesto na Saveznoj tehni�koj visokoj školi (ETH) u Zürichu. Budu�i da je Italija zatvorila granice, bila mu je odbijena tranzitna viza, no odlaze�i iz konzulata slu�ajno je sreo svog bivšeg doktoranda Mihu Piantanidu koji je bio pouzdanik konzulata te mu osigurao vizu.
Po dolasku u Zürich brojna radna mjesta ostala su slobodna jer su mnogi obrazovani �idovi otišli u SAD u strahu od progona, tako da je, umjesto da ode u Njema�ku, Prelog ostao u Švicarskoj. Iako je bio agnostik, dobro je poznavao Bibliju i �esto ju je citirao, a klonio se politike i bilo kakvih velikih akcija i demonstracija. Sam je to objašnjavao �injenicom da je kao dje�ak u rodnom Sarajevu bio svjedok ubojstva prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i supruge Sofije, što je bio povod Prvom svjetskom ratu. „Od onda sam alergi�an na sve nasilne, masovne demonstracije, �ak i kad su iz opravdanih razloga“, napisao je Prelog. Iznimku od svog stava pokazao je potpisavši s još 137 nobelovaca apel protiv eksploatacije djece, a kad je njegova domovina Hrvatska 1991. bila izlo�ena srpskoj agresiji, unato� visokoj �ivotnoj dobi podigao je glas protiv rata i razaranja i me�u prvima potpisao apele nobelovaca za mir u Hrvatskoj, a poslije i u njegovoj rodnoj Bosni i Hercegovini. Agresiju je nazvao zlo�inskim lu�aštvom ili lu�a�kim zlo�inaštvom, a razaranja gradova njegove mladosti poput Sarajeva i Osijeka komentirao je rije�ima: „Zašto razaraju moje djetinjstvo“ i „�elim opet vidjeti Osijek kao lijep, miran i kozmopolitski grad“. Kad je Švicarska po�etkom devedesetih godina uvela vize za hrvatske gra�ane, zajedno s uglednim švicarskim Hrvatima, prof. dr. Markom Turinom, prof. dr. �arkom Dolinarom i dr. fra Šimunom Šitom �ori�em 1995. je predao peticiju švicarskom Ministarstvu vanjskih poslova sa zahtjevom za ukidanje viza. Prelog s Hrvatskom nije nikada prekinuo veze, štoviše, nakon odlaska u Švicarsku dodatno ih je u�vrstio odr�avaju�i redovito kontakte s hrvatskim kemi�arima.
Kao docent na zagreba�kom Tehni�kom fakultetu od 1935. do 1941. formirao je Zagreba�ku školu organske kemije i istra�iva�ki laboratorij u tvornici Kaštel (današnja Pliva) koja je nakon toga izrasla u modernu farmaceutsku tvrtku, a kasnije je u Zürichu prihva�ao mnoge hrvatske kemi�are na doktorski i postdoktorski studij te im osiguravao stipendije i specijalizacije i bio im mentor. „Ja to ra�unam u ona dobra djela kada se do�e kod svetog Petra, a on pita: što ste radili? Onda �u ja to navesti kao svoje dobro djelo“, govorio je Prelog, koji je svom bivšem fakultetu i HAZU-u u više navrata poklanjao knjige i �asopise iz osobne knji�nice. Hrvatska mu se odu�ila brojnim priznanjima- primjerice Zagreb i Osijek izabrali su ga po�asnim gra�anima, HAZU po�asnim �lanom, Sveu�ilište u Zagrebu po�asnim doktorom, a njegov 80. i 90. ro�endan 1986. i 1996. proslavljeni su prigodnim znanstvenim skupovima. Kad je 1989., za svog posljednjeg posjeta Hrvatskoj primio povelju po�asnog gra�anina Zagreba, citiraju�i Hermanna Hessea, rekao je: „Domovina mi je tamo gdje se staze mojih prijatelja kri�aju. Zagreb je još jedna od mojih domovina.“
Još za Prelogova �ivota, 1996., Pliva i Hrvatsko kemijsko društvo utemeljili su nagradu „Vladimir Prelog“ koja se dodjeljuje mladim znanstvenicima za rezultate u podru�ju organske kemije, a odavanje po�asti hrvatskom nobelovcu nastavilo se i nakon njegove smrti, 7. sije�nja 1998.
Iste godine, 18. rujna, u Zürichu je osnovano Švicarsko- hrvatsko društvo „Vladimir Prelog“ koje je 2001. podiglo spomen- plo�u u Prelogovu �ast na zgradi ETH-a te je iste godine u suradnji s HAZU-om organiziralo pokop urne s Prelogovim pepelom u arkadama na zagreba�kom Mirogoju, gdje je 2009. pokopana i njegova supruga Kamila Prelog.
