|
Vladimir Paar sumnja u teoriju evolucije?!
Vladimir Paar
Fizi�ar i akademik Vladimir Paar, koji u posljednje vrijeme uspore�uje genome �impanzi i ljudi, izrazio je sumnju da Darwinova teorija evolucije mo�da nije dovoljna za tuma�enje velikih genetskih razlika izme�u dviju vrsta koje je njegov tim otkrio.
Poku�ali smo kroz intervju s akademikom Paarom saznati ne�to vi�e o novim istra�ivanjima i zaklju�cima ovog poznatog hrvatskog znanstvenika, ina�e fizi�ara koji se godinama bavio problematikom deterministi�kog kaosa.
Na skupu 'Znanost i mediji' po�etkom listopada 2010. spomenuli ste da se u posljednje vrijeme bavite nekim komparativnim genetskim istra�ivanjima �ovjeka i �impanze. O �emu je to�no rije�?
Moja je grupa objavila dosta �lanaka u ameri�kim znanstvenim �asopisima, a upravo smo pred objavljivanjem nekoliko novih. Otkrili smo novu ra�unalnu metodu za tra�enje korelacija unutar �ifre ljudskog genoma pomo�u koje mo�emo istra�iti neke nove, dosad nepoznate strukture. U jednom vrlo velikom znanstvenom radu, koji uskoro treba iza�i, tom smo metodom otkrili da je razlika izme�u genoma �ovjeka i njegovog najbli�eg ro�aka �impanze vi�estruko ve�a nego �to je dosad znanosti bilo poznato. To je va�no jer je intelektualna razlika izme�u ljudi i majmuna velika. Na�i rezultati postavljaju velike izazove pred teoriju evolucije, a vjerojatno su i od mogu�eg zna�enja za medicinsku primjenu.
Spomenuli ste i odre�ene dvojbe oko Darwinove teorije evolucije, me�u ostalim i pitanje ignoriranja uloge Alfreda Russela Wallacea (suotkriva�a teorije evolucije) u njezinu razvoju. Smatrate li Wallaceovu teoriju, prema kojoj je evolucija u nekim segmentima vo�ena svojevrsnim inteligentnim ili duhovnim dizajnom, prihvatljivijom od Darwinove?
Nisu to dvojbe, nego tu ima odre�enih problema i pitanje je mogu li se oni rije�iti unutar dana�njih znanstvenih koncepcija. To je dobro poznat problem. Mi smo tome samo doprinijeli. Wallace je rasni znanstvenik koji je sumnjao je li prirodna selekcija s mutacijama - to sada govorim suvremenim rje�nikom jer on tada nije znao za gene - dovoljan mehanizam da se objasni evolucija ili trebaju postojati neki novi znanstveni mehanizmi. Njega su dosta napadali i njegova je uloga bila ignorirana. No zahvaljuju�i ogromnom napretku genomike, znanost se ponovno vra�a na njegova pitanja i tra�i odgovore. Naime, �injenica je da bi Darwinova teorija mogla biti presiroma�na da objasni te fantasti�ne razlike u genomu �ovjeka i �impanze.
Kako komentirate �injenicu da je znanstvena zajednica o�tro kritizirala Wallacea jo� u njegovo vrijeme, osobito zbog njegova okretanja spiritualizmu u kasnijoj dobi?
Ne znam, nisam to istra�ivao i o tome ne mogu ni�ta re�i. No znam da puno znanstvenih mehanizama tek treba otkriti. U ovom trenutku u svijetu se obavlja niz razli�itih istra�ivanja da bi se na�li odgovori na ta pitanja. Genom je fantasti�no slo�en i mo�e se o�ekivati da �e se tu do�i do izvanredno zanimljivih znanstvenih otkri�a koja bi mogla imati efekta u medicini. To se u prvom redu odnosi na tzv. regulatorne mehanizme u genomu koji kontroliraju i upravljaju radom gena. O tome se vrlo malo zna, to je tek na�eto podru�je. Naime, pokazalo se da nisu geni klju�ni, ve� onaj tko kontrolira njihov rad. Na�om metodom mislimo doprinijeti otkrivanju tog podru�ja.
