Najve�i uspjesi medicine u 2010.

Mnoge su bolesti iskorijenjene ili suzbijene, zna�ajno je smanjen mortalitet djece, a pove�ana je i kvaliteta �ivota starijih ljudi. Starenje populacije aktualiziralo je neke nove bolesti poput raka ili neurodegenerativnih oboljenja. No napredak znanosti daje nade da bi se i one s vremenom mogle uspje�no lije�iti, a �ivot jo� produ�iti.

U tim naporima svoj obol su dali i brojni hrvatski znanstvenici. Otkri�a dr. Ivana �iki�a i njegovih suradnika u narednom bi desetlje�u mogla biti korisna u lije�enju raka, Parkinsona i Alzheimera. Dr. Miroslav Radman i njegov tim u MedILS-u rade na stvaranju tzv. eliksira �ivota koji bi mogao sprije�iti lo�e posljedice oksidativnih procesa u stanicama, a dr. Igor Rudan i drugi �lanovi projekta 10001 Dalmatinac otkrivaju genetske temelje naj�e��ih ljudskih bolesti kao �to su kardiovaskularne, neurolo�ke i tumorske.

Uspjehe medicine u 2010. predstavljali smo u rubrikama Zdravlje i Znanost, a ovdje vam donosimo kratak pregled najva�nijih me�u njima.

1. Ostvareni veliki koraci u borbi protiv AIDS-a

Gotovo tri desetlje�a od po�etka epidemije AIDS-a, kojim je pogo�eno oko 33 milijuna ljudi �irom svijeta, otkrivene su dvije uspje�ne metode za prevenciju infekcije - vaginalni gel i pilula, te jedna radikalna metoda lije�enja - prvi put je zamjenom imunolo�kog sustava potpuno izlije�en jedan pacijent.

Mikrobicidni vaginalni gel testiran u Ju�noafri�koj Republici predstavlja veliku nadu za �ene jer im omogu�uje za�titu od HIV-a �ak i kada njihovi partneri ne �ele koristiti kondome. Gel sadr�i lijek protiv AIDS-a Tenofovir, a smanjuje broj infekcija za gotovo 40 posto. (Pro�itajte vi�e)

Gileadov lijek, pilula Truvada, kombinacija dvaju antiretrovirusnih lijekova protiv AIDS-a, u ispitivanjima je pokazao da smanjuje opasnost prijenosa virusa s mu�karca na mu�karca za oko 44 posto, a ako se uzima svakodnevno, djelotvornost mu je jo� ve�a - oko 73 posto. (Pro�itajte vi�e)

Njema�ki znanstvenici objavili su nedavno da su prvi put potpuno izlije�ili jednog �ovjeka zara�enog HIV-om. Tim s Medicinskog sveu�ili�ta u Berlinu uspio je izlije�iti Timothyja Raya Browna (42), Nijemca podrijetlom iz SAD-a, koji je osim od AIDS-a bolovao i od akutne mijeloidne leukemije. Stru�njaci su zra�enjem uni�tili njegov obrambeni sustav, a potom su mu presadili mati�ne stanice koje su se pretvorile u krvne. Proces je ponovljen, a Brown danas ne pokazuje znakove nijedne od dvije spomenute bolesti iako ve� tri i pol godine ne uzima lijekove protiv HIV-a. (Pro�itajte vi�e)

2. Stvoren prvi sintetski genom

Ameri�ki pionir genetike Craig Venter prvi je put u povijesti uspio stvoriti �ivot s umjetnim genomom. Na eksperimentu, koji je stajao oko 40 milijuna dolara, 20 je znanstvenika radilo vi�e od 10 godina. Venter i njegov tim konstruirali su sintetski genom po uzoru na 'genetski softver' jedne bakterije. Ubacili su ga u stanicu doma�ina, a mikrob je poprimio izgled i pona�anje koji su potvrdili da njime upravlja sintetska DNA.

Dosada�nja, ali i budu�a istra�ivanja njegovog Human Genome Projekta, poput de�ifriranja ljudskog genoma, trebali bi omogu�iti pronalazak novih lijekova i ve�u personalizaciju terapija. (Pro�itajte vi�e)

Telomeri (svijetlo) na kromosomima

3. Obrnut proces starenja

Istra�iva�i iz Medicinske �kole Harvard po prvi su put uspjeli obrnuti proces starenja kod mi�eva. Uzgojili su genetski modificirane mi�eve kojima je nedostajao enzim telomeraza koji zaustavlja skra�ivanje tzv. telomera - svojevrsnih za�titnih kapa kromosoma. Bez tog enzima mi�evi su prerano ostarjeli i po�eli pokazivati karakteristi�ne boljke kao �to su slabljenje osjeta mirisa, smanjivanje mozga, neplodnost i o�te�enja probavnog sustava. No kada su mi�evima dali injekcije koje su ponovno aktivirale stvaranje enzima, o�te�eno je tkivo ozdravilo i pomladilo se.

