POZIV
MIPRO okrugli stol:
"Priljev mozgova" u Hrvatsku - �elje i mogu�nosti

Vrijeme i mjesto odr�avanja: 27. svibnja 2011. god., 10:00 – 12:00 sati, dvorana Fortuna, Grand hotel Adriatic, Opatija

Organizator: Hrvatska udruga za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku – MIPRO (www.mipro.hr)

Kontakt osoba i moderator okruglog stola: Saša Zelenika, sasa.zelenika@riteh.hr

Uvodni�ari: prof. dr. sc. Frano Barbir (FESB, Split), prof. dr. sc. Bojan �uki� (West Virginia U., USA), prof. dr. sc. Milorad Milun (IF, Zagreb), prof. dr. sc. Saša Zelenika (CMNZT, Rijeka), dr. sc. Bojan �agrovi� (Max F. Perutz Labs, Be�, Austrija)

Cilj: Analiza politika (policies) stimuliranja dolaska (ne samo) hrvatskih znanstvenika i stru�njaka iz inozemstva u RH, pripremljenosti institucija sustava znanosti i visokog školstva ali i uop�e društva da taj „priljev mozgova“ osmisle i svrhovito provedu. Prezentirat �e se iskustva pojedinaca koji su se vratili u RH, onih koji su opet otišli u inozemstvo, te onih koji se nisu ni vra�ali. Smatraju li „povratnici“ da je njihov dolazak bio dobar potez za njih osobno i za RH? Što bi savjetovali svojim kolegama u inozemstvu? Koje mjere treba strukturirano provoditi da bi „priljev mozgova“ bio uspješan i koristan?
(Vidjeti i prilog).

Pozivaju se svi zainteresirani da do�u i iznesu svoja promišljanja i iskustva.

Full Prof. Dr. Sc. Sasa Zelenika
Head of Centre for Micro and Nano Sciences and Technologies - University of Rijeka

Head of Laboratory for Precision Engineering
University of Rijeka / Faculty of Engineering (www.riteh.uniri.hr)
Vukovarska 58
51000 Rijeka
CROATIA
Phone: + 385 - (0)51 - 651538
Fax: + 385 - (0)51 - 651416
mailto:sasa.zelenika@riteh.hr

*****

MIPRO okrugli stol
„Priljev mozgova“ u Hrvatsku �elje i mogu�nosti
Opatija (Grand hotel Adriatic, dvorana Fortuna), 27. svibnja 2011., 10:00 – 12:00 sati

Uvodni�ari: prof. dr. sc. Frano Barbir (FESB, Split), prof. dr. sc. Bojan �uki� (West Virginia U., USA), prof. dr. sc. Milorad Milun (IIF, Zagreb), prof. dr. sc. Saša Zelenika (CMNZT, Rijeka), dr. sc. Bojan �agrovi� (Max F. Perutz Labs,, Be�, Austrija)  

Hrvatska je prema odljevu mozgova me�u najugro�enijim dr�avama svijeta pa se, po nekim novijim podacima, na ljestvici 139 zemalja nalazi na nevjerojatno lošem 122. mjestu. Dok, pak, veliki broj zemalja ima strukturirane programe „priljeva mozgova“, pa tako i (pod)programe privla�enja svojih znanstvenika iz inozemstva, u RH smo s jedne strane tijekom proteklog desetlje�a imali pompoznu javnu ina�icu privla�enja znanstvenika povratnika koja je, ipak, privukla par desetaka znanstvenika, a s druge strane koliko toliko strukturirane programe kroz Nacionalnu zakladu za znanost i fond UKF. Rezultati pokazuju da su u RH pristigli uglavnom mla�i znanstvenici na po�ecima znanstvene karijere (doktorandi, postdoktorandi i docenti), dok su, osim vrlo rijetkih iznimaka, to listom bili hrvatski znanstvenici. Najviše dolazaka je bilo na sveu�ilišta u Rijeci i u Splitu, a po podru�jima, u humanisti�kim, prirodnim i tehni�kim znanostima. Povratak znanstvenika �esto je pri tome bio motiviran profesionalnim izazovima ali i naglašenim obiteljskim razlozima, dok je sama procedura povratka karakterizirana nemalim administrativnim teško�ama.

