Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
 

 


Hrvati koji su mijenjali svijet: Ima ih više nego slutite!

Popis hrvatskih izumitelja i njihovih izuma nevjerojatan je. Svijet kakav danas poznajemo bez njih bi bio zasigurno druga�iji. Tko su oni?

http://www.politikaplus.com/img/s/648x380/upload/images/zeppelin.jpg
Zra�ni brod Davida Schwarza poletio je 3. studenoga 1897. na uzletištu Tempelhof kraj Berlina

U vremenu kada je pa�nja doma�e javnosti usmjerena naj�eš�e na sportske uspjehe i pokoji, uistinu rijetki bljesak nekog hrvatskog pojedinca u svijetu kulture, glazbe ili show biza, svjetska stru�na i znanstvena elita slavi hrvatske znanstvenike kao što su �iki�, Štagljar, Radman, Solja�i�.

Svi oni kro�e putem koji su prije njih prokr�ili velikani kao što su Ru�er Boškovi�, nobelovci Lavoslav Ru�i�ka i Vladimir Prelog, Faust Vran�i�… Ipak i me�u velikanima jedan je hrvatski znanstvenik i izumitelj zaslu�io najviši status. Nikola Tesla, �ovjek prije svog vremena. Nisam se dvoumio niti jednog trenutka koji bi hrvatski izum zauzeo prvo mjesto, jer je to genijalno otkri�e “elektronskog guru-a” Nikole Tesle po mom mišljenju apsolutni broj 1 na top listi hrvatskih izuma. Prosto je nezamislivo kako bi izgledao �ivot bez struje – bez njega ne bi funkcionirala niti jedna elektronska naprava, bez nje bi bili u mraku, bez nje bi naš �ivot bio dosadan i potpuno monoton.

Za mene kao znanstvenika je bitno istaknuti da bez struje ne bi došlo do konstrukcije sofisticiranih instrumenata i ure�aja putem kojih su znanstvenici došli do krucijalnih otkri�a u podru�ju molekularne medicine. Rad i djelo Nikole Tesle simbolizira snagu i inspiraciju za cijeli svijet u cjelini, i to u svrhu promocije znanosti i mira. Dakle, very well done Mr Tesla! U ovim rije�ima Igora Štagljara jednog od najperspektivnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu, �ija bi otkri�a (MYTH tehnologija) mogla dovesti do lijeka protiv tumora, oslikava se stav velike ve�ine znanstvenika prema liku i djelu Nikole Tesle.

No, osim poznatih i priznatih u Hrvatskoj i svijetu svjetska znanstvena elita divi se i nekima koji hrvatskoj široj javnosti nisu najpoznatiji. Novinar Miroslav Ambruš Kiš koji godinama prati znanost i biti �e prvi Hrvat u svemiru ka�e kako je jedan do takvih nedovoljno poznatih velikana i ro�eni Puljanin Herman Poto�nik.

No pogledajte jedan dio svijetu i hrvatskoj javnosti dobro ili manje dobro poznatih hrvatskih velikana abecednim redom njihovih otkri�a ili podru�ja na kojima su se proslavili, s tim da u sljede�em popisu sigurno nisu obuhva�eni svi koji bi to zaslu�ili:

Apaurin - Franjo Kajfe�

http://www.hrt.hr/arhiv/98/06/19/17.jpg    http://vijestigorila.jutarnji.hr/var/mojportal/storage/images/gorila_vijesti/gorila_vijesti/sirup_protiv_kaslja_i_apaurin_bez_recepta/1135305-1-cro-HR/sirup_protiv_kaslja_i_apaurin_bez_recepta_tabfull.jpg

Franjo Kajfe� (1936 – 2004) ro�en je u Martijancu kraj Ludbrega. Bio je doktor kemijskih znanosti, autor je 88 patenata i 150 znanstvenih radova, tvorac je tableta Valium, u nas poznatog Apaurina (a paure - protiv straha). Bio je �lan Njujorške Akademije znanosti i, me�u ostalim, utemeljitelj tehnologije proizvodnje vitamina C. Biljke su ga uvijek okupirale i inspirirale, a posebno ga je zanimalo kako iz njih "izvu�i" kemijsku ina�icu ljekovite tvari.

Arheologija - Frane Buli�

http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac391.nsf/0/16e12d50627e84cac1257569005102c6/$FILE/STG03637/STG03637.gif?OpenElement    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1e/Kraljica_Jelena_200807.jpg/250px-Kraljica_Jelena_200807.jpg    http://www.hr/darko/gif/plut.jpg

Frane Buli� (Solin, 1846–Zagreb, 1934) Najpoznatiji hrvatski arheolog, sve�enik, klasi�ni filolog, pedagog, konzervator i povjesni�ar. Svojim arheološkim otkri�ima dao je najve�i doprinos upoznavanju ranokrš�anske i starohrvatske povijesti na podru�ju Dalmacije. Vodio je arheološka iskapanja na mnogim dalmatinskim mjestima, osobito u Solinu. Otkrio je baziliku u Manastirinama u kojoj su bili pokopani mu�enici Venancije iz Valerijanova ili Aurelijanova doba te Dujam iz Dioklecijanova doba. 1891. godine otkrio je u Ri�inicama kraj Solina kameni ulomak s natpisom kneza Trpimira, a 1898. godine i znameniti sarkofag kraljice Jelene iz 976. godine. Buli� je sa suradnicima uspio sastaviti krhotine natpisa sa sarkofaga i odgonetnuti tekst koji povjesni�ari smatraju jednim od najzna�ajnijih dokumenata hrvatske srednjovjekovne povijesti, jer sadr�i podatke koji otkrivaju rodoslov hrvatskih kraljeva. Za radova na Gospinom otoku u Solinu, Buli� je otkrio i temelje crkve svete Marije i crkve svetog Stjepana u kojoj su bili pokopani �lanovi hrvatske vladarske ku�e. Za hrvatsku je povijest od neprocjenjive va�nosti Buli�evo otkri�e ulomaka sarkofaga hrvatske kraljice Jelene.

Be�i�ni prijenos elektri�ne energije - Marin Solja�i�

http://znanost.geek.hr/files/2011/10/marin-soljecic.jpg    http://zimbu.ba/wp-content/uploads/2012/04/In-Car-Wireless-Charger-GLAVNA-I-ISTAKNUTA.jpg

Od tog lipnja 2007. godine kada je objavljeno da je hrvatski znastvenik Marin Solja�i� (36) na �elu skupine znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT) izveo eksperiment be�i�nog prijenosa energije, danima je i tjednima to otkri�e bilo udarna tema prakti�ki svih svjetskih medija. WiTricity (Wireless Electricity u prijevodu be�i�na struja), kako se zove taj koncept be�i�nog prijenosa energije, mnogi su proglasili revolucionarnim, jer bismo se zahvaljuju�i njemu ve� za nekoliko godina mogli riješiti kabela i �ica uz pomo� kojih napajamo mobitele, laptope, MP3 playere, male ku�ne robote i sli�ne ure�aje. Solja�i� je došao na ideju za ovaj projekt jedne no�i kad ga je probudio iritantni zvuk njegovog mobitela, signaliziraju�i da je baterija prazna.

Prvi takvi ure�aji na tr�ištu �e biti ve� ove godine. Njihov sustav ne�e se prodavati izravno potroša�ima, ve� proizvo�a�ima koji �e ih ugra�ivati u mobitele, laptope i druge proizvode. 

 - Po�eo sam razmišljati kako bi bilo lijepo da se mobitel puni sam od sebe i da se ne moram o tome brinuti. Onda smo razmišljali koji bi se fizikalni fenomeni mogli iskoristiti za to pa smo se tako dosjetili rezonancije. Rije� je o fizikalnom fenomenu kod kojega neki predmet po�inje titrati kada se pobudi frekvencija njegova vlastitog titraja. Tako smo i po�eli eksperimente u kojima smo uspjeli dokazati be�i�ni prijenos energije na udaljenosti od dva metra i sa �aruljom snage 60 W-. Marin Solja�i� ro�en je u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu (MIOC).

