Predavanje prof. dr. sc. Ivice Puljka:
Pri�a o svemiru i Higgsovom bozonu

U nedjelju, 11. listopada 2015., odr�ano je u Stadtcasinu Baden, u organizaciji Hrvatskog kulturnog kluba Švicarske, predavanje prof. dr. sc. Ivice Puljka pod naslovom“Pri�a o svemiru i Higgsovom bozonu“.

Predava�a i slušatelje predavanja, kojih je na ovom izuzetno interesantnom predavanju trebalo biti znatno više nego prisutnih �etrdesetak, pozdravila je predsjednica kluba Martina Šormaz Ban i nakon što je prisutnima tek u najkra�im crtama predstavila prof. Puljka, predala mu je rije�, zamolivši ga da se i osobno  opširnije predstavi i opiše svoj rad u CERN-u u �enevi.

Profesor Puljak sa splitskog Elektrotehni�kog fakulteta je koordinator grupe od stotinjak fizi�ara koji su, promatraju�i sudare protona na velikom hadronskom sudariva�u u CERN-u u �enevi, pokušavali dokazati ili pobiti Higgsovu hipotezu o postojanju jedne nove, takozvane Higgsove �estice.

Nakon što se predstavio i objasnio na kakvom je eksperimentu u CERN-u u �enevi aktivno sura�ivao, osim što je prikazao tijek toga zahtjevnog eksperimenta, na kojem su znanstvenici, me�u njima i nekoliko desetaka hrvatskih znanstvenika i doktoranada, radili dvadeset godina i na kojem se i dalje radi, profesor Puljak nam je zorno prikazao i teoriju širenja svemira od Velikog praska do danas, toga beskona�nog prostora koji nas okru�uje i koji sadr�i milijarde galaksija, zvijezda i planeta, ali i ogromne prostore tamne materije koju ne mo�emo vidjeti, ali je njeno postojanje dokazano posredno, promatranjem njenog u�inka na vidljive objekte te nam objasnio od �ega se sastoji materija, objasnivši pojmove "Normalne materije", "Tamne materije" i "Tamne energije".

Svoje predavanje odr�ao je u velikom stilu, na visokom znanstvenom nivou, a ipak svim slušateljima dobro razumljivo, jer je kompletno izlaganje popratio projekcijama na velikom ekranu koje su uz svaku prikazanu fotografiju sadr�avale i tekst koji je dodatno pojašnjavao sadr�aj fotografije.

Bilo je to još jedno u nizu interesantnih predavanja koja organizira Hrvatski kulturni klub, koje je po mišljenju slušatelja nadmašilo sva dosadašnja, jer iako se radilo o vrlo zahtjevnoj temi, svojim le�ernim na�inom, ali na visokom profesionalnom nivou, popra�enom zavidnom tehni�kom prezentacijom, profesor Puljak je uspio fascinirati slušatelje pa nije �udo da su slušatelji još dugo nakon predavanja imali dodatnih pitanja, na koja je profesor Puljak "kao iz rukava" davao kompetentne odgovore, što su slušatelji predavanja nagradili velikim pljeskom i izrazili �elju za još više takvih predavanja.

U foto zapisu koji slijedi prikazan je tijek predavanja u nešto skra�enoj verziji, a znatno bolje ga se mo�e pratiti u foto galeriji ispod foto zapisa, gdje se na fotografijama znatno ve�eg formata mogu jasnije vidjeti na ekranu prezentirane projekcije, a ve�im dijelom i popratni tekstovi uz prikazane projekcije, pa ako ste bili na predavanju, evo zgodne prilike da se još jednom podsjetite na sve što ste �uli i saznali, a ako na predavanju niste bili, da vidite što ste propustili, a mo�da i da iz ovoga prikaza saznate bar nešto o toj interesantnoj temi:  

Foto zapis

 
U o�ekivanju predavanja slušatelji uz kavu i grickalice u ugodnom dru�enju ...

 
... no ne za dugo, jer trebalo je zauzeti mjesta u dvorani ...

... i predavanje " Pri�a o svemiru i Higgsovom bozonu" je moglo po�eti.

 
Predsjednica kluba Martina Šormaz Ban otvorila je predavanje, pozdravila predava�a i slušatelje,
u najkra�im crtama predstavila predava�a i dala mu rije�, da se i sam opširnije predstavi.

Slušatelji su toplim aplauzom pozdravili predava�a prof. Ivicu Puljka

 
Prof Puljak je predavanje otvorio pitanjima: "Što znamo i kako znamo to što znamo?
Kako saznajemo nove stvari i kada i kako znamo da smo otkrili nešto novo?"

 
Uslijedilo je pitanje "Gdje smo?" pa nam je prof. Puljak pokazao gdje je Zemlja na kojoj �ivimo
i koja smo jedva vidljiva to�kica u Sun�evom sistemu, ...  

