Prof. dr. Ivan �iki�: Granica je jedino u nama samima

Hrvatski znanstvenik svjetskog ugleda odr�ao je predavanje u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava. Mlade s tjelesnim invaliditetom posebice su zanimali uvjeti i mogu�nosti njihova školovanja na visoko obrazovnim ustanovama diljem Europe i šire.

Pred prepunom dvoranom Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava, prof. dr. Ivan �iki�, ugledni hrvatski znanstvenik i redovni �lan udruge Civitas Zagreb, odr�ao je predavanje pod nazivom "Granica je jedino u nama samima“. Predavanje je jedno u nizu razli�itih aktivnosti koje provode unutar golemog civitasovog projekta "Civitas i znanstvenici za znanje mladima“.

Voditeljica cijeloga projekta je prof. dr. �ur�ica Ugarkovi�, a projekt provodi stru�ni tim udruge s velikim brojem znanstvenika u školama na podru�ju deset �upanija.

Projekt je interdisciplinarni i izvodi se integracijskim oblikom rada. Stoga je predavanju profesora dr. �iki�a prisustvovalo zajedno sa svojim profesorima i ravnateljima preko dvije stotine mladih iz dvadesetak osnovnih i srednjih škola s podru�ja osam �upanija. U�enici su našem uglednom znanstveniku postavljali brojna pitanja, kako u svezi same znanosti i znanstvenih otkri�a, tako i glede mogu�nosti studija i napredovanja znanstvenika u Hrvatskoj i u svijetu.

Mlade s tjelesnim invaliditetom posebice su zanimali uvjeti i mogu�nosti njihova školovanja na visoko obrazovnim ustanovama diljem Europe i šire. Takav niz pitanja otvorilo je diskusiju što je dodatna potvrda va�nosti provedbe tog civitasovog projekta budu�i da jedan je od njegovih temeljnih ciljeva upravo motivacija mladih te populacije za stjecanje visoko školskog obrazovanja. Ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava, Tatjana Tarandek, sa svim svojim djelatnicima doprinijela je prijateljskom ozra�ju u kojemu su se svi nazo�ni više nego ugodno osje�ali te se dru�enje sa znanstvenikom produ�ilo daleko du�e od  planiranog. Predavanju i susretu mladih koje �e uz ostalo i zasigurno polu�iti trajna nova prijateljstva, nazo�io je zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Saša Zelenika, dok je ispred Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport - Mladi, prisustvovala Bruna Fijember.

Maja Vugrinec, dr. medicine
Foto: Danijel Crnek, mag. art.
Izvor: in portal.hr, news portal za osobe s invaliditetom

*****

Prof. dr. sc. Ivan �iki� u OŠ Pantov�ak:
Granica je jedino u nama

Nemojte nikada prestati sanjati, jer je cijeli �ivot ispred vas i ne znate što �e od vas postati, gdje �ete �ivjeti i raditi. Budite sigurni da imate nešto u sebi, bez obzira na to jesu li ti talenti mali ili veliki, jer oni su vaši i od vas �e napraviti vrijedne �lanove društva. Bez ustrajnog rada i najve�i i najbolji i najkvalitetniji talenti ne mogu se ostvariti

U okviru interdisciplinarnog programa ”Civitas, znanstvenici i mediji protiv nasilja” koji provodi nevladina Udruga ”Civitas” prof. dr. sc. Ivica �iki�, voditelj projekta i po�asni predsjednik Udruge, odr�ao je predavanje u Osnovnoj školi Pantov�ak na temu ”Mladi i znanost”. Kako nam je rekla Vesna Rak, psihologinja u Osnovnoj školi Pantov�ak, škola se u Civitasov projekt uklju�ila po�etkom prošle školske godine kada su organizirane radionice i predavanja s ciljem medijskog opismenjavanja za u�enike petog i šestog razreda.

�eljelo se u�enike educirati o tome kako pravilno raš�laniti medijske sadr�aje, koji su sve prisutniji u njihovom odrastanju. Lani je evaluacija bila pozitivna i u�enici su bili jako zadovoljni pa se nastavilo s
aktivnostima u okviru istog projekta.

Tako su organizirana predavanja znanstvenika koji rade u institutima nakon �ega u�enici posje�uju ustanove u kojima ti znanstvenici rade kako bi se na licu mjesta upoznali s poticajnim, znanstvenim okru�enjem, da bi spoznali što je to znanstveni rad i istra�ivanje.

Od trenutka same najave dolaska profesora �iki�a u�enici su bili jako anga�irani. Tijekom proljetnih praznika osmišljavali su plakate o profesoru �iki�u koji su izvješeni u prostorima škole, snimili su u gradu
i anketu u kojoj su �eljeli provjeriti koliko njihovi sugra�ani uop�e znaju o Ivanu �iki�u i njegovom
znanstvenom radu, a taj audiozapis darovali su profesoru �iki�u nakon odr�anog predavanja.