Brzinomjer - Josip Beluši�

http://www.labin.com/web/fotovijesti/najave_1365_v.jpg    http://www.relaxino.com/sites/default/files/josip_belusic.jpg

Brzinomjer je nezaobilazni ure�aji koji naj�eš�e pogledam kada ugledamo policiju. Ovaj ure�aj za kontrolu brzine kretanja vozila, nezaobilazan dio svakog automobila, taksija ili kamiona izum je Josipa Beluši�a ro�enog 1847. godine u �upani�ima kod Labina. Školovao se u Pazinu i Be�u, a 1875. godine zaposlio se u školi u Kopru. 1889. sudjelovao je na Svjetskoj izlo�bi u Parizu gdje je njegov izum, tada poznat kao velocimetar privukao veliki ineters. Ubrzo je postao sastavni dio pariških fijakera. Velocimetar je mjerio brzinu, stajanje kola, vremenska trajanja vo�nje i stajanja, broj osoba koje su prevezene te vrijeme ulaska i izlaska putnika u fijaker. Sve ove karakteristike i danas nalazimo u tahografu, taksimetru i brzinomjeru, �iji je princip rada neznatno izmijenjen u odnosu na Beluši�ev velocimetar.

Cepelin - David Schwarz

http://www.fsb.unizg.hr/miv/nastava/zrakoplovstvo/Jedrilice_i_zmajevi/seminari/01_bule_hrvoje_povijest_files/image006.jpg    http://www.fsb.unizg.hr/miv/nastava/zrakoplovstvo/Jedrilice_i_zmajevi/seminari/01_bule_hrvoje_povijest_files/image008.jpg
David Schwarz (1850.-1897.) uz vlastiti potpis

http://www.fsb.unizg.hr/miv/nastava/zrakoplovstvo/Jedrilice_i_zmajevi/seminari/01_bule_hrvoje_povijest_files/image012.jpg
Usporedba zra�nog broda Davida Schwarza i zra�nog broda Ferdinanda von Zeppelina

http://www.fsb.unizg.hr/miv/nastava/zrakoplovstvo/Jedrilice_i_zmajevi/seminari/01_bule_hrvoje_povijest_files/image010.jpg
Aluminijski zra�ni brod Davida Schwarza nakon nesre�e u Schönbergu kod Berlina,
4. studenog 1897.

Zra�ni brod Davida Schwarza poletio je 3. studenoga 1897. na uzletištu Tempelhof kraj Berlina. Podigao se na visinu od 466 m. Sam Schwarz nije do�ekao taj dan jer je umro od kapi desetak mjeseci prije. Izum ovog hrvatskog izumitelja �idovsko-ma�arskih korijena koji je godinama �ivio u Zagrebu nezaslu�eno se i dan danas pripisuje drugome. Njema�ki general Ferdinand von Zeppelin, naime otkupio je kompletne nacrte i patente zra�nog broda od Schwarzove udovice Melanie za 15000 ondašnjih maraka. Tri godine poslije objavljuje patent upravljivog, zra�nog broda kao svoj vlastiti, samo s neznatnim promjenama u dizajnu. I tako je, nezaslu�eno, Schwarzov izum dobio naziv "cepelin", iako je trebao dobiti naziv "švarcoplan", o �emu je u ono vrijeme bilo mnogo polemika u tisku.

Daktiloskopija - Ivan Vu�eti�

http://www.mup.hr/UserDocsImages/muzej/vijesti/vucetic_4.jpg    http://www.uh.edu/engines/fingerprint_minutiae.jpg

Ivan Vu�eti� je ro�en 20. srpnja 1858. g. u Hvaru, na istoimenom otoku. Zbog ekonomskih razloga 1884. godine emigrirao je u Argentinu, gdje se nakon �etiri godine zaposlio u Središnjem uredu policije u Buenos Airesu i uskoro postao šef Odjela za statistiku. Šef policije povjerio mu je zadatak identifikacije po�initelja kaznenih djela metodom antropometrije, tj. na temelju mjerenja dijelova njihovog tijela. Vu�eti� je ubrzo zapazio sve nedostatke ove metode i razvio je vlastitu metodu klasifikacije otisaka prstiju.
 
Primijetio je da od velikog broja otisaka koje je skupio nije mogao na�i dva istovjetna. Svoju je metodu u po�etku nazvao "iknofalangometrija", a kasnije joj je promijenio ime u daktiloskopija. 1891. g. osnovao Slu�bu za identifikaciju u La Plati. Zapo�eo je s redovnim uzimanjem i klasifikacijom otisaka prstiju od zatvorenika, a Vrhovni sud u Buenos Airesu mu iste godine slu�beno priznaje takvu vrstu klasifikacije. Potvrdu svoje teorije dobio je 1892., kad je prvi put u povijesti jedno dvostruko ubojstvo riješeno uz pomo� otiska prsta.

Dinamo - Marcel pl. Kiepach

http://www.webmedjugorje.com/Slike_Hrvati/Marcel_Kiepach.png    http://www.mdc.hr/krizevci/images/foto-kult-2.jpg
Patentno pismo za dinamo

Marcel pl. Kiepach (Kri�evci, 12. velja�e 1884. - ruski front, 12. kolovoza 1915.) bio je izumitelj, �udo od djeteta. U Francuskoj je patentirao dinamo za rasvjetu vozila. Bio je to elektri�ni generator s mehani�kim pogonom samoga vozila. Njegov "mali transformator" za niski napon široko se primjenjivao po sustavu "Kiepach-Weiland", a patentirao je i strujni prekida� na principu strujnog tlaka za rendgen, brodski kompas itd. Radio je i na raznim drugim podru�jima mehanike i elektronike. Dopisivao se s uglednim svjetskim znanstvenicima i izumiteljima toga doba.

Elektri�na �arulja s metalnom niti - Franjo Hanaman

http://tehnicki-muzej.hr/images/gallery/franjo-hanaman/l/hanaman3.jpg   http://drzavno2012.pgsri.hr/zadatak1/cakovec/22/slike/franjo_hanaman/zarulja.jpg

Franjo Hanaman (1878.-1941) u povijesti tehnike zabilje�en je kao jedan (uz dr. Aleksandra Justa) od izumitelja metalne niti za elektri�nu �arulju. Patentirana je 1903. godine. �arulja s volframovom niti koja se i danas rabi i koja je zamijenila dotadašnju �arulju s ugljenom niti bila je prekretnica u proizvodnji rasvjetnih tijela. Godine 1909/1910. za boravka u SAD tvrtka General Electric Co. otkupljuje njegov patent. Nakon Prvog svjetskog rata osniva Jugoslavensku industriju motora, a 1922. postaje redovnim profesorom anorganske kemijske tehnologije i osniva Zavod za anorgansku kemijsku tehnologiju i metalurgiju. Godine 1924. postaje rektorom Tehni�ke visoke škole, budu�eg Tehni�kog fakulteta u Zagrebu.

Filozof - Frane Petri� (Francesco Patrizi da Cherso)

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8d/Cherso_Petrisevic.jpg/220px-Cherso_Petrisevic.jpg   http://api.ning.com/files/LkoVGjDOsX2P5t2oamAb6Z1NfYO*YMeyxxoDVl018wHh5kjCL65V1X2O9BCWUcGKw1pcMmrJYZByVmWEeSJh8pOdqSrUVBoE/nova_de_universis_philosophia1200.jpg
Kip Frane Petri�a ispred njegove rodne ku�e u Cresu, rad akademske kiparice Marije Ujevi�

Hrvatski filozof (Cres, 1529–Rim, 1597), polihistor, humanist i znanstvenik, kojeg se smatra jednim od europskih prvaka kasne renesanse. U�enjak europskog ugleda jedan od najizvornijih i najslobodoumnijih mislilaca svojega doba, antiaristotelovac, novoplatonist, Frane Petri� je bio profesor filozofije u Ferrari i Rimu. Pisao je na latinskom i talijanskom jeziku. Petri� se bavio i astronomijom, meteorologijom, arheologijom i politikom. Putovao je cijelom Europom i stekao veliku slavu svojim djelima.