 
... a i kako je si�ušan naš Sun�ev sistem pa i naša galaksija u beskrajnom svemiru,
gdje se udaljenosti izme�u galaksija mjere tisu�ama svjetlosnih godina,
a samo jedna svjetlosna godina iznosi vrtoglavih 9 460 730 472 580,8 km

 
Prof. Puljak nam je predo�io dio od 125 "Velikih pitanja" znanosti,
od kojih spomenimo ovdje dva koja se ti�u teme ovog predavanja:
"Od �ega je izgra�en svemir?" i "Kako je nastao i kako �e završiti svemir"
i objasnio da �e se odgovori na sva postavljena pitanja, prije ili kasnije,
prona�i isklju�ivo znanstvenom metodologijom:
Hipoteza - eksperiment - podaci - zaklju�ci

Od �ega se sastoji materija?
Od mnogo više sastojaka nego smo to u�ili u srednjim školama pa i na fakultetu!
�itav "Zoološki vrt" �estica, kvarkova, leptona - nepojmljivo i neshvatljivo si�ušnih

Predava� nam je objasnio ubrzano širenje svemira nakon Velikog praska (Big-Bang) do danas,
za koje je odgovorna tzv. tamna energija, jedna od slabo poznatih i nepoznatih komponenti svemira

 
I onda nam je odgovorio na pitanje "Što je još u svemiru osim atoma?
Nešto što ima svojstva materije, ali što - ne vidimo", pa smo saznali da se svemir sastoji:
4% od "Normalne materije", 22% od "Tamne materije" i 74% od "Tamne energije"

 
I sve to je sadr�ano u jednoj nevjerojatno kompliciranoj, teško razumljivoj jednad�bi,
što je naišlo na veliko �u�enje pomiješano s nevjericom svih slušatelja

 
Veliki hadronski sudara� (LHC) u CERNu u �enevi je smješten u 27 kilometara dugom tunelu prstenastog oblika u kojem je proveden eksperiment sudaranja protona ...

 
... u potrazi za Higgsovim bozonom, kojim su znanstvenici pokušavali dokazati ili pobiti Higgsovu hipotezu o postojanju jedne nove, takozvane Higgsove �estice, Higgsovog bozona.

 
Crte�ima je prikazano kako objasniti Higgsov bozon, no znanstvenici još uvijek nisu 100% sigurni  da je to što su eksperimentom pronašli upravo tra�eni Higgsov bozon,
no u sa�etku svih dobivenih saznanja došlo se do zaklju�ka da je
"vrlo vjerojatno da se radi o Higgsovom bozonu Standardnog modela"

Na eksperimentu dvadeset ljetne potrage Higgsovog bozona sudjelovao je veliki broj znanstvenika iz mnogih zemalja, no Nobelova nagrada za 2013. godinu nije dodijeljena CERNU, a s tim i svima njima, nego tek dvojici fizi�ara, Britancu Peteru Higgsu i Belgijancu Francoisu Englertu,
jer je praksa je da se Nobel za fiziku dodjeljuje pojedincima   

Naime na projektu je sudjelovalo oko 3000 znanstvenika, od kojih oko 800 doktoranada,
iz 179 institucija iz 41 zemlje, no i bez Nobelove nagrade
mogu biti ponosni na svoj udio u tom zahtjevnom eksperimentu

Na kraju predavanja je predava� prof. Puljak nagra�en velikim pljeskom svih slušatelja...

 
... no to i nije bio kraj; jer poslije predavanja, još du�e su prisutni postavljali niz pitanja,
na koje je prof. Puljak spremno, strpljivo i kompetentno odgovarao

Jedno od pitanja je bilo i kako �e se to ubrzano širenje svemira završiti,
a odgovor i nije previše optimisti�an, no to što se pretpostavlja da se ima dogoditi,
dogodit �e se u tako dalekoj budu�nosti, da to i nije tema o kojoj bismo trebali razmišljati

Tek nakon svih pitanja i svih odgovora došao je stvarni kraj predavanja
i predsjednica kluba zahvalila je prof. Puljku na zaista izvanrednom predavanju,
a svi prisutni nagradili su ga još jednom velikim aplauzom. 

Foto galerija

*****

Ukratko o predava�u:

Prof. dr. sc. Ivica Puljak je redoviti profesor fizike na splitskom FESB-u. Diplomirao je elektrotehniku na FESB-u, magistrirao fiziku u Zagrebu te doktorirao fiziku u Parizu. �lan je CMS kolaboracije na CERN-u od 1994. godine, gdje je koordinirao rad od oko stotinjak fizi�ara iz cijeloga svijeta u potrazi za Higgsovim bozonom, kao i �lan MAGIC kolaboracije od 2009. godine, koja na Kanarskim otocima upravlja dvama teleskopima za detekciju gama zraka. Autor je više od 400 znanstvenih radova i prezentacija na znanstvenim skupovima, a aktivno se bavi popularizacijom i promocijom znanosti.

*****

Za portal, tekst i fotografije: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

PS:

Tri  dana nakon predavanja, javila nam se predavanjem oduševljena slušateljica:
- Dragi svi, �estitam organizatorima predavanja prof. Puljaka koje me je oduševilo kao ni jedno predavanje u organizaciji kluba do sada. Budu�i da posljednjih mjeseci nisam u�estvovala u radu kluba, a vjerojatno zbog ponovnog putovanja u Hrvatsku niti ne�u sve do Adventske ve�eri, �elim vas ovim putem pozdraviti i po�eljeti vam puno uspjeha u organizaciji kazališne predstave. Polupovratnica Iris

Vezani �lanak:

U sije�nju 2012. naš portal je iz Novog lista preuzeo i objavio intervju Vedrana Simi�evi�a s prof. Puljkom, koji mo�ete pogledati ovdje:

Hrvatski stru�njak u potrazi za "Bo�jom �esticom" u laboratoriju CERN
U Hrvatskoj akademska zajednica postoji samo u teoriji

Po�etak