U nedostatku profiliranih i vertikalno integriranih nacionalnih strategija i politika (policies) na polju znanosti i visokog obrazovanja, povratnici, naviknuti na profesionalno i visokokompetitivno okru�enje u inozemstvu, u RH su raspršeni u �esto neproduktivnoj okolini gdje je u�inak njihovog rada i iskustva ne samo mali, nego ponekad i negativno percipiran u sredini u kojoj �ive i rade. Otpor novinama, nespremnost na suradnju, rascjepkanost i neselektivnost projekata, nestabilnost financiranja znanstvene djelatnosti, nepostojanje kriti�ne mase vrsnih znanstvenika u pojedinim institucijama, nepostojanje suradnje s gospodarstvom i orijentacije na poduzetništvo na fakultetima, destimuliraju�a okolina, uravnilovka u pla�ama i statusu, samoupravljanje opravdavano „autonomijom“ umjesto stvarne samostalnosti sveu�ilišta, previše nastavnih predmeta, premalo slobode odlu�ivanja, loša percepcija znanosti i znanstvenika u RH, klanovi, nepotizam, oportunizam i klijentelizam, … samo su neki od problema s kojima se znanstvenici iz inozemstva, koji se �ele baviti vrhunskom znanoš�u i rezultate iste prenositi na svoje studente i koristiti za dobrobit društva, moraju suo�iti u Hrvatskoj.

Iz tih iskustava sustav i društvo bi trebali i morali izvu�i pouke i, po mogu�nosti, nadogra�ivati postoje�e i graditi nove na�ine privla�enja i suradnje tuzemnih i (ne samo naših) inozemnih znanstvenika. Neke od potrebnih mjera trebale bi uklju�ivati: pove�anje ulaganja u znanost sa sadašnjih sramotnih 0,7% BDPa uz selektivno ulaganje po prioritetima, razvoj vizije, strategije i jasno definiranih ciljeva i prioriteta na polju „priljeva mozgova“, ulaganje u trajni povratak i zapoošljavanje vrsnih (svjetski relevantnih) znanstvenika (po mogu�nosti mla�ih i to bez obzira na njihovo dr�avljanstvo – i Kinez je hrvatski znanstvenik ako radi u Hrvatskoj), „priljev mozgova“ temeljen na me�unarodnim javnim natje�ajima neovisnim od proklamiranih „piramida“ znanstvenih i znanstvenonastavnih zvanja, ulaganje u potrebnu infrastrukturu, stvaranje uvjeta za me�unarodnu i tuzemnu mobiilnost istra�iva�a, okrupnjavanje projekata i povezivaanje s me�unarodnim projektima, odvajanje znanstvenika od "znanstvenika" i omogu�avanje br�eg napredovanja sposobnim mladim istra�iva�ima, stavljanje naglaska na rezultate rada te nadomještanje klanovski utemeljenih centara mo�i centrima znanstvene i nastavne (npr. doktorske škole) izvrsnnosti kakvu percipira relevantan dio svijeta. Za implementaciju tih mjera potrebno je volje i novaca, ali i hrabrosti, znanja te puno rada i truda.

Na tim osnovama �e ugledni uvodni�ari, me�u kojima sudionici znanstvenog i visokoškolskog sustava u RH, znanstvenici povratnici i naši znanstvenici u inozemstvu koji na razne na�ine sura�uju sa znanstvenom zajednicom u RH, otvoriti diskusiju o dosadašnjim iskustvima i budu�iim strukturiranim mjerama za uspješan i koristan „priljev mozgova“ u RH.