Njegova brojna djela upu�uju na širinu njegovih interesa i bavljenje mnogim podru�jima i disciplinama znanja: od trgovine, medicine, filozofije do izdavaštva. Od 1575. predaje platonisti�ku filozofiju na sveu�ilištu u Ferrari, kada nastaju djela o poetici, novoj geometriji i kada postaje �lan uglednih akademija. Kapitalno mu je djelo "Nova sveop�a filozofija" (Nova de universis philosophia), u kojem je dao zaokru�en sustav filozofije, a koje je naišlo na osudu crkvenih krugova i zabranu širenja zbog suprotstavljanja vjeri i unošenja elemenata nekrš�anske religije. U filozofijskoj znanosti renesanse ima po�asno mjesto kao istaknut novoplatonist i strastveni protivnik Aristotelove filozofije.

Smatra se u�iteljem znamenitog talijanskog filozofa Giordana Bruna, a svojim radom utjecao je i na mislioce 17. stolje�a, poput Hobbesa, Descartesa, Newtona i dr. Umro je u Rimu, 6. velja�e 1597. gdje je i pokopan, u crkvi Sv. Onofrija.

Hidrauli�na dijamantna rotiraju�a bušilica - Anton Lu�i� (Antony Lucas)

Datoteka:Anthony F. Lucas.jpg    File:Lucas gusher.jpg

Anton Lu�i�, alias Antony Lucas (1855. – 1921.), in�enjer iz Splita, najpoznatiji je hrvatski naftaš. Svjetsku slavu stekao je po odlasku u SAD. Upotrebljavaju�i svoj revolucionaran pronalazak, hidrauli�nu dijamantnu rotiraju�u bušilicu, u Teksasu je 1900. dosegnuo dubinu od 335 metara. Erupcija koja je uslijedila, nije se mogla zaustaviti 10 dana. Lucasova buša�a metoda omogu�ila je mnogo dostupniju naftu. Ameri�ki institut za rudarstvo i tehnologiju dodjeljuje od 1937. godine Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dostignu�a u naftnom rudarstvu. Uvršten je me�u 200 najzaslu�nijih Amerikanaca. Ameri�ki institut za rudarstvo i metalurgiju dodjeljuje svoje priznanje "Medalja A. Lucasa".

Hidroelektrana, prva u Europi - Ante Šupuka

http://os-cestica.skole.hr/upload/os-cestica/images/newsimg/427/Image/Ante_Supuk.JPG   http://i205.photobucket.com/albums/bb247/morsky-2007/OUJAK2009033.jpg    Image and video hosting by TinyPic

Prva hidroelektrana izgra�ena u Europi i druga najstarija u svijetu sagra�ena je ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki. Na ideju o gradnji došao je sin poznatoga šibenskog gradona�elnika Ante Šupuka, Marko, koji je 1891.g. posjetio izlo�bu elektrotehnike u Frankfurtu. Otac i sin realizirali su zamisao s in�enjerom Vjekoslavom pl. Meichsnerom i tako se rodila prva HE u Europi „Jaruga“. Nakon 16 mjeseci gradnje HE Jaruga je proradila 28. kolovoza 1895. u 20 sati. Šibenik je tako postao prvi grad u Europi koji je dobio višefazni izmjeni�ni sustav, koji je preko 11 kilometara dugog dalekovoda do Šibenika i trafostanica opskrbljivao 320 gradskih svjetiljki. Dva dana nakon šibenske u promet je, prema Teslinu patentu, puštena hidroelektrana na slapovima Nijagare u SAD. Šibenska HE Jaruga radila je bez prestanka punih 20 godina, a onda je na istom mjestu sagradjena nova, koja je i danas u funkciji.

Istra�iva�i - Bra�a Seljan

http://www.hrt.hr/htv/emisije/tragomSeljana/slike/seljani.jpg    http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/01sijecanj/0123%20Seljan2.jpg

Bra�a Seljan – Mirko (Karlovac, 1871–Peru, 1913) i Stjepan (Karlovac, 1875–1936) Godine 1898., Mirko je osvojio naslov "Champion of Globetrotter" prešavši pješice put od Petrograda do Pariza za samo 110 dana. S bratom Stjepanom pošao je 1899. na put oko svijeta. U slu�bi cara Menelika II. bio je guverner ju�nih provincija Etiopije. Bra�a su provela geomorfološka, klimatološka i etnografska istra�ivanja podru�ja Rudolfova i Stefanijina jezera (tu su osnovali Seljanville).

Godine 1903. odlaze u Ju�nu Ameriku, istra�uju slapove Sete Quedas i neistra�eni tok rijeke Aquapei. Godine 1911. istra�uju le�išta salitre u �ileu. Po�eli su raditi na projektu spajanje Atlantika i Pacifika rijekom Amazonom, ali je taj plan propao nakon što je Mirko poginuo tijekom ekspedicije u podru�ju Amazone. Bra�a su objavila razli�ite putopisne crtice na mnogim jezicima, a zbirke materijalne kulture iz Etiopije i Ju�ne Amerike darovali su Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Istra�iva�i na podru�ju geomorfologije, klime i etnografije u Africi i Ju�noj Americi, utemeljitelji moderne Etiopije.

Ipak i me�u velikanima jedan je hrvatski znanstvenik i izumitelj zaslu�io najviši status. Nikola Tesla, �ovjek prije svog vremena.

Izmjeni�na struja – Nikola Tesla

http://os-cestica.skole.hr/upload/os-cestica/images/newsimg/427/Image/tesla.jpg http://nosf.net/images/2007/11/02-lab-kolorado-springsweb.jpg

Legendarni znanstvenik i vizionar generacijama iza sebe ostavio je veliki broj otkri�a koje su u njegovo vrijeme u ve�ini slu�ajeva bili ispred vremena. Teslin izum izmjeni�ne struje, ako bi se zanemarilo sve ostalo, što je poznato ili nije, ima golemi utjecaj na civilizaciju. Pobjeda koncepcije nad Edisonovim konceptom istosmjerne struje omogu�ila je masovnu proizvodnju i distribuciju elektri�ne energije na velike udaljenosti, do posljednje ku�e. Bez toga XX. stolje�e ne bi izgledalo isto. Izmjeni�na struja tako�er je omogu�ila razne druge fenomene: frekvencije titranja omogu�uju be�i�ni prijenos informacija, radio i televiziju. Valja naglasiti da je Tesla odbio 1909. primiti Nobelovu nagradu zajedno s Gugliermom Marconijem za izum radija, jer Marconi nije u�inio ništa drugo do li primijenio njegov izum, isti�e Ambruš Kiš.

U tim tekstovima je stajalo "Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji preci hrvatski koljenovi�i Dragani�i iz Zadra. Kao hrvatski plemi�i u 16. stolje�u došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapreci došli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalini�i, tako�er su hrvatski plemi�i iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je oti�i u Bosansku krajinu (turska Hrvatska) i tamo se o�enio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obra�uje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio �asnik u li�koj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!