Otkri�e ulijeva nadu da bi se sli�nom tehnikom moglo usporiti starenje ljudi i sprije�iti ili ubla�iti stara�ke bolesti poput demencije te sr�anih i mo�danih udara. (Pro�itajte vi�e)

4. Mati�ne stanice pretvorene u razna tkiva

Istra�ivanje mati�nih stanica - stanica koje imaju mogu�nost pretvaranja u bilo koju vrstu tkiva - jedno je od najperspektivnijih podru�ja u medicini. Iako je ograni�eno brojnim eti�kim paradigmama i zakonima (budu�i da su najkvalitetnije one koje se dobivaju iz embrija), posljednjih se godina vrlo brzo razvija. Zna�ajan korak na tom putu predstavlja uspje�no transformiranje stanica odraslih koje su se ve� specijalizirale u izgradnji odre�ene vrste tkiva.

Kalifornijska biotehnolo�ka tvrtka Geron u listopadu je po�ela s usa�ivanjem mati�nih stanica paraliziranim osobama. Testiranja na pacijentima s ozljedama le�ne mo�dine trajat �e oko dvije godine, a stanice �e se usa�ivati u roku od 14 dana nakon nastanka ozljede.

U studenome je u Glasgowu po�eo i prvi klini�ki pokus u lije�enju mo�danog udara pomo�u mati�nih stanica dobivenih iz abortiranog fetusa.

Isti je mjesec tim iz Medicinske �kole Michael G. DeGroote uspio izravno stvoriti krvne stanice iz stanica ko�e odrasle osobe. U toj studiji osobito je zna�ajno to �to je u procesu presko�en me�ukorak u kojem su se odrasle stanice prvo trebale pretvarati u mati�ne.

5. Stvoreni umjetni organi

Velik napredak ostvaren je i u proizvodnji umjetnih organa koji bi jednoga dana u potpunosti mogli zamijeniti oboljele prirodne.

Maternica

Znanstvenici su u velja�i od stanica izva�enih iz �enskog tijela napravili prvu umjetnu maternicu na koju se uspje�no pri�vrstio embrij i po�eo se razvijati. No eksperimenti su morali biti prekinuti nakon nekoliko dana zbog zakonskih odredbi o oplodnji. Lije�nica Hung-Ching Liu sa Sveu�ili�ta Cornell nada se da �e �ene s o�te�enim reproduktivnim organima zahvaljuju�i ovoj metodi mo�i imati djecu.

Gu�tera�a

Znanstvenici sa Sveu�ili�ta u Cambridgeu obavili su prva testiranja 'umjetne gu�tera�e' - ure�aja koji �e kod oboljelih od dijabetesa mo�i nadomjestiti funkciju pravog organa.

Ispitanicima su pod ko�u ugra�eni senzori koji neprekidno prate razine glukoze u krvi, a dobivene podatke proslje�uju ure�aju. Ra�unalni program odre�uje potrebnu dozu inzulina koju pacijentu daje automatizirana pumpa. Ure�aj �e biti od velike pomo�i bolesnicima jer �e ih osloboditi stalnog pikanja u prst i provjeravanja razine �e�era te ubrizgavanja inzulina. Umjetna bi gu�tera�a mogla produljiti o�ekivanu �ivotnu dob koja je kod ljudi s dijabetesom tipa 1 za oko 15 godina kra�a od prosjeka. U �irokoj upotrebi trebala bi se na�i kroz nekoliko godina.

Srce

Amerikanac Charles Okeke (43), otac troje djece iz Phoenixa u Arizoni, prvi je �ovjek u svijetu koji je napustio bolnicu s potpuno umjetnim srcem tvrtke SynCardia. On se 3. svibnja vratio svojoj obitelji s ure�ajem veli�ine naprtnja�e koji odr�ava njegov umjetni organ u pogonu dok �eka na darivatelja. Dosad su bolesnici morali ostajati u bolnici, a �ekanje je znalo potrajati i do dvije i pol godine. (Pro�itajte vi�e)

Ove godine prvi je put lansirano i trajno umjetno srce. Kardiokirur�ka ekipa bolnice Bambino Ges u Rimu ugradila ga je petnaestogodi�njem dje�aku. Novost je da ono nije privremeno rje�enje, kakvo se ina�e ugra�uje kandidatima za transplantaciju, ve� trajno. (Pro�itajte vi�e)

6. Obavljena prva potpuna transplantacija lica

Tim od 30-ak �panjolskih kirurga prvi je put u o�ujku 2010. potpuno rekonstruirao lice mladi�a koji se 2005. slu�ajno upucao sa�maricom. Pacijent nije mogao gutati, govoriti ni pravilno disati.