Imate li potrebu izmiriti znanstvene ideje s duhovnim?
Ja mislim da tu problema uop�e nema. Odgovor je jednostavan - Bog je stvorio prirodne zakone, a sve �to se odvija u svijetu u skladu je s njima. Moderna teologija zastupa to stajali�te. Kona�no, prvi �ovjek koji je u 13. stolje�u uveo teoriju evolucije bio je teolog.
�iki�: Odbacivanje Darwina je neodgovorno
Ugledni hrvatski molekularni biolog dr. Ivan �iki� za tportal je rekao da je to�no da se o regulaciji genskog izra�aja jo� uvijek ne zna dovoljno, me�utim isti�e da to nikako nije razlog da se odbaci Darwinova teorija.
'Istina jest da jo� uvijek ne znamo dovoljno o mehanizmima regulacije genskog izra�aja i posljedi�nim razlikama izme�u �ovjeka i �impanze, �to nije ni �udno zbog kompleksnosti samog procesa i milijuna godina evolucijske razlike', izjavio je dr. �iki�.
'Me�utim, to je najmanje prihvatljiv izgovor za nekriti�no odbacivanje na�ela Darwinove teorije. Dostupni znanstveni podaci, uklju�uju�i najnovija otkri�a o regulaciji genoma kod �ovjeka, upu�uju na presudnu ulogu evolucijske selekcije u strukturi genoma, kao i regulaciji genskog izra�aja preko epigenetskih �imbenika. Pojedinci, uslijed vlastitog neznanja i �elje za medijskom promocijom, promoviraju teoriju inteligentnog ili duhovnog dizajna biolo�kih procesa bez ikakvih znanstvenih dokaza. Takvo djelovanje je neodgovorno prema javnosti', rekao nam je dr. �iki�.
Radman: Je li Paar otkrio ne�to �to ostali nisu?
Prominentni hrvatski biolog dr. Miroslav Radman je u razgovoru za tportal samo kratko kazao da ga �udi da je akademik Paar do�ao do otkri�a o tako velikim razlikama izme�u genoma �impanza i ljudi do kojih ostali znanstvenici u svijetu nisu do�li.
Vije�e Europe: Teorija inteligentnog dizajna je opasna
Vije�e Europe 2007. godine objavilo je Rezoluciju o opasnostima kreacionizma u obrazovanju, odnosno predstavljanja religioznih uvjerenja pod krinkom znanosti. U njoj Vije�e isti�e da se poricanje evolucije vrsta kroz prirodnu selekciju, �to je donedavno bilo gotovo isklju�ivo ameri�ki fenomen, postupno nastoji uvesti u obrazovne sustave u nekim europskim dr�avama, �to predstavlja prijetnju ljudskim pravima.
'Kreacionisti dovode u pitanje znanstveni karakter odre�enih podru�ja znanja i tvrde da je teorija evolucije tek jedna od mogu�ih interpretacija. Oni optu�uju znanstvenike da ne predstavljaju dovoljno dokaza koji bi potvrdili teoriju evolucije kao znanstveno vjerodostojnu... Postoji opasnost da se u dje�jim umovima stvori ozbiljna zbunjenost oko pitanja �to su uvjerenja, vjera i ideali, a �to znanost. Stav da sve treba biti ravnopravno mo�e se doimati kao privla�na i tolerantna ideja, no zapravo je opasan. Kreacionizam ima mnogo kontradiktornih aspekata. Ideja o inteligentnom dizajnu, koja predstavlja najnoviju, rafiniraniju verziju kreacionizma, ne pori�e odre�eni stupanj evolucije. No opasnost se krije u �injenici da se inteligentan dizajn, predstavljen na suptilniji na�in, nastoji prezentirati kao znanost', stoji, izme�u ostalog, u toj rezoluciji.
Vije�e Europe je me�unarodna organizacija 47 dr�ava �lanica �ire europske regije, �iji su glavni zadaci ja�anje demokracije, za�tite ljudskih prava i pravne dr�ave na europskom kontinentu.
Izvor: tportal.hr, autor Nenad Jari� Dauenhauer
Vezane vijesti
Po�etak
|