”Cilj je svih aktivnosti koje radimo kroz udrugu Civitas ne govoriti o nasilju nego ga prevenirati konstruktivnim i preventivnim programom kroz koji �ete shvatiti da je �ivot najljepši kad se nešto kreativno radi, a ne kad se govori o nasilju” - rekao je na po�etku profesor �iki� i nastavio: ”Program je stvoren kako bi se dotaknule va�ne teme kao što ambicija, u�enje i kontinuitet rada. Jer nije dovoljno imati talente. Oni se mogu realizirati jedino kroz dugotrajan i ustrajan rad. �elimo govoriti i o va�nosti stava prema vrijednostima koje su na�alost u medijima i u javnosti poreme�ene jer vi danas imate pristup svemu putem interneta i medija, a ne biste trebali imati i ne biste smjeli biti izlo�eni svim tim informacijama. Internet ne mo�emo zaustaviti, ali se mo�emo nau�iti razumjeti što je u tome kvalitetno i dobro, što �e nam pomo�i u razvoju, a ne nas odvesti na krivi put. U tom kontekstu i mi znanstvenici mladima trebamo pri�ati o tome što radimo u laboratorijima, kako stvaramo otkri�a, tko su naši suradnici, tko su ti mladi ljudi koji sura�uju u otkri�ima. Jer morate znati da nijedno otkri�e u karijeri znanstvenik ne napravi sam. Uvijek je to timski rad u kojem sudjeluju mladi ljudi, studenti, istra�iva�i. Znanost je multidisciplinarna, kreativna djelatnost koja koristi mnoge ljude i discipline u modernom na�inu stvaranja otkri�a. Sada sam profesor biokemije na Medicinskom fakultetu u Frankfurtu, ali i direktor Frakfurtskog instituta za istra�ivanje �ivota. Va�no je da
znanstvenik ima najviše vremena za znanost, a ne da provodi vrijeme u administraciji i drugim obavezama.”

Govorio je o molekularnom �ivotu stanice i procesima koje prou�ava na svom institutu sa svojim suradnicima, o tome kako se tra�i lijek za tumore i koliko je to mukotrpan i dug put. O znanstvenim otkri�ima pri�ao je u�enicima na vrlo jasan i njima razumljiv na�in. Pokazao im je i kako izgleda laboratorij u kojemu on radi sa svojim suradnicima. ”To je posve obi�an prostor s radnim stolovima, aparatima. Nije ni reprezentativan, niti preskup, ali va�ni su ljudi i njihove ideje, njihovo znanje i ruke. Atmosfera je prili�no opuštena i radno vrijeme nije fiksirano, svatko ima svoju slobodu i mogu�nost da ispolji vlastitu kreativnost. Tu se jednostavno mora stvoriti kreativno ozra�je u kojemu mladi ljudi �ele ostati, razgovarati s kolegama, promišljati, a ne �eznuti za odlaskom u kafi�. Zato u laboratoriju ima i umjetni�kih djela kako bi okru�enje bilo što poticajnije i vjerujte, ti mladi ljudi doista u�ivaju u laboratoriju” - rekao je �iki�.

Predstavio je svoje mlade suradnike u institutu. Primjerice, Jonatana iz Etiopije koji mu je mailom poslao sjajan esej u kojemu je pokazao svoje ideje i vizije i iz kojeg se odmah moglo nazrijeti da je ro�eni znanstvenik. Razmijenili su nekoliko mailova i u roku dva mjeseca je došao na Institut. ”�esto se doga�a u Hrvatskoj da prvo mama zove prijatelja, prijatelj mog ro�aka, a onda ro�ak meni ka�e da netko sa mnom �eli razgovarati. Takav stil komuniciranja u svijetu je nepoznat i nikad ne�e funkcionirati, jer mladi ljudi moraju znati što �ele, moraju to znati artikulirati, napisati to na na�in da zaintrigiraju bilo kojeg znanstvenika
kao što je to u�inio Jonatan koji je ve� postdoktorand i koji �e svoju karijeru nastaviti na Harvardu.

U mom timu je dvanaest mladih ljudi koji su iz svih krajeva svijeta od Japana i Indije do Hrvatske. Iz razli�itih su zemalja i razli�itih znanstvenih disciplina i naša je prednost upravo ta razli�itost, jer tih dvanaest ljudi imaju puno više ideja kad rade skupa nego da rade svako za sebe u izolaciji. Tajna uspjeha je upravo u timskom radu, multidisciplinarnosti i mogu�nosti da radimo zajedno i da se na neki na�in borimo, konfrontiramo u mišljenjima što je neophodno kako bi se uop�e došlo do novih ideja i rješenja pojedinih problema. Od toga da u timu imam samo istomišljenike nema velike koristi. Jer kad u školi profesor godinama govori, a u�enici samo potvr�uju, s vremenom i ta jedna glava izgubi svje�inu i ideje. Zato je najgore kad je šef bilo kojeg laboratorija predominantan, jer �ak i najuspješniji laboratoriji u takvoj situaciji po�nu stagnirati. Mentor mora slušati mlade znanstvenike, jer su njihove ideje nove” - istaknuo je �iki�.