"Radim za budu�nost, govorio je, i suvremenici me ne�e razumjeti, ali jednoga dana prevladat �e nau�ni zakoni prirode �ije sam tajne otkrio i sve �e se izmijeniti, kao dlanom o dlan, sve �e se promijeniti. Nastupit �e nova era �ovje�anske mudrosti, �ije �e glavne odlike biti razumijevanje vremena, otkri�e izvora beskrajne energije i oblikovanje materije po volji.“

Uvjeren sam da je cijeli kozmos objedinjen, kako u materijalnom, tako i u duhovnom pogledu. Postoji u svemiru neka jezgra otkuda mi dobivamo svu snagu, sva nadahnu�a, ona nas vje�no privla�i, ja osje�am njenu mo� i vrijednosti koje ona emitira cijelom svemiru i time ga odr�ava u skladu. Ja nisam prodro u tajnu te jezgre, ali znam da postoji i kad ho�u da joj pridam kakav materijalni atribut, onda mislim da je to SVJETLOST, a kad pokušam da ga shvatim duhovno, onda je to LJEPOTA i SAMILOST.

Knjigovodstvo  - Benedikt Kotruljevi� (Benedetto Cotrugli)

http://1.bp.blogspot.com/-pxoh3LW5h-8/T378TnqiJrI/AAAAAAAAEjA/bRTif5NFaCc/s1600/BenediktKotruljevi%25C4%25872b.JPG   http://www.library.yale.edu/slavic/croatia/science/cotrullis1_crop_m.jpg

Benedikt Kotruljevi� (Benedetto Cotrugli) (1416-1469), bio je dubrova�ki poslovni �ovjek, prete�ni dio �ivota proveo je izvan domovine u dr�avnoj slu�bi kod napuljskih vladara Alfonsa I. i Ferdinanda I. Poznat je u prvom redu po do sada jedinom objavljenom djelu O trgovini i savršenom trgovcu (Della mercatura et del mercante perfetto), prvom europskom priru�niku o trgovini i knjigovodstvu. Osim spomenutog, Kotruljevi� se navodi i kao autor zagubljenih djela De uxsore ducenda i Della natura dei fiori, me�u kojima je do nedavno bilo i djelo O plovidbi (De navigatione).

Kravata

http://onecroatia.info/wp-content/uploads/2012/10/Tradicionalna-uniforma-hrvatskog-vojnika-sa-kravatom.jpghttp://www.politikaplus.com/img/s/648x380/upload/images/kravata-croata-100.jpg

Hrvatska je domovina kravate, kao što je Francuska domovina visoke mode, Brazil kave, Švicarska sira i satova, Portugal porta ... U knjizi "La Grande Historie de la Cravate" (Flamarion, Paris, 1994), François Chaille piše: "(...) Oko 1635. godine, nekih 6 tisu�a vojnika i vitezova stiglo je u Pariz kao podrška Luju XIII de Richelieu. Me�u njima je bio veliki broj hrvatskih pla�enika koji su, predvo�eni banom, ostali u slu�bi francuskog kralja. Tradicionalna odora Hrvata pobu�ivala je pa�nju zbog slikovitih marama svezanih oko vrata na vrlo karakteristi�an na�in……

Taj elegantni "hrvatski stil" odmah je osvojio Francuze, koji su ostali zadivljeni novim odjevnim predmetom, potpuno nepoznatim u dotadašnjoj Europi. „ Oko 1650., za kraljevanja Luja XIV, prihva�ena je, prije svega na dvoru, modna inovacija "a la croate", izraz koji je ubrzo ušao u korijen francuske rijeci "cravate". U Englesku je modni krik donio Charles II po povratku iz izgnanstva, a deset godina kasnije novi modni detalj osvojio je cijelu Europu, kao i ve�inu kolonija na ameri�kom kontinentu. Rije� croata prisutna je u brojnim jezicima kao korijen rijeci "kravata" (u engleskom, njema�kom, francuskom, portugalskom, talijanskom, itd.).

Lije�nik, anatom - Gjuro Armeno Baglivi

http://db.nsk.hr/UserFiles/Image/Bastina/baglivi.jpg    http://public.carnet.hr/zuh/do1874/nv17/Slike/gb1.jpg

�uro Baglivi (1668.–1707.), medicinski pisac i lije�nik, školovanje je zapo�eo u dubrova�kih isusovaca, me�u kojima mu je u�iteljem bio i Ardelio della Bella. Kao daroviti �ak poslan je u Italiju. Medicinu je studirao u Napulju i Salernu. Veze s rodnim gradom nikad nije prekinuo. Bavio se lije�ništvom te radio i razne pokuse na �ivotinjama. Prou�avao je anatomiju, posebice istra�uju�i miši�e i mo�danu ovojnicu.

Postao je lije�nik pape Inocenta XII., a zatim profesor medicine na rimskom sveu�ilištu La Sapienza.
Zalagao se za funkcionalnu uporabu lijekova, predvidio mogu�nost kemoterapije. Bio je jedan od najve�ih autoriteta medicinske znanosti. Zanimao se i za numizmatiku, pisao o mineralogiji i metereologiji. Njegova sabrana djela ukrašena su njegovim lijepim potretom i anatomskim crte�ima u bakropisu.

Maglite - Ante Maglica

http://www.croatianworld.net/Letters/MaglicaAnthony.jpg   http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Flashlight.jpg/225px-Flashlight.jpg

Ante Maglica ro�en je 1930. u New Yorku, ali je djetinjstvo proveo na Zlarinu. Obitelj mu se vratila zbog velike ekonomske krize, a otišli su ponovno u SAD 1950. Zara�ivao je kao mehani�ar, a u slobodno vrijeme radio je na svojim izumima u gara�i. Krajem 1970-ih na tr�ištu je predstavio ru�nu svjetiljku Maglite, koja je zbog kvalitetnog materijala (izra�ena je od �vrstog aluminija), dugotrajnosti i ja�ine svjetlosnog snopa ubrzo postala vrlo popularna me�u ameri�kom vojskom, policijom i vatrogascima.

MP3 player - Tomislav Uzelac

http://t3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTuQnVVOYVs11nswMXIevoeuwT3-mr3POxNdBzGhhHztEsRVsIp0-zyokPu   http://www.xtimeline.com/__UserPic_Large/73830/evt100920213801180.gif

"Odgovornost" za lansiranje MP3 formata le�i na ramenima uglednog njema�kog tehnološkog instituta Frauenhofer koji je 14. srpnja 1995. donio odluku o korištenju MPEG-1 Audio Layer 3 codeca za pohranjivanje i reprodukciju zvuka. Sam MPEG-1 Audio Layer 3 format izumljen je na Frauenhoferu još 1987. godine, no morao je godinama �ekati "u ladici" dok uporaba ra�unala ne "sazrije" dovoljno da bi stvorila potrebu za komprimiranjem glazbe i drugih zvu�nih zapisa. Fraunhofer je ranih 90-tih razvio i prvi MP3 player, koji se nije proslavio. No, tada na scenu stupa hrvatski programer i student zagreba�kog FER-a Tomislav Uzelac koji je 1997. napravio AMP MP3 Playback Engine, koji se smatra za prvi MP3 player. Ubrzo nakon puštanja AMP na Internet, dvojica ameri�kih studenata, Justin Frankel i Dmitry Boldyrev, uzeli su Amp, dodali Windows su�elje i nazvali ga “Winamp”.

M-parking (SMS-parking)

http://www.jutarnji.hr/multimedia/dynamic/00377/PARKING_377916S1.jpg

Rije� je o jedinstvenom sustavu naplate, koji su prvi u svijetu razvili hrvatski stru�njaci i isklju�ivo je rezultat doma�e pameti. Uslugu su 2001. godine u potpunosti osmislili Vipnetovi stru�njaci i to nekoliko mjeseci nakon što je u svijetu predstavljen GPRS, osnova za tu uslugu. Model pla�anja parkiranja mobilnim telefonom preuzeli su kasnije brojni operateri u svijetu. Nakon uvo�enja M-parkinga sada i putnici u zagreba�kim autobusima i tramvajima mogu pla�ati karte SMS-om. M-prijevoz uslugom Zagreba�ki elektri�ni tramvaj uveo je tehnološki najsuvremeniji na�in u sustavu naplate, omogu�ivši putnicima jednostavnu kupnju autobusnih i tramvajskih karata.