Kratki �ivotopisi uvodni�ara MIPRO okruglog stola
„Priljev mo ozgova“ u Hrvatsku �elje i mogu�nosti

Opatija (Grand hotel Adriatic, dvorana Fortuna), 27. svibnja 2011., 10:00 – 12:00 sati

dr. sc. Frano Barbir je redoviti profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu te jedan od vode�ih svjetskih stru�njaka za vodikove energetske tehnologije, posebice gorive �elije. Od 1989. god. aktivno je uklju�en u istra�ivanje i razvoj gorivih �elija u SAD i to u gospodarstvu (Energy Partners, Proton Energy Systems) i na sveu�ilištima (University of Miami, University of Connecticut) gdje je vodio veliki broj istra�iva�kih i razvojnih projekata. Od 2005. do 2007. god. je obnašao funkciju pomo�nika direktora UNIDOvog Me�unarodnog centra za vodikove energetske tehnologije u Istanbulu. Po povratku u Hrvatsku, na FESBu je osnovao Laboratorij za nove energetske tehnologije.

dr. sc. Bojan �uki� je redoviti profesor elektrotehnike i ra�unarstva na Sveu�ilištu u West Virginia u SAD. Bavi se razvojem softvera, biometrijom, kiberneti�kom sigurnoš�u te prilagodljivim ra�unalnim sustavima. Objavio je više od 120 radova. Dobitnik je istra�iva�kih priznanja NSF i NASAe. Direktor je Centra za istra�ivanje identifikacijskih tehnologija. Vodio je pedesetak znanstvenih projekata vrijednih preko $25M. Suosniva� je tvrtke NexID Biometrics �iji softver dominira tr�ištem biometrijskih naprava. �lan je Upravnih odbora WVU Research Corporation i Nacionalnog centra za sigurnost granica i useljavanje te uredni�kog odbora Empirical Software Engineering Journala. Bio je �lan programskih odbora osamdesetakk me�unarodnih konferencija.

dr. sc. Milorad Milun od 1982. god. do danas radi na Institutu za fiziku (IF) u Zagrebu gdje je od 2001. do 2009. god. bio i ravnatelj. �lan je Nacionalnog vije�a za visoko obrazovanje RH. Bavi se fizikom površina i nanostruktura te je jedan od osniva�a Laboratorija za fiziku površina i nanostruktura IFa. Objavio je devedesetak znanstvenihh i desetak stru�nih radova, te jednu knjigu. Vodio je brojne me�unarodne i doma�e znanstvene projekte. Predavao je na Sveu�ilištu u Splitu dok danas predaje na Sveu�ilištu u Zagrebu (na Fakulteetu kemijskog in�enjerstva i tehnologije i na Prirodoslovnomatemati�kom fakultetu). Kao stipendista Alexander von Humboldt i Fulbright fondacija znanstveno se usavršavao u Njema�koj i SAD.

dr. sc. Saša Zelenika je doktorirao na Politehni�kom sveu�ilištu u Torinu. Nakon inozemne istra�iva�ke karijere u gospodarstvu, bio je Voditelj Odjela za strojarske znanosti pri Paul Scherrer Institutu (PSI) u Švicarskoj. Od 2004. god. radi na Tehni�kom fakultetu Sveu�ilišta u Rijeci, od 2010. god. kao redoviti profesor. Predstojnik je Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije (CMNZT) Sveu�ilišta u Rijeci. Znanstveno se bavi preciznim in�enjerstvom i tehnologijamaa mikro sustava. Aktivno je sudjelovao u brojnim me�unarodnim i doma�im znanstvenim projektima te je objavio više od 80 znanstvenih i stru�nih radova, a autor je i jednog patenta. �lan je Savjeta European Society for Precision Engineering & Nanotechnology.

dr. sc. Bojan �agrovi� roñen je 1974. god. u Zagrebu. Završio je biokemiju na Sveu�ilištu Harvard 1997. god., a 2004. god. je doktorirao biofiziku na Sveu�ilištu Stanford u SADu. Nakon postdoktorata na ETH Zürich, radio je kao znanstveni direktor (2007.2008.) i voditelj istra�iva�ke grupe (2007.2010.) na MedILSu u Splitu, te kao docent na Odjelu za fiziku Prirodoslovnomatemati�kog fakulteta u Splitu. Kao znanstveni povratnik u Hrvatsku bio je financiran iz UKF programa te EMBO uspostavnom potporom Nacionalne zaklade za znannost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Repubblike Hrvatske. U travnju 2010. god. preselio je svoju i istra�iva�ku grupu na Max F. Perutz Laboratories pri Sveu�ilištu u Be�u.

Za portal poslao: Prof. Dr. Sc. Sasa Zelenika
Pripremio: Zvonimir Mitar

Po�etak