Ugledni fizi�ar i savjetnik ameri�kog predsjednika

Davor Pavuna:
Skandalozno malo ula�emo u znanost

Jedan od najistaknutijih hrvatskih fizi�ara u svijetu dr. Davor Pavuna, kojega su ameri�ki predsjednikBarack Obama i njegov ministar energetike, nobelovac Steven Chu, pozvali kao jednog od recenzenata novih energetskih projekata SAD-a, komentirao je odnos Hrvatske prema znanosti.

S više od 150 znanstvenih radova i nizom projekata iza sebe, prof. dr. Pavuna godinama ve� ula�e puno energije i strasti kako bi Hrvatskoj pomogao da postane zemljom mogu�nosti i iskoristi svoju pamet i u domovini i izvan nje. No, dr�ava kao da je od toga digla ruke...

− Pora�avaju�e je i, bez imalo pretjerivanja, skandalozno koliko malo Hrvatska ula�e u svoju znanost i znanstvenike, a bez toga nema napretka. Naši stru�njaci i znanstvenici raštrkani su po cijelom svijetu, gdje vode najzahtjevnije projekte i institucije, no nitko u domovini nije taj golem potencijal iskoristio za napredak zemlje.

Imamo strašne patente...
U Hrvatskoj s druge strane imamo sjajan softver in�enjering, biomedicinu, industriju ljepote, vojno-tehnološka znanja i mnogo toga drugog, no nedostaju „producenti”, koji bi „povezali sve te konce”. Paradoks je da mnogi ljudi u Hrvatskoj imaju izvrsne patente, pronalaske koji bi pokrenuli proizvodnju i znanost, ali nemaju se kome obratiti kako bi dobili financijsku i svaku drugu potporu za njih, iako bi u suprotnom društvo od toga imalo velike koristi.

− Kako bi, prema vašem mišljenju, trebalo Hrvatsku usmjeriti prema onome što se uobi�ajeno naziva „zemljom znanja“?
− �injenica je da nedostaje nacionalna strategija, iako su svi odgovorni oko toga bili suglasni ve� davne 1993. godine. Od tada je prošlo jako puno vremena a da se zapravo ništa nije u�inilo, jer ljudi koji vode naciju ne znaju što bi trebalo napraviti.

... A ništa ne proizvodimo
U Hrvatskoj se ništa ne proizvodi i to je katastrofa, a da bi se nešto uistinu promijenilo, kako nam govore svjetska iskustva, u društvu je potrebna „kriti�na masa” in�enjera, i to barem 1,5 posto, koje u zemlji nema. Puno mladih stru�njaka i znanstvenika radi u inozemstvu, prema mojim saznanjima, �ak u 34 zemlje svijeta i taj trend ve� predugo traje i ne pokušava se zaustaviti. U Hrvatskoj se sramotno malo novca iz BDP odvaja za znanje i obrazovanje, a sve one zemlje koje su u to ulo�ile, bilo da je rije� o Finskoj, Kanadi ili Švicarskoj, �ine to s punom sviješ�u da �e im se to isplatiti, što se pokazalo to�nim.

− Kakvi stru�njaci i znanstvenici izlaze s naših sveu�ilišta?
− Izvrsni, pa nema razlike od onih koji se obrazuju na Harvardu, Princetonu ili bilo kojem drugom svjetski poznatom i priznatom sveu�ilišnom središtu. Našim „de�kima i curama” nije nikakav problem niti napraviti nešto poput Googlea, Yahooa, Nokije, sve to oni znaju i, kad se na�u u zemljama s organiziranim sustavom, oni to i poka�u. U Hrvatskoj je to puno te�e jer vlada inercija i nitko ne poma�e u osnivanju startnih kompanija kakve su uobi�ajene u svijetu, a od toga bi �itavo društvo imalo koristi.

− Kako se to radi u SAD-u, Njema�koj i drugim razvijenim dr�avama?
− Mladi stru�njaci ve� pri kraju obrazovanja osnuju tvrtku u koju, primjerice, ulo�e 100 tisu�a ameri�kih dolara, a po još toliko im dodaju lokalna zajednica i dr�ava. Dakle, po�nu s 300 tisu�a dolara i svojim znanjem i sposobnoš�u razviju kompaniju do odre�ene vrijednosti, kad je znatno skuplje prodaju velikim korporacijama ili drugim ulaga�ima i od toga društvo ima koristi.

I mi u Hrvatskoj imamo poduzetnike, �ak prave industrijalce, ali oni se moraju sami probijati, a društvo �ini sve kako bi ih raznim izdvajanjima i papirologijom usporilo. �alosno je koliko oni koje sjede u Hrvatskom saboru i na Markovu trgu malo daju na znanje, i upravo stoga mi smo se znanstvenici morali umre�iti i nešto poduzeti.