Optika  - Marin Getaldi�

   http://www.halapa.com/naslov/dubrovnik1.gif

Krajem 16. stolje�a krenuo je na studijsko putovanje po zapadnoj Europi. Na putu se zadr�ao šest godina, a bio je u Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Njema�koj. Upoznaje mnoge matemati�are onog doba. U velja�i 1600. godine dolazi u Pariz, gdje sura�uje s jednim od najve�ih matemati�ara XVI. stolje�a, Françoisom Vièteom. To je odlu�uju�e djelovalo na njegovo formiranje kao matemati�ara.Od 1603. godine, po povratku s puta po Europi, pa do svoje smrti, Getaldi� je obnašao razne du�nosti u dr�avnoj , posebno diplomatskoj, slu�bi Dubrova�ke Republike.

U djelu "De resolutione et compositione mathematica" me�u prvima uporabljuje Vièteovu algebarsku metodu za rješavanje geometrijskih zadataka. Do tada je u dokazivanju svojih pou�aka koristio isklju�ivo starogr�ku geometrijsku metodu.
 
U svom djelu o paraboli raspravlja o svojstvima parabole geometrijskom metodom. Djelo je nastalo kao rezultat istra�ivanja i konstruiranja paraboli�nih zrcala. Pokuse je izvodio u "Betinoj špilji" u okolici Dubrovnika nazvanoj po Marinu Getaldi�u koji je u Dubrovniku imao nadimak Bete. Va�no je i njegovo djelo "Archimedes promotus" (Prošireni Arhimed). Tu je Getaldi� prvi u povijesti zapadnoeuropske znanosti na osnovi Arhimedova zakona razradio metodu odre�ivanja specifi�ne te�ine tijela, a prvi puta je opisana i hidrostati�ka vaga.

�etiri godine poslije smrti Marina Getaldi�a, 1630. godine u Rimu je izašlo njegovo �ivotno djelo "De resolutione et compositione mathematica" (O matemati�koj analizi i sintezi). Knjiga ima pet poglavlja. U njoj je Getaldi� najve�u pozornost posvetio algebarskoj analizi. Osvr�e se i na geometrijsku analizu, ali ve�i dio teksta posve�uje problemima koji se rješavaju u sklopu Vièteove algebarske metode. Bio je svjestan novih putova u matematici otvorenih Vièteovom algebrom. Otkrio je refrakcijski teleskop i konusne le�e, a bio je i pionir algebarske geometrije.


Organska kemija - Lavoslav Ru�i�ka

http://essekeri.hr/images/essekeri/leopold-lavoslav-ruzicka/leopold-lavoslav-ruzicka-bio.jpg    http://croatia.org/crown/content_images/vukovar/eltz/vukovar_ruzicka_nobel.jpg

Lavoslav Ru�i�ka (Vukovar, 1887- Mammern , Švicarska, 1976). Ru�i�ka je dobio 1939. Nobelovu nagradu za kemiju kao prvi Hrvat. Te je godine Nobelovu nagradu za kemiju tako�er dobio i 36-godišnji njema�ki kemi�ar Adolf Frederick Johann Butenandt (1903.-1995.), kojemu nacisti�ki re�im nije dopustio da ju primi. Ru�i�ka je Nobelovu nagardu dobio za svoj rad na polimetilenima i višim terpenima, a Butenandt je Nobelovu nagradu dobio za svoja istra�ivanja spolnih hormona. Zbog ratnih prilika, Ru�i�ka nije mogao oti�i u Švedsku po nagradu, pa mu ju je uru�io 16. sije�nja 1940. švedski veleposlanik na posebnoj sve�anosti odr�anoj na ETH, a Nobelovsko predavanje odr�at �e u Stockholmu nakon II. svjetskoga rata.

Organska kemija - Vladimir Prelog

Datoteka:Vladimir Prelog ETH-Bib Portr 00214.jpg   http://www.hrt.hr/uploads/pics/vjesnik_04.jpg

Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906–Zürich, Švicarska, 1998). U svom radu Prelog je zagovarao suradnju timova istra�iva�a iz razli�itih zemalja: "Slo�ili smo se da se �esto isplati neko podru�je istra�ivati zajedni�ki, a ne konkurentno. Postoji li bezuvjetno nu�no povjerenje, ne samo što se uštedi suvišan, dvostruki posao, nezgodne prepirke o prioritetima i mnoga razo�aranja, nego se i mnogo nau�i od svojih partnera. To je danas postao op�enito prihva�en oblik me�unarodne suradnje." Nagra�en je 1975. godine za rad na stereokemiji ogranskih molekula i njihovih reakcija. Po�etkom agresije na Hrvatsku 1991. bio je jedan od 109 dobitnika Nobelove koji su potpisali apel za mir u Hrvatskoj. Dvije godine kasnije (1976.) otišao je u mirovinu. Preminuo je 7. sije�nja 1998. u Zürichu u dobi od 91 godine. Njegovi posmrtni ostaci pokopani su na zagreba�kom groblju Mirogoj 27. rujna 2001. Sedam godina kasnije (2008.) u Pragu mu je podignut spomenik.

Padobran - Faust Vran�i�

http://www.najboljeuhrvatskoj.info/universalis/631/slika/faustvrancicsi3fa_330634263.jpg   http://db.nsk.hr/UserFiles/Image/Bastina/Vrancic/padobranac-detalj.jpg

Veliki Leonardo da Vinci samo ga je crtao, no tek ga je hrvatski izumitelj Faust Vran�i� (1551-1617) i izradio i s njim sko�io. Naravno rije� je o padobranu bez kojeg bi zra�ni promet itekako bio opasniji.  Vran�i� je napravio padobran koji je koristio platno raspeto na pravokutni okvir i uspješno demonstrirao skokom s tornja u Veneciji 1617.( da se skok nepobitno dogodio svjedo�i i knjiga koju je napisao engleski biskup John Willkins (1614.-1672.), tajnik Kraljevskog društva u Londonu, samo 30 godina nakon skoka).  Ovo poboljšanje originalne ideje Vran�i� je nazvao Homo Volanis (lete�i �ovjek), i objavio ga je u knjizi izuma Machinae Novae, skupa sa skicama drugih naprednih strojeva. – Iako je poznat po izumu padobrana, što je manje bitno, Vran�i� je graditelj niza mostova originalne konstrukcije, podmornice, ratnih strojeva, fortifikacija. U svom je podru�ju izuma jednako va�an kao njegovi suvremenici, kao što su astronomi Tycho Brache i Johannes Kepler te graditelj Jacopo de Strada- isti�e novinar Miroslav Ambruš Kiš.

Paleontologija - Dragutin Gorjanovi� Kramberger

http://os-lug.skole.hr/upload/os-lug/images/newsimg/50/Image/kramberger.jpg    http://www.ipress.hr/gallery/albums/userpics/0041007_48.jpg

Dragutin Gorjanovi� Kramberger (Zagreb, 1856–Zagreb, 1936) Najpoznatiji je i u svijetu najpriznatiji hrvatski paleontolog, arheolog i geolog, koji je 1899. u Krapini (Hrvatsko zagorje) otkrio znanstveno vrlo va�no pretpovijesno nalazište pra�ovjeka. Po Gorjanovi�evu sudu, ostatci pra�ovjeka iz Krapine dokazuju da su neandertalci bili pretci današnjih ljudi. Rijetki su se s njime tada slo�ili, a najizravniju potporu pru�io mu je njema�ki anatom Gustav Schwalbe. Kasnije, krajem 20-ih godina ovoga stolje�a, Gorjanovi�eve nazore elaborirat �e uvelike znameniti ameri�ki antropolog �eškog podrijetla Aleš Hrdli�ka. Iako je to zapravo Gorjanovi�, Hrdli�ka se smatra utemeljiteljem tzv. unilinearne sheme o evoluciji ljudskog roda. Desetlje�a kasnije te ideje slijedio je Franz Weidenreich, �ovjek kome dugujemo obradu i temeljne spoznaje o pekinškom pra�ovjeku. On je jednu svoju monografiju, kao svome uzoru, posvetio upravo hrvatskom znanstveniku Gorjanovi�u.