Govorio je o tome da su njegova djeca od najranije dobi dolazila u laboratorij, jer to ne stvara probleme
u institutu, a ništa se loše ne mo�e dogoditi ako budu u kreativnom ambijentu. S vremenom su u laboratorij i njegovi suradnici po�eli dovoditi ne samo vlastitu djecu nego i cijele skupine iz vrti�a u okviru programa pod nazivom ”Nikad nije prerano”. Djeca dvaput godišnje do�u u institut, postavljaju pitanja, pokazuju im se zanimljive stvari, gledaju vlastitu sluznicu na mikroskopu i tako spoznaju što je to stanica, pogotovo njihova vlastita.

”Va�no je djecu odmalena u�iti da budu znati�eljna i da znaju svašta, jer i moj najve�i pokreta� je znati�elja. Obrazovanje mladih me jako motivira, komunikacija znanosti i društva je temeljno poslanje udruge Civitas, a rezultati su takvi da mo�emo biti ponosni na udrugu. Mladima treba dati vjeru da se uspjeti u znanosti mo�e ne samo u inozemstvu nego i u Hrvatskoj ukoliko budu radili. I zato nemojte nikada prestati sanjati, jer je cijeli �ivot ispred vas i ne znate što �e od vas postati, gdje �ete �ivjeti i raditi. Ni ja s petnaest godina
nisam mogao ni zamisliti da �u �ivjeti u Americi, Švedskoj, Njema�koj. Morate sanjati, imati nešto �ime �ete sebe ostvariti, posti�i da vas talent vodi u �ivotu. U današnjem svijetu va�no je uklopiti se u nekakve stereotipe vezane za odje�u, frizuru ili nešto tre�e. Pokušajte ostati takvi kakvi jeste, a ako se morate mijenjati mijenjajte se zbog sebe, budite sigurni da imate nešto u sebi, bez obzira jesu li ti talenti mali ili veliki, jer oni su vaši i od vas �e napraviti vrijedne �lanove društva. Bez ustrajnog rada i najve�i i najbolji i najkvalitetniji talenti se ne mogu ostvariti.

To mo�ete vidjeti i na našim sportašima, Blanki, Janici, Ivici koji su u vašoj dobi radili i vje�bali i deset sati dnevno da bi bili vrhunski u tome �ime se bave. Morate shvatiti da ljudi koji posti�u vrhunske rezultate u bilo
kojem podru�ju imaju talent, ali taj talent moraju multiplicirati i obogatiti nevjerojatnim radom, naporom i obiteljskom podrškom. Uvijek je pitanje gdje su naše granice. Obi�no se ka�e da je samo nebo granica,
me�utim granica je jedino u nama samima, jer mi definiramo koliko �emo u �ivotu posti�i, gdje �emo stati i koliko �emo napora ulo�iti u ostvarenje vlastitih snova” - rekao je �iki�.

Odgovaraju�i na jedno od brojnih pitanja rekao je da ima puno uzora, jer svakoga dana sre�emo ljude koji nas obogate i mogu nas u�initi ve�ima i boljima. Najve�im uspjehom u karijeri smatra stvaranje tima u Frankfurtu koji je u kratkom vremenu producirao jako puno u znanosti, a najve�e zadovoljstvo mu pri�injava kad mu mladi suradnik u institutu do�e sa svojim prvim malim rezultatom nakon kojega treba još puno puno
raditi da bi se došlo do velikog otkri�a. Dobio je mnoge vrijedne svjetske nagrade, ali emocionalno vrijedne su mu one male kao što je ona gada Marije Bistrice ili Splita, dodijeljena od ljudi koji su prepoznali da radi nešto što afirmira i našu zemlju. ”Svaki znanstvenik je svjetski znanstvenik i meni je najve�e zadovoljstvo to što sam ro�en u Hrvatskoj, ali i što sam upoznao Švedsku, Ameriku, Njema�ku i tek sada vidim Hrvatsku pravim o�ima, vidim da sustav vrlo �esto ne funkcionira na pravi i dobar na�in. Sretan sam što sam otišao iz Hrvatske, da sam promijenio sebe, da sam unaprijedio sebe i svoje talente i da odre�eno znanje i iskustvo mogu vratiti u Hrvatsku” - rekao je �iki� na kraju gotovo dvosatnog dru�enja s u�enicima.

Ovakva predavanja i radionice, susreti sa znanstvenicima svjetskoga glasa, uvid u prakti�ni rad kao i pozitivne poruke koje se tako odašilju su izvrstan na�in da se djeci poka�e da su to doista prave vrijednosti, da ih se potakne da pravilno analiziraju svijet oko sebe i da prepoznaju sve ono što mo�da nije dobro i što bi ih moglo pogrešno usmjeriti u njihovu odrastanju. Upravo zato i kroz ovakve susrete toj djeci treba pru�iti
priliku da �uju i ljude poput profesora �iki�a, ljude koji su svojim znanjem, talentom i sposobnoš�u postigli puno toga u �ivotu.

Izvor: Školske novine broj 16 (2010), autor Marijan Šimeg

Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch  

Po�etak