(O)STARJETI��������������������������������������������� 3/4

Nekoliko idu�ih priloga �elimo posvetiti temi starosti, �iji se pojam, uloga i zna�enje u zadnjih par desetlje�a znatno promijenio. Starost nije vi�e sinonim prestanka radnoga vijeka i odlaska u mirovinu, ve� nastanak tzv. �etvrte �ivotne dobi koja zna�i nove ciljeve, sadr�aje, izazove i �anse.

Samosvijest i samoodgovornost
U hrvatskome jeziku glagol "starjeti/stariti" zna�i postajati star, mijenjati se nagore, tro�iti se od uporabe. Rije� "starost" vjerojatno nikada u povijesti nije bila osobito popularna; u dana�njem dru�tvu, koje po svaku cijenu �eli biti mladala�ko, dinami�no, aktivno, pokretno, zapa�amo brojne proturje�nosti vezane za pojam starosti. Dok su s jedne strane znatno porasla �ivotna o�ekivanja i mogu�nosti naspram duljine i kvalitete �ivotnoga vijeka op�enito, s druge strane suo�eni smo s �injenicom sustavnoga starenja pu�anstva u mnogim zemljama. K tomu, proces starenja potistnut je na sam rub dru�tvenoga �ivota, �to name�e niz otvorenih pitanja. Bez obzira na novonastalu kategoriju "mladih starih" (65.-75. god.), postavlja se pitanje dugoro�ne (ne)mogu�nosti financiranja mirovina, te tro�kova za lije�enje i dugotrajnu njegu ostarjelih osoba.
Premda su se dru�tvene, ekonomske i medicinske okolnosti radikalno promijenile, starost kao zadnji stadij �ivota predstavlja veliku zada�u i izazov za svakoga �ovjeka. Jedna od glavnih komponenti uspje�noga starenja odnosi se na natprosje�ni stupanj samosvijesti i samoodgovornosti naspram vlastitoga �ivota, kao glavno upori�te za prevladavanje zdravstvenih, osobnih i/ili me�uljudskih tegoba i gubitaka. Uz potrebitu dozu samokriti�nosti i humora, pogled unatrag na vlastiti �ivot kao jedinstvenu cjelinu i malo-veliko remek-djelo koje poprima novo zna�enje i smisao. Naime, samo na taj na�in postaje jasno kako i za�to smo postali takvom osobom kakvom jesmo - sa svim dobrim i lo�im stranama. Uspjeti, dakle, promatrati �ivot kao cjelinu iz pti�je perspektive, odozgor, u kona�nici zna�i prihvatiti sebe i svoj �ivot, bez uljep�avanja, realno, ali i bez osje�aja krivnje. Korak koji slijedi jest pomirenje sa samim sobom, s drugim ljudima i, naravno, s Bogom. K tomu, onaj tko je nau�io prihvatiti svako �ivotno razdoblje kao korak na putu osobnoga razvoja i rasta, je u velikoj prednosti jer pristupa �ivotu pozitivno i optimisti�ki.

Stablo �ivota
Jedan od brojnih simbola �ivota kojega rado koristimo jest stablo �ivota. Po�ev�i od korijenja, preko stabla, grana, pa sve do vrha, ono nam nudi mogu�nost razmi�ljanja o na�oj �ivotnoj povijesti. Konkretno, mo�emo razmi�ljati o na�em korijenju - podrijetlu, obitelji iz koje smo potekli i koja nas je uputila u �ivot; o stablu - rastu i razvoju na�e osobnosti: kako i za�to smo postali to �to i kakvi jesmo?; o granama - o vlastitoj obitelji, djeci i me�uljudskim odnosima; o plodovima na stablu �ivota, o mladim, kao i o suhim granama.
No, vratimo se sa razine simbola na razinu stvarnosti, na zemlju. Nepobitna �injenica jest da �ovjek od samoga ro�enja stari. I to na svim razinama: tjelesnoj, psihi�koj, osobnoj, dru�tvenoj, me�uljudskoj. Starenje je, dakle, prirodni proces nad kojim, u su�tini, nemamo utjecaja. Pa ipak, nije ba� sve tako apsolutno i kategori�no kako se �ini na prvi pogled. Naime, najnovija znanstvena istra�ivanja pokazuju da se sa starenjem ne smanjuju sve na�e sposobnosti i funkcije, ve� da neke stagniraju, a neke pak mo�emo dodatno razvijati. Konkretno, starost donosi smanjenje brzine reakcija, snagu mi�i�a, funkcionalnost osjetila (vid, sluh), intelektualne napore vezane za veoma zahtijevne i slo�ene mentalne operacije, slabljenje kratkoro�ne memorije i osjetno br�e zamaranje usljed prevelikih optere�enja/stresa. Na sljede�im poljima pak starenje ne zna�i nu�no manjak odn. gubitak sposobnosti, pod uvjetom da se o njima vodi briga: svakida�nje �ivotne potrebe, kretanje/vitalnost, pozornost i koncentracija, dugoro�na memorija. Ako se �ovjek navrijeme, svjesno i ciljano pripravi za starost, na nekim podru�jima mo�e �ak i napredovati, kao �to su: �ivotno iskustvo i op�e znanje/kultura, specifi�ni interesi za prirodu i svijet, poznavanje �ovjeka i osobna zrelost, bogatstvo rije�nika i snaga izra�aja, sposobnost u�enja pomo�u novih metoda, svijest za eti�ku odgovornost, smisao i va�nost �ivota.
Tajna duga �ivota
Neki sociolozi predvi�aju da �e primjerice 2050. god. prosje�ni �ivotni vijek za mu�karce iznositi 80., a za �ene 87. god. Pritom se i dalje pozivaju na staru latinsku izreku: "Mens sana in corpore sano - Zdrav duh u zdravu tijelu". �portske aktivnosti i redovito kretanje, ili jednom rije�ju mobilnost, su nu�na pretpostavka vitalnosti i op�ega zdravlja. Kao �to netom rekosmo, du�evno zdravlje ide usporedno s tjelesnim. Pokretljivost, budnost, radoznalost, uhodani dnevni ritam, dobre navike, rituali jesu na�ini da �ovjek ne "zahr�a", ve� da �to du�e bude samostalan, neovisan o tu�oj pomo�i i njezi.

"Biti stariji je kao uspinjati se na planinski vrh:
�to se ide dalje, to se vi�e snage potro�i; ali, se vidi dalje!" (Ingmar Bergaman).

Prvi dio / Drugi dio