Velikih sljednika Gorjanovi�eva znanstvenog opusa ima više danas negoli u prošlosti. Njegovo ime u svijetu paleoantropologije i danas se �esto citira i on je zasigurno naš najnavo�eniji prirodoslovac.

Ako se priklonimo tvrdnji suvremenog engleskog povjesnika znanosti A. Desmonda kako "znanstvenici ne djeluju u zrakopraznom prostoru, nego su i oni odraz svoje šire kulture", onda je osobnost i znanstvena djelatnost Gorjanovi�a, u europskim i svjetskim okvirima, ipak refleksija njegove zagreba�ke, hrvatske i srednjoeuropske kulture. Ne smijemo, naime, smetnuti s uma kako je Gorjanovi�eva znanstvena djelatnost, prou�avanje biološkog podrijetla �ovjeka, zadirala u same temelje europskog tradicijskog nauka i intelektualne misli. Ona se kosila sa svjetonazorom i osje�ajima mnogih pojedinaca i zajednica. No, suprotno mnogima u širokom svijetu, manje u nas, on nije neutemeljeno širio staze svog intelektualnog djelovanja. Premda su kušnje slave, posebice u njegovoj znanosti, uvijek podvrgnute skretanju, on je do smrti sa�uvao primjeran znanstveni autoritet, nikad ne zadiru�i u podru�ja i uvjerenja drugih.

Nevidljive odrednice ovakva Gorjanovi�eva ponašanja mo�da su upravo proizašle kao plod male znanstvene sredine i male zemlje Hrvatske iz koje je uvijek s mukom i ustrajno, biološki re�eno, imaju�i posebne prilagodbe, trebalo kro�iti u europska obzorja. Njegova kultura, njegov �ivotopis i sav znanstveni opus kao da su tako razli�iti od ideologiziranih sklopova velikih naroda i njihovih znanstvenika, od sklopa npr. Haeckelova u Njema�koj ili Huxleyeva u Engleskoj. Posve dobro upoznat sa znanstvenom djelatnoš�u velikih europskih središta, Gorjanovi� se nije olako priklanjao autoritetima, ve� je u svome Zagrebu sa�uvao i razvio samosvojni put znanstvenog promišljanja. Talentu se priklju�ila velika radišnost i ustrajnost, pa otuda mo�da iznala�enje uvijek novih pojedinosti, metodološke inovacije i originalne spoznaje. I tako, njegovo veliko otkri�e nije samo smiješak sre�e nego i poklon radišnom velikanu znanosti koji je taj dar najbolje znao ugraditi u kulturnu i znanstvenu baštinu Hrvatske i Svijeta. D. Gorjanovi�-Kramberger, obasut priznanjima i slavljen, umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936. godine.

Penkala - Slavoljub Penkala

http://image.dnevnik.hr/media/images/original/Feb2009/60193118.jpg    http://www.toz-penkala.hr/images/prva-penkala-toz-sephia.jpg

Slavoljub Penkala (Liptovski sv. Mikulaš, 1871. - Zagreb, 1922)  je prvi u svijetu konstruirao i izveo mehani�ku olovku koju je nazvao "Penkala". Patentirao ju je 1906. godine, a patentirana je još u 14 zemalja svijeta. Penkala je zna�ajna po tome što je time u svijetu zapo�elo razdoblje modernoga pisa�eg pribora, a naziv "Penkala" postao je naziv koji se upotrebljava u cijelom svijetu. 1911. god. Penkala podi�e u Zagrebu tvornicu za izradu pisa�eg pribora. Autor je oko 80 patenata. Njegovi originalni izumi su: mehani�ka �etkica za zube, mehani�ka olovka "penkala", naliv-pero sa spiralnim klipom, dr�a� za pisaljke, tvrde gramofonske plo�e, anodne baterije, nacrt lebdjelice, aerodinami�ki profil, motorni zrakoplov….

Power blok - Mario Purati�

    

   powerblock1
Varijante Purati�eva vitla

Pureti�

Purati�evo vitlo (eng. "Power Block" ili "Puretic Power Block") je vitlo za izvla�enje ribarskih mre�a. Vitlo je izum hrvatskog izumitelja Maria Purati�a. Kako je njegovo prezime u Americi iskrivljeno, u upotrebi je mnogo �eš�i naziv Pureti�. Ovaj Bra�anin ro�en je 1917. godine, a 1938. odlazi u potrazi za boljim �ivotom u Ameriku, gdje je godinama radio kao ribar. Primjena njegova izuma unijela je revolucionarnu promjenu u efikasnost ribarenja, te uz tri puta manju posadu omogu�uje trostruki ulov u odnosu na ranije, ru�no izvla�enje mre�a, koje je bilo izuzetno tegobno i dugotrajno. Niti jedan pojedina�ni izum nije toliko doprinjeo uspješnom izvla�enju mre�a potega�a kao vitla tvrtke Marco. Niz Purati�evih vitala, koji je prvi puta uveden u pedesetim godinama dvadesetog stolje�a, postao je sto�er u mehanizaciji ribolova mre�ama potega�ama. Zajedno s tehnologijom hidraulike fluida i novim velikim sinteti�kim mre�ama, promijenio je cijeli karakter ribolova mre�ama potega�ama. Od tih ranih dana vitla tvrtke Marco prošla su kroz mnoga poboljšanja dizajna kako bi se omogu�io najve�i mogu�i raspon veli�ina i snage za zahtjeve koji se stalno mijenjaju. O popularnosti Purati�eva izuma mo�da ponajbolje svjedo�i podatak da je na kanadskoj nov�anici od 5 $, tiskanoj izme�u 1969. i 1979. godine, slika ribarskog broda s ure�ajem Power Block. Ameri�ki patentni ured proglasio ga je 1975. godine "izumiteljem godine za zasluge u napretku znanosti i korisnih vještina".

Prevoditeljstvo, filozofija i prihva�anje Aristotelovih djela - Herman Dalmatin

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/02/Hermanus_Dalmata.jpg/220px-Hermanus_Dalmata.jpg

Herman Dalmatin (oko 1110. godine, u Istri, tada dijelu Koruške ili Carinthije - oko 1160.) - hrvatski filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz 12. stolje�a. Potpisivao se kao Hermannus Secundus. Kao Herman Dalmatin se spominje u pismu Petra �asnog u kojem piše, da je povjerio prevo�enje Kurana, Hermanu Dalmatinu. Školovan je u nekom benediktinskom samostanu u Istri, gdje je u�io gramatiku, retoriku i logiku (trivijum). Kvadrivijum studira u Chartesu. Studira i u Parizu, te nakon toga putuje s engleskim prijateljem u bliskoisto�ne zemlje, da bi nau�io arapski i bio u mogu�nosti istra�ivati arapske spise. Prou�avaju astrologiju. Prevodi, po narud�bi zbirku legendi, jedan dijalog, te na kraju i sam Kuran.

 Svojim je prijevodima s arapskog na latinski mnogo doprinio da Zapad u prvoj polovici 12. stolje�a upozna temeljna djela gr�ke geometrije, arapske astronomije i islama, a njegovo je filozofsko djelo De essentiis najstarije sa�uvano djelo hrvatske filozofske baštine.

Putnik, ista�iva� - Marko Polo

Marko Polo    Datoteka:Chiesa di San Lorenzo.jpg
Marko Polo i crkva San Lorenzo di Venezia, gdje je pokopan Marko Polo

Marko Polo (Kor�ula?/Mletci?, 1254. - Mletci, 8. sije�nja 1324.), mleta�ki trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu. Vjeruje se da je ro�en na otoku Kor�uli (prema jednom dokumentu iz 15. stolje�a podrijetlom je s Kor�ule), iako oko toga ne postoji konsenzus. Prema nekim pretpostavkama, obitelj Polo potje�e iz grada Kor�ule.

