Ivo Šlaus predsjednik Svjetske akademije
Ivo Šlaus
Znanstvenik Instituta Ru�er Boškovi� Ivo Šlaus izabran je za predsjednika Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, �ije �e sjedište prvi put u povijesti biti u Hrvatskoj, i to na Institutu Ru�er Boškovi�.
Institut Ru�er Boškovi�
Uz akademika Šlausa u predsjedništvo Svjetske akademije izabrani su Maria Graca de Carvalho (�lanica Europskog parlamenta, bivša ministrica u vladi J. M. Barrosa), Emil Constainescu (bivši predsjednik Rumunjske i rektor Sveu�ilišta u Bukureštu), Herwig Schopper (bivši generalni direktor CERN-a) i Roberto Peccei (�lan Izvršnog odbora Rimskog kluba), priop�eno je iz Instituta Ru�er Boškovi�.
Za savjetnike predsjednika imenovani su Muhamed Hassan (supredsjednik Me�unarodne udruge akademija znanosti) i Heitor Gurgulino de Souza (bivši rektor Sveu�ilišta Ujedinjenih naroda i predstavnik Me�unarodne unije rektora u UNESCO-u).
Svjetska akademija omogu�uje eminentnim intelektualcima politi�ki neovisan forum za rasprave o vitalnim problemima �ovje�anstva i promicanje znanosti za društvenu dobrobit. Glavno usmjerenje rada Akademije je unapre�enje ljudskog kapitala, pri �emu sura�uje s nizom me�unarodnih organizacija te s nizom akademija znanosti i njihovih udruga.
Akademija ima više od 600 �lanova iz 86 zemalja svijeta, a me�u njenim �lanovima iz Hrvatske su predsjednik RH Ivo Josipovi� (izabran u Akademiju 1995. kao mladi �lan i 1998. kao redoviti �lan), bivši predsjednik RH Stjepan Mesi�, akademik Boris Kamenar, Matko Bolan�a, Nadan Vidoševi�, Asim Kurjak, Ana Stavljeni�-Rukavina, Mladen Stani�i�, Radovan Vukadinovi� i Kruno Pisk. Me�u mladim �lanovima je Marko Krištof, sadašnji pomo�nik ministra rada i mirovinskog sustava.
Svjetska akademija je osnovana na inicijativu Alberta Einsteina, Bertranda Russella, Roberta Oppenheimera, Harolda Ureya, Pierre-a Augera, Harolda Lasswella, Francisa Perrina, Josepha Rotblata i Johna Boyda Orra, dobitnika Nobelove nagrade, koji je postao njen prvi predsjednik 1960.
Izvor: hrt.hr Dnevnik, Do.M.
Po�etak
|