− Što ste konkretno napravili?
− Umre�ili smo se, povezali i prisiljeni smo nametnuti se centrima politi�ke mo�i kako bi se Hrvatska kona�no pokrenula. Nama je potrebno nekoliko dobro opremljenih laboratorija i financijeri, koje �emo sami dovesti, da se stvari pokrenu. Zaista je puno vremena izgubljeno i krajnje je vrijeme da se nešto poduzme, i to zbog naše djece, kojoj smo to du�ni.

Švicarci se ‘mi�u’ od sira
Nešto se pomalo mijenja u odnosu na znanje, ali to nije dovoljno pa evo ja, primjerice, znam kako napraviti nacionalnu banku, što nije nikakav problem, i �elio sam o tome i nekim drugim zamislima razgovarati s premijerkom Jadrankom Kosor, no ona me u pola godine „nije stigla primiti”. Vani se o tim stvarima vrlo ozbiljno razmišlja, pa, eto, jedna Švicarska ne vidi sebe u budu�nosti kao zemlju banaka, satova, sireva i �okolade, nego kao centar izvrsnosti, jer postoji svijest o tome koliki �e joj boljitak to donijeti.

Piše anet frani�
Snimio mario todori� / cropix

‘I Hrvati su jednaki lumeni kao i ljudi s Harvarda’
O polo�aju hrvatske znanosti, trendu odlaska mladih znanstvenika u inozemstvo i preduvjetima da Hrvatska dobije �eljene centre izvrsnosti koji bi pokrenuli cjelokupni razvoj zemlje, razgovarali smo i s dvoje fizi�ara mla�e generacije, iza kojih je ve� uspješna karijera.

Hrvatska znanstvenica s njema�kom adresom Ana Sun�ana Smith i njezin kolega Igor Weber s Instituta “Ru�er Boškovi�” u Zagrebu u puno su pitanja suglasni kada je rije� o odnosu dr�ave prema znanosti, o kojemu dovoljno govori i podatak da se Hrvatska nikad nije pribli�ila lisabonskom cilju EU-a da 2010. godine izdvaja tri posto BDP-a za znanost, ve� je naprotiv pala na manje od 1 posto. Dr. Smith se nakon diplomskog studija u Australiji nakratko vratila u Hrvatsku kako bi diplomirala.

Dr. Weber i dr. Smith u Cavtatu,
gdje su sudjelovali na me�unarodnoj znanstvenoj konferenciji

Njema�ki problemi
Nakon doktorskog studija u Münchenu ve� godinama radi na sveu�ilištu Erlangen u Nürnbergu. Njezin suprug, Australac, tako�er fizi�ar, zaposlen je u Hrvatskoj i jedva �ekaju kada �e se cijela obitelj okupiti na istoj adresi.

Ni u Njema�koj, kazuje dr. Ana Sun�ana Smith, pla�e znanstvenika nisu basnoslovne, visoki su i �ivotni troškovi, ali su uvjeti rada i istra�ivanja neusporedivo bolji.
Smatra kako je upravo to jedan od osnovnih razloga odlaska velikog broja mla�ih hrvatskih znanstvenika u inozemstvo.

Njezino mišljenje dijeli i dr. Igor Weber koji se nakon nekoliko godina provedenih u Njema�koj vratio u Zagreb i dobro uo�ava što nedostaje hrvatskoj znanosti.

- Za mlade je znanstvenike najva�nije da dobiju kvalitetne mentore koji �e ih dobro voditi.

Poseban je problem na�in osiguravanje novca, pa je tako financiranje projekata odvojeno od zapošljavanja ljudi, što nije svjetska praksa.
Vani se naj�eš�e koristi model financiranja koji obuhva�a sam projekt, znanstvenike koji �e u njemu sudjelovati i teku�e troškove - pojašnjava dr. Weber.

- U Hrvatskoj postoji problem definiranja izvrsnosti. Nema sustava vrednovanja, a da bi Hrvatska uistinu postala zemljom znanja, potrebna je i politi�ka volja - ka�e dr. Smith.

- Kod nas se gleda samo broj znanstvenih radova i o tome ovisi napredovanje pa se „štanca” sve više osrednjih - nastavlja dr. Igor Weber.

Njegova kolegica Ana Sun�ana Smith primje�uje kako se u Hrvatskoj stalno „mijenjaju” pravila igre, pa svaki put kada do�e u domovinu sazna kako se piše novi, ili pak stalno dopunja, zakon koji �e regulirati pitanja znanosti. Oboje zamje�uju i da mladi hrvatski znanstvenici nisu ništa slabiji od onih s �uvenim inozemnim diplomama.

- Ranije kada bih �ula da je netko s Princetona ili Harvarda odmah bih pomislila da je lumen, no poslije sam shvatila da se i oni u istra�ivanjima mu�e s istim stvarima kao i mi i trude se riješiti ih - ka�e dr. Smith.

Piše aNET FRANI�
Snimio DAVOR MLADOŠI�/CROPIX

Izvor: Slobodna Dalmacija