Svjetski je putnik kasnog srednjeg vijeka koji iz Venecije odlazi na dugo putovanje u Kinu, gdje ostaje u slu�bi mongolskog vladara Kublaj-kana. Nakon što je upoznao tamošnji svijet o kojem Europa nije znala gotovo ništa, 1295. vra�a se na rodni otok Kor�ulu, povezuju�i ova dva europska kontinenta. U Europu je donio, me�u ostalim, dalekozor, sladoled i špagete.

Marko Polo ostao je u Kanovoj slu�bi �itavih 17 godina. Za to vrijeme proputovao je mnoge krajeve i upijao podneblja, obi�aje i jezike tamošnjih naroda. Prilika za povratak ukazala se 1292. godine. Pridru�ili su se pratnji mongolske princeze koja je krenula na put kao nevjesta za perzijskog kana Arghuna. U Veneciju su se Marko i njegovi vratili 1295. Prvo putovanje u Kinu njegova oca i strica trajalo je osam godina, sljede�e putovanje skupa s Markom upola kra�e, a povratak “svega” tri godine. Za usporedbu, danas se zrakoplovom od Venecije do Pekinga leti deset sati i 14 minuta!

Marko Polo - putovanja

Ve� tri godine nakon putešestvija i “privremenog rada” u Kini, Marko je zarobljen nakon sukoba mleta�kih i genoveških brodova pokraj Kor�ule. Dok je sjedio u zarobljeništvu, kratio je vrijeme pri�aju�i do�ivljaje s Istoka prijatelju Rustichellu iz Pise. On ih je na francuskom prenio na papir, u knjizi “Knjiga svjetskih �uda”, poslije poznatoj skra�eno kao “Milijun”.

Markova knjiga imala je presudan utjecaj u doba velikih otkri�a. Zemljopisne karte Dalekog istoka stolje�ima su izra�ivane baš po njegovu putopisu.

Njema�ki je kartograf Johannes Schöner zapisao 1533. godine: "Iza Sinae i Ceresa (mitskih gradova središnje Azije)... otkri�a mnogih zemalja zasluga su Marka Pola... obale tih zemalja nedavno su oplovili Kolumbo i Amerigo Vespucci u svojim putovanjima po Indijskom oceanu." Pokazat �e se, dakako, da Kolumbo nije stigao do predjela koje je opisao Marko Polo, jer ga je na putu do njih zaustavilo kopno koje �e po Amerigu biti prozvano - Amerika. Ali, preko crte obzora, Kolumba i druge velike istra�iva�e privla�ili su upravo Markovi �ivi prikazi. Poznato je da je Kristofor Kolumbo (1451.-1506.) posjedovao jedno latinsko izdanje Markove knjige i u bilješkama koje je pravio tijekom putovanja uspore�ivao vlastita otkri�a s mjestima koja je Marko opisao.

Raketni motor i orbitalna svemirska stanica - Herman Poto�nik

Datoteka:Herman Potocnik Noordung.jpg    http://www.vidi.hr/var/ezflow_site/storage/images/sci-tech/svemir/hakeri-salju-svoj-satelit-u-svemir/63534-1-cro-HR/Hakeri-salju-svoj-satelit-u-svemir_VIDIClanakNaslovna.jpg

Herman Poto�nik ro�en je 22. prosinca 1892. u Puli, a umro je u 36 godini u Be�u. Studirao je strojarstvo na Visokoj tehni�koj školi u Be�u, gdje je 1925. godine diplomirao kao in�enjer - stru�njak za raketnu tehnologiju, jedan je od osniva�a moderne astronautike. Tijekom prvog svjetskog rata slu�i u Galiciji, Srbiji i Bosni, da bi onda bio premješten na So�u. Nakon završetka rata biva umirovljen iz zdravstvenih razloga. Fascinira ga raketna tehnika te pred kraj 1928. godine objavljuje knjigu: Das Problem der Befahrung des Weltraums - der Raketen-motor (O problemu svemirskog leta - raketni motor). Radi se o jednom od fundamentalnih dijela u kojem se elaborira modularna svemirska stanica, geostacionarna orbita i komunikacijski sateliti. Kao malo koje djelo, ova je knjiga imala je sna�an u�inak na ruske i njema�keu astronauti�ke znanstvenike i in�injere.

U svojoj knjizi  „Problem svemirskih putovanja - raketni motor" ponudio je tehni�ka rješenja koja su u ono vrijeme iznena�uju�e nova i originalna. Ona u cjelini predstavljaju pravi strateški nacrt za ljudski prodor u svemir. Vrlo su dojmljivi njegov projekt raketnog motora i nacrt orbitalne stanice. - U obliku kota�a orbitalna bi stanica  rotiraju�i stanovnicima pru�ala umjetnu gravitaciju, solarni tanjuri bi Sun�evu svjetlost fokusirali u zatvoreni krug vode i pare za proizvodnju struje, a spiralni koridori koji bi vodili prema "osovini" stanice pru�ali bi razne stupnjeve beste�inskoga stanja za znanstvene pokuse i proizvodnju materijala koje je nemogu�e proizvesti na Zemlji - ka�e Ambruš Kiš.

Shrvan tuberkulozom i bijedom, umire, 27. kolovoza, 1929. godine u Be�u. Mnogo godina kasnije do�ivljava priznanje za razvoj astronautike, pa se kod izgradnje prve svemirske stanice razmišljalo da ona nosi njegovo ime.

Sezmologija  - Andrija Mohorov�i�

Datoteka:Andrija Mohorovicic Volosko 0510 1.jpg    http://img600.imageshack.us/img600/2610/slika1t.jpg

Andrija Mohorov�i� (Volosko, 1857–1939)svjetski poznati meteorolog, klimatolog i utemeljitelj moderne seizmologije. Analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909. godine, Mohorovi�i� je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bli�ih potresa kroz Zemlju. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u �ast nazvana Mohorovi�i�ev diskontinuitet. Ubrzo nakon Andrije Mohorovi�i�a i drugi znanstvenici potvr�uju postojanje tog sloja. Prvi je u svijetu ustanovio da Zemlja nije cjelovita, nego slojevita te da pomjeranjem velikih plo�a nastaju potresi.

Sumamed - Slobodan �oki�, Gorjana Radobolja-Lazarevski, Zrinka Tamburašev i Gabrijela Kobrehel

http://www.jutarnji.hr/multimedia/dynamic/00040/sumamed1_40836S1.jpg

Skupina istra�iva�a iz PLIVE stvorila je novi antibiotik po svemu razli�it od ostalih do tada primjenjivanih antibiotika. Zbog toga što je bio poseban, dali su mu ime Sumamed - "Suma sumarum medicinae". Tim stru�njaka predvo�en doktorom Slobodanom �oki�em u sastavu Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburašev i Gabrijela Kobrehel je još 1980. otkrio formulu kemijskog spoja azitromicina koji se pokazao izrazito efikasnim pri terapijskom lije�enju bakterijskih infekcija. 1981. spoj je patentiran i stavljen na �ekanje da bi ga Pfizerovi stru�njaci ponovno pronašli prelistavaju�i dokumentaciju patentiranih kemijskih spojeva. Ve� 1986. Pliva i Pfizer su potpisali ugovor koji je Pfizeru dao ekskluzivna prava za prodaju azitromicina na tr�ištima SAD-a i Zapadne Europe, dok je Pliva 1988. na tr�ište Centralne i Isto�ne Europe lansirala svoj azitromicin pod imenom Sumamed. Danas je to jedan od naj�eš�e korištenih antibiotika u svijetu.

