Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
odala po�ast svom prvom predsjedniku Franji Ra�kom

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusi� polo�io je u �etvrtak 13. velja�e 2014. vijenac na grob prvog predsjednika Akademije Franje Ra�kog u arkadama na Mirogoju povodom 120. godišnjice njegove smrti. U izaslanstvu su bili i potpredsjednik Akademije akademik Jakša Barbi� i glavni tajnik akademik Pavao Rudan.

Akademija je time odala po�ast osobi koja je uz njenog utemeljitelja Josipa Jurja Strossmayera najzaslu�nija za po�etak djelovanja najviše hrvatske znanstvene i umjetni�ke institucije. Akademik Kusi� najavio je i da �e Akademija ove godine organizirati simpozij o Franjo Ra�kom na kojem �e se govoriti o njegovom politi�kom, historiografskom i sve�eni�kom djelovanju, a još od studenog 2013. u Knji�nici Hrvatske akademije mo�e se razgledati izlo�ba postavljena u povodu  185. godišnjice ro�enja Franje Ra�kog na kojoj su izlo�ene njegove knjige i radovi, knjige koje je dobio na poklon te djela posve�ena njemu. 

„Bez Franje Ra�kog kao Strossmayerovog najbli�eg suradnika ne bi bilo niti današnje Hrvatske akademije, a njegov stav da Akademijin rad mora biti ozbiljan, neprenagljen, promišljen i politi�ki nepristran i danas nam je misao vodilja“, izjavio je akademik Kusi�.

Franjo Ra�ki rodio se 25. studenog 1828. u Fu�inama. Još kao mladi sve�enik po�eo se baviti povijesnim istra�ivanjima te je otkrio i objavio brojne dokumente va�ne za hrvatsku povijest, a posebno je istra�ivao doba vladavine hrvatskih narodnih vladara. Smatra ga se ocem hrvatske moderne kriti�ke historiografije.

Uz Strossmayera bio je osniva� Narodne stranke i od 1861. do 1875. zastupnik u Hrvatskom saboru. Zalagao se za ujedinjenje hrvatskih zemalja u sklopu Habsburške monarhije, a hrvatskoj dr�avnopravnoj ideologiji dao je argumentaciju utemeljenu na povijesnim izvorima. Zalagao se i za kulturno povezivanje ju�noslavenskih naroda i svih drugih Slavena te za jedinstvo katoli�ke i pravoslavne crkve. Od 1877. do smrti 13. velja�e 1894. bio je kanonik Prvostolnog kaptola zagreba�kog.

Na mjestu predsjednika Akademije Franjo Ra�ki proveo je 20 godina, od 1866. do 1886., kada se zahvalio na du�nosti jer nije dobio potvrdu cara i kralja Franje Josipa. Za predsjednika je biran i 1887. i 1890., no oba puta je odbio izbor i prihvatio biti zamjenik predsjednika Akademije. Na toj je du�nosti sve do smrti obavljao predsjedni�ke poslove.

Pokrenuo je Akademijine publikacije Rad, Ljetopis i Starine i odredio djelovanje Akademije u narednim desetlje�ima, posebno na društvenom i humanisti�kom podru�ju, a uspostavio je i veze s drugim akademijama. Zaslu�an je i za izgradnju Akademijine pala�e 1880. te za otvorenje Strossmayerove galerije 1884.

Franjo Ra�ki uspio se suprotstaviti pritiscima tadašnjih vlasti da se Akademija ukine i osnuje nova, ovisna o re�imu, ili da joj se oduzme knji�nica, isti�u�i da Akademija mora biti autonomna u odnosu prema vlasti. Briga za budu�nost Akademije bila je jedan od razloga zbog kojih je 1881. odbio postati nadbiskup za katolike u Rusiji.

Njegova smrt bila je velik gubitak za Akademiju jer je imao golemu radnu energiju i bio anga�iran na mnogim podru�jima.

Nakon Franje Ra�kog du�nost predsjednika Akademije obnašalo je 16 njegovih nasljednika.

Izvor: HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI / ML/ml
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch  

Po�etak