No lije�nici iz sveu�ili�ne bolnice Vall d'Hebron u Barceloni ugradili su mu nove jagodi�ne kosti, mi�i�e lica, zube, nepce, ko�u, nos, usne i �eljust i tako obavili prvu potpunu transplantaciju lica. Obavljeno je ukupno devet zahvata, a operacija je trajala 24 sata. U prvom dijelu operacije uklonjeni su mu meki dijelovi tijela, uklju�uju�i arterije i vene. Potom mu je odstranjeno �vrsto tkivo i osiguran slobodan protok krvi u lice donora. U posljednjoj fazi presa�ene su mu kosti i povezani �ivci. (Pro�itajte vi�e)

7. Kona�no otkriven uzrok migrena

Me�unarodno istra�ivanje pod vodstvom stru�njaka s Universite de Montreal i Sveu�ili�ta Oxford otkrilo je da je klju�ni uzrok naj�e��eg oblika migrene mutacija jednog gena, �to otvara mogu�nost za po�etak proizvodnje odgovaraju�ih lijekova. Nova je studija pokazala da je krivac za nesnosne bolove od kojih pati svaki peti �ovjek, a koje Svjetska zdravstvena organizacija smatra glavnim uzrokom djelomi�ne invalidnosti, gen KCNK18. Taj gen inhibira djelovanje proteina nazvanog TRESK koji ima klju�nu ulogu u komunikaciji me�u �iv�anim stanicama. (Pro�itajte vi�e)

8. Proteze omogu�uju hod paraliziranima

Izraelskom poduzetniku Amitu Gofferu, koji je ostao paraliziran nakon prometne nesre�e 1997. godine, dosadila je ovisnost o invalidskoj stolici pa je odlu�io pomo�i samome sebi, ali i drugim sli�nim bolesnicima. Utemeljio je tvrtku Argo Medical Technologies Ltd., a ona je ove godine kreirala robotske hla�e 'ReWalk' koje paraliziranim osobama omogu�uju hodanje, pa �ak i penjanje po stubama. Cijena nije mala - oko 100.000 dolara, me�utim ure�aj omogu�uje znatno kvalitetniji �ivot i spre�ava brojne bolesti koje su posljedica nepokretnosti.

9. Ure�aj koji slijepima omogu�uje da vide

Britanski vojnik Craig Lundberg, koji je oslijepio u eksploziji granate kraj Basre u Iraku, prvi je �ovjek u svijetu koji je ponovno 'progledao' zahvaljuju�i novom ure�aju BrainPort. Eksperimentalni projekt financiralo je britansko ministarstvo obrane, a ure�aj je dizajnirala ameri�ka tvrtka Wicab. BrainPort se sastoji od tamnih nao�ala s kamerom, kontrolne jedinice veli�ine mobitela i svojevrsne 'lizalice' s kabelom koja se dr�i na jeziku. U 'lizalicu' je ugra�eno 600 elektroda koje �alju impulse jeziku u skladu s koli�inom svjetla koje se na�e u vidnom polju kamere. Sna�ni podra�aji predstavljaju svijetla podru�ja, a odsutnost impulsa tamna. Cijena ure�aja je 20.000 eura. (Pro�itajte vi�e)

10. Ljudi u komi mogu komunicirati

Tim stru�njaka pod vodstvom dr. Adriana Owena sa Sveu�ili�ta Cambridge i dr. Stvevena Laureysa sa Sveu�ili�ta Liege otkrio je da neki pacijenti u vegetativnom stanju, koji ne pokazuju vanjske znakove svijesti, razumiju �to im ljudi govore i odgovaraju na jednostavna pitanja. Od zdrave osobe i belgijskog pacijenta, kojemu je mozak te�ko o�te�en u prometnoj nesre�i, znanstvenici su tra�ili da zamisle kako igraju tenis i da odgovaraju na jednostavna pitanja. Aktivnosti njihovih mozgova pra�ene su skenerima. Rezultati su pokazali da pacijent �uje �to mu se govori te da mo�e odgovarati na pitanja mijenjanjem misli. Naime, belgijski je bolesnik to�no odgovorio na nekoliko jednostavnih pitanja, poput onih o imenima roditelja. Znanstvenici su skenirali 23 pacijenta, me�utim samo ih je �etvero jasno pokazalo da su svjesni vanjskog svijeta.


Izvor: tportal.hr, autor Nenad Jari� Dauenhauer

Po�etak