Teorija sila i strukture tvari - Ru�er Josip Boškovi�

http://zvjezdarnica.com/ps_photo/1188420591/normal_1333906705-1.jpg    http://zvjezdarnica.com/ps_photo/1188170862/normal_1333906362-1.jpg

http://zvjezdarnica.com/ps_photo/1190068473/normal_1333909180-1.jpg
Privla�na sila prikazana je negativnom ordinatom a odbojna pozitivnom

Najve�e hrvatsko znanstveno dostignu�e u svjetskoj znanosti je teorija sila i strukture tvari Ru�era Josipa Boškovi�a (1711.-1787.). - Ovaj hrvatski matemati�ar, astronom, geodet, fizi�ar i filozof, isusovac, stvorio je prve to�ne predod�be o obliku Zemlje i razradio predod�be o izgledu svemira. Njegove su se atomisti�ke teorije (Theoria philosophiae naturalis) poslije pokazale to�nima u daljnjoj razradi Alberta Einsteina i Nielsa Bohra te današnje kvantne fizike. Najcjenjeniji europski znanstvenik toga vremena s doprinosom razumijevanja svijeta i svemira na širokom podru�ju znanosti. Otac mnogih kasnijih izuma - isti�e Ambruš Kiš.

Torpedo  - Ivan Bla� Lupis

http://drzavno2012.pgsri.hr/zadatak1/rijeka/res/images/lupis1.png    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3e/Robert_Whitehead_with_battered_test_torpedo_Fiume_c1875.jpg/250px-Robert_Whitehead_with_battered_test_torpedo_Fiume_c1875.jpg

Giovanni Biagio Luppis poznatiji kao Ivan Lupis (Rijeka, 1813–Torriggia, 1875) izumitelj je torpeda, jedan od utemeljitelja prve tvornice torpeda u Rijeci 1866. Torpedo oblika i ustroja kakvog danas poznajemo djelo je hrvatskog umirovljenog �asnika Austro-Ugarske ratne mornarice ro�enog u Rijeci 28. sije�nja 1814. Do umirovljena bio je zapovjednik austrijske vojne fregate. Izumio je i 1860. godine sagradio torpedo, koji je poslije usavršio britanski strojarski in�enjer Robert Whitehead koji je tada bi na �elu  Rije�kog tehni�kog zavoda. Nekoliko godina kasnije upravo je u Rijeci osnovana prva tvornica torpeda u svijetu "Whitehead & Co.". Od 1880. godine Lupis-Whiteheadov torpedo postaje standardno naoru�anje razvijenijih ratnih mornarica. Torpedo je zauvijek promijenio na�in ratovanja na moru te prenio bojišnicu sa zraka i kopna u morske vode.

Lupis je osmislio spravu za razaranje brodova ("mali �amac bez posade") upravljanu s kopna, te aktiviranje udarom o neprijateljski brod. Nakon više prototipova izgradio je "�amac" (du�ine 1 m) na pero i vijak (kao pogonskim mehanizmom), a imao je 2 kormila i upravljan je "dugim uzdama s kopna". Kona�no je uobli�io "spasitelja obale" (du�ine 6 m). Nakon neuspjeha i umirovljenja (1860.), pošao je na Rijeku, te ga je gradona�elnik Ivan Ciotta upoznao s britanskim strojarskim in�enjerom Robertom Whiteheadom koji je zdru�enim snagama prionuo (1864.) usavršavanju Lupisova izuma.

Lupisov izum je zapravo evolucija potpaljiva�a, plovila iz doba jedrenjaka koji su se, nakrcani zapaljivim tvarima, usmjeravali prema neprijateljskoj floti, a sve što torpedo �ini onim što jest, osmislio je Whitehead.   Ime mu je pak dao David Bushnell koji je 1775 sagradio podmornicu Turtle, a svoju minu (prethodnika torpeda) nazvao prema elektri�noj ra�i.

 Vegeta - Zlata Bartl

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/30/Zlata_Bartl.jpg/200px-Zlata_Bartl.jpg http://www.zadarskilist.hr/media/base/2007_12_21_vegeta_125g.jpg

Povijest Vegete zapo�ela je 1958. godine u istra�iva�kom laboratoriju Podravke pod vodstvom profesorice Zlate Bartl. U svojim po�ecima ovaj za�inski proizvod zvao se Vegeta 40. Ve� 1959. godine lansirana je na tr�ište i kako �e se kasnije pokazati, nezaustavljivo je krenula putem uspjeha. Osam godina kasnije potpisuju se prvi prodajni ugovori sa stranim partnerima i kre�e u pohod na svjetska tr�išta dodataka jelima. Prve inozemne zemlje koje su imale priliku u�ivati u Vegeti jesu Ma�arska i Rusija. Danas se Vegeta prodaje �ak u 40 zemalja svijeta i na svih 5 kontinenata.

Zoologija - Spiridon Brusina

Datoteka:Spiridion Brusina.jpg

Spiridon Brusina (Zadar, 1845–Zagreb, 1908), najpoznatiji je hrvatski zoolog, koji se bavio mekušcima, pri �emu je zabilje�io mnogobrojna otkri�a. Poduzeo je 1894. prvo znanstveno istra�ivanje Jadranskog mora, promicao je Darwinove evolucionisti�ke ideje u Hrvatskoj.

Spiridion Brusina (Zadar, 1845–Zagreb, 1908). Nakon završene gimnazije u rodnom gradu, odlazi na studij prirodnih znanosti u Be�. Po završetku studija, u jesen 1867., vra�a se u Zadar i zapošljava na tri mjeseca kao suplent na zadarskoj gimnaziji. Za pristava (kustosa) Prirodopisnih odjela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu primljen je 1. sije�nja 1868. Bavio se recentnim i fosilnim mekušcima, pronašavši mnogo novih taksona; organizirao je ornitološka promatranja, poduzeo naše prvo znanstveno istra�ivanje Jadranskog mora (1894.), promicao Darwinove evolucionisti�ke ideje u nas. Suosniva� Hrvatskog prirodoslovnog društva (1885.) i pokreta� njegovog znanstvenog �asopisa. Bio je redoviti �lan HAZU.

Izvor i autor su portalu nepoznati ***)

***)
Prilog je mailom stigao po "Essekerskoj liniji"; meni ga dostavio Josip Jo�a Vrbani�, Jo�a ga primio od Miroslava Adama, a Miroslav od Zdenka ili Ljubice kojima se u mailu ne vidi prezime.

Prilog je objavljen na nekoliko portala u razli�itim, nepotpunim verzijama, ali nigdje ova verzija, u kojoj je ispravljeno i nekoliko grešaka.

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

*****

PS:
O nekima od gore spomenutih znamenitih Hrvata naš portal je objavio opširnije priloge pa neke od tih priloga zainteresirani mogu pogledati u "vezanim �lancima".

Vezani �lanci:

Prvi hrvatski znanstvenik u elitnom klubu -
'Novi Tesla' otkrio be�i�ni prijenos struje

Drahtlose Stromversorgung für Notebooks

Marin Solja�i� postao redoviti profesor fizike na
najboljem svjetskom sveuöiliütu MIT-u u Bostonu

Obilje�avanje 150. obljetnice ro�enja
izumitelja hrvatskog podrijetla Ivana-Juana Vu�eti�a

Texaco, jedna od najve�ih naftnih korporacija, mogao je biti TexaCRO

Dosta mi je "male" Hrvatske!

Teslin koncept medija aktualiziran nakon 100 godina

Nikola Tesla, ljubitelj ptica i izvanzemaljaca

Tajna strogo skrivanog dnevnika Nikole Tesle
Zašto Beograd skriva tajni dnevnik Nikole Tesle?

Vladimir Prelog i Lavoslav Ru�i�ka
dobit �e spomen-sobe u HAZU-u

Umro Krunoslav Penkala
najmla�i sin slavnog izumitelja Slavoljuba

Ru�er Josip Boškovi�

Zum 300. Geburtstag von Ru�er Boškovi�

Gdje po�ivaju poznate osobe iz hrvatske povijesti

 

 

Po�etak

 

 


Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.