Vladimir Prelog dobio je ulice sa svojim imenom u Zagrebu i Sarajevu, gdje mu je podignuta i spomen- plo�a na rodnoj ku�i. U Zagrebu su mu poprsja postavljena na ulazu u Fakultet kemijskog in�enjerstva i tehnologije (rad Ivice Antol�i�a) i u Institutu Plive (rad Kuzme Kova�i�a), dok mu je u Osijeku poprsje, rad Marijana Sušca, postavljeno pored gimnazije koju je poha�ao, zajedno s poprsjima druge dvojice slavnih u�enika osje�ke gimnazije, Josipa Jurja Strossmayera i Lavoslava Ru�i�ke. Replika Antol�i�eva poprsja iz Zagreba postavljena je i u Pragu, u Visokoj kemijsko- tehnološkoj školi gdje je Prelog studirao od 1924. do 1928.
U Zagrebu 2005. Kemijska i geološka tehni�ka škola mijenja ime u Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, na kojoj je postavljen Prelogov reljef, rad Franje Kordi�a. Od 2004. u Zagrebu u okviru Društva diplomiranih in�enjera i prijatelja kemijsko- tehnološkog studija djeluje Akademski zbor „Vladimir Prelog“, osnovan 1991. pod imenom „Chemicae ingeniariae alumni“.
U Sarajevu je Hrvatsko kulturno društvo Napredak ustanovilo fond za stipendiranje mladih i nazvalo ga u �ast dvojice svojih nekadašnjih stipendista i nobelovaca, Vladimira Preloga i Ive Andri�a. Poštanske marke s Prelogovim likom izdale su Hrvatska i BiH, ali ne i Švicarska. U Me�imurju postoji gradi� Prelog, no njegovo ime nema veze s prezimenom našem nobelovca, osim mo�da iste etimologije.
Povodom stote godišnjice ro�enja, hrvatski kemi�ari poduzeli su velik napor kako bi popularizirali lik i djelo Vladimira Preloga u Hrvatskoj, gdje ga se uglavnom slavi jedino zbog �injenice da je jedan od trojice Hrvata koji su dobili Nobelovu nagradu. Na�alost, rijetki znaju zašto je dobio najuglednije priznanje na svijetu, gotovo nitko ne zna da ga nije dobio sam, nego zajedno s još �ivu�im britanskim kemi�arom Johnom Cornforthom, nerado se spominje da je Nobelovu nagradu dobio kao Švicarac, a upitno je ima li nekoga izvan kemijske struke koji je upoznat s Prelogovim zaslugama za kemiju i znanost. Iako je umro istog datuma kao i Nikola Tesla, Vladimir Prelog �e teško ikada do�ivjeti njegovu slavu i popularnost, no knjiga Miljenka Dumi�a i Krunoslava Kova�evi�a, Ogledi o Vladimiru Prelogu, zna�ajan je doprinos u tom smjeru.
Spomenimo stoga kao zaklju�ak pri�icu koju je Vladimir Prelog �uo od Ive Andri�a, o mravu koji je naumio iz Sarajeva otputovati u Jeruzalem. Kad su mu rekli da je to nemogu�e jer je razdaljina prevelika, a on premalen, mrav je odgovorio: „Nije va�no da do�em u Jeruzalem, va�no je da sam na pravom putu.“
Fotozapis
Dekan Fakulteta kemijskog in�enjerstva i tehnologije prof. dr. Stanislav Kurajica pozdravlja okupljene na promociji knjige
Uzvanici i drugi poštovatelji Vladimira Preloga na promociji knjige
U prvom redu prvi slijeva kipar Ivica Antol�i�, autor Prelogovih poprsja u Zagrebu i Pragu, tre�i autor knjige dr. Krunoslav Kova�evi�, �etvrti akademik Nenad Trinajsti�, peti recenzent prof. dr. Vitomir Šunji�, drugi zdesna autor dr. Miljenko Dumi�
Dekan Fakulteta kemijskog in�enjerstva i tehnologije prof. dr. Stanislav Kurajica i predsjednica Odbora za obilje�avanje stote obljetnice ro�enja nobelovca Vladimira Preloga prof. emer. Marija Kaštelan- Macan
Akademik Nenad Trinajsti� prisjetio se svojih susreta s Vladimirom Prelogom
Prof. Emer. Marija Kaštelan- Macan podsjetila je na obilje�avanje stote godišnjice ro�enja Vladimira Preloga...
… i na niz akcija i priloga poduzetih u okviru toga projekta
Autor knjige dr. Krunoslav Kova�evi�
Autor knjige dr. Miljenko Dumi�
Knjiga u kojoj su na jednom mjestu prikupljeni radovi
koje su o Prelogu napisali njegovi suvremenici, kolege i u�enici
Jedan od tekstova o Vladimiru Prelogu namijenjem mladima
Jedan od �lanaka objavljenih u knjizi Ogledi o Vladimiru Prelogu
Strip Darka Macana „I ja �elim biti kao Prelog”, iz 2006.
Obiteljske slike Vladimira Preloga
Zadnji objavljeni �lanak posve�en Vladimiru Prelogu u knjizi je
„17. obljetnica Hrvatskog humanitarnog foruma Švicarske” s portala www.arhiva.croatia.ch
Za portal: Marijan Lipovac, marlipovac@yahoo.com
*****
PS:
S obzirom da su Hrvatski internet portal Švicarske www.arhiva.croatia.ch i �asopis Hrvatskog kulturnog kluba Švicarske Libra u okviru obilje�avanja stote godišnjice ro�enja Vladimira Preloga, a i ranije, objavili niz priloga raznih autora o Vladimiru Prelogu, izme�u ostalog i priloge dr. Krunoslava Kova�evi�a, jednog od dvojice autora ove vrijedne knjige, a Hrvatski humanitarni forum Švicarske otpremio donacije profesora Preloga Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagreb te Švicarsko- hrvatsko društvo „Vladimir Prelog“ podiglo spomen- plo�u u Prelogovu �ast na zgradi ETH-a i u suradnji s HAZU-om organiziralo pokop urne s posmrtnim ostacima prof. Preloga i njegove supruge Kamile Prelog, dr. Kova�evi� se javio glavnom uredniku portala, preko kojeg je bio u stalnom kontaktu sa sve �etiri spomenute udruge i poslao mu poziv na predstavljanje knjige, a nakon predstavljanja knjige, izme�u ostalog, napisao i sljede�e:
Poštovani gosp. Zvonimire,
koristim priliku da Vas izvjestim da je naša knjiga kona�no gotova, te da je uspješno predstavljena u srijedu na Fakultetu kemijskog in�enjerstva i tehnologije u Zagrebu, sljedniku Tehni�kog fakulteta na kojem je od 1935.- 1941. radio profesor Prelog. Knjigu smo predstavili kao što je bilo i u najavi.
Gledaju�i na reakcije publike i osoba koje su prolistale knjigu, mo�emo govoriti o vrlo pozitivnom dojmu kod sviju. Naro�ito su ih se dojmile originalne fotografije i dokumenti, koji do sada nisu bili poznati široj javnosti
Distribucija knjiga �e i�i iz dekanata fakulteta, a predvi�eno je da ju dobiju svi istaknutiji kemi�ari u Hrvatskoj, zatim zavodi i knji�nice po fakultetima i znanstvenim institutima, izdava�i knjiga i �asopisa koji su dozvolili da se pojedini �lanci otisnu u našoj knjizi, pojedinci u Hrvatskoj i inozemstvu (naro�ito u Švicarskoj), koji su dostavili pojedine �lanke ili fotografije, stru�na i znanstvena društva u podru�ju prirodnih znanosti i drugi zainteresirani. Jasno, odre�eni broj knjiga ve� smo dostavili u Nacionalnu i sveu�ilišnu knji�nicu u Zagrebu.
Poštovani g. Zvonimire, Vama još jednom hvala na svim naporima u o�uvanju uspomene na prof. Vladimira Preloga, a mogu Vam re�i da je u knjizi i pripadaju�em DVD-u, otisnut ve�i broj tekstova s adrese www.arhiva.croatia.ch.
Srda�an pozdrav,
Kruno Kova�evi�
*****
Kako je u me�uvremenu knjiga s prilo�enim DVD-om stigla na ruke gl. urednika portala, imamo mogu�nost objaviti linkove na originale u knjizi otisnutih priloga s adrese portala:
Stranica 66:
Vidno mjesto na profesorovom radnom stolu zauzimala je znamenita Meštrovi�eva skulptura „Povijest Hrvata“
Foto: Z. Mitar - slika iz fotozapisa priloga:
U spomen hrvatsko-švicarskom nobelovcu prof. Vladimiru Prelogu
Stranica 75:
Postavljanje spomen plo�e V. Prelogu na zgradu ETH, Universitätsstrasse 16, Zürich, sije�anj 2001.
Slijeva: K. Kova�evi�, I. Szele, D. Arigoni, N. Waespe- Šar�evi�, M. Dumi�, S. Mutak, L. Tomaši�, K. Prelog, I. Padovan, I.N. Jovi�, & V. Jovi�
Foto: Z. Mitar
Stranice 462-464:
Akademski zbor „VLADIMIR PRELOG“ - Zagreb
Stranice 560-561:
Sje�anje na AMAC-CH i na prof. Vladimira Preloga
Stranica 562-564:
Pretstavljene tri edicije o Vladimiru Prelogu
Stranice 579-586:
SVEU�ILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET KEMIJSKOG IN�ENJERSTVA I TEHNOLOGIJE
Zagreb, Maruli�ev trg 19
Sve�anost otkrivanja bron�anoga portreta Vladimira Preloga
Stranice 594-596:
17. obljetnica Hrvatskog humanitarnog foruma Švicarske
Prilog Marijana Lipovca, autora gornjeg prikaza s predstavljanja knjige,
izašao je prekasno za objavljivanje u knjizi, no donosimo ga ovdje:
PS dodao: Zvonimir Mitar, zmitar@gmx.net
Po�etak
|
