Postaje li Cvjetni trg
samo veliki kafi� pred �oping centrom?

Trg Petra Preradovi�a u Zagrebu, poznatiji kao Cvjetni trg, jedan je od rijetkih trgova unutar središta Donjega grada i u socijalnom smislu je svakako najva�niji. Cvjetni zadovoljava morfološke-estetske (zatvoren i zašti�en prostor, osloba�anje centra, arhitektonske privla�ne fasade, spomenici po rubovima…) i funkcionalne (zatvorenost za promet, slobodan i besplatan pristup opremi – klupama, trgova�ke radnje u blizini…) kriterije koje je slavni be�ki arhitekt i urbanist Camillo Sitte za trgove postavio još krajem 19. stolje�a. Ili je barem zadovoljavao. Zadnjih godina Cvjetni trg gubi neke od tih karakteristika i postaje sve više mjesto za potrošnju.

Cvjetni trg danas

Dobar dio Trga prekriven je terasama kafi�a, uglavnom onim glomaznim crnim stolcima, koji se svakoga prolje�a sve više šire pa tako ni kamena klupa koja je postavljena du� ju�noga zida pravoslavne crkve više nije dostupna za sjedenje, jer su odmah uz nju nabijeni stolovi dvaju kafi�a. Ako pogledate fotografije od prije samo nekoliko godina, vidjet �ete koliko je bilo više slobodnog prostora na Trgu. Kada danas pobrojite sve preostale klupe postavljene na Trgu, ukupno ima mjesta za tek tridesetak ljudi koji mogu tamo sjesti, a da ne moraju ništa za to platiti. Neke od tih metalnih javnih klupa su s vremenom �ak potpuno utopljene me�u stolovima pred bivšim kinom Zagreb tako da se do njih mo�ete progurati prakti�no samo na silu, ako baš �elite demonstrirati svoju volju, a i pitanje je bi li vam to dozvolili. Jedna od tih u kafi� „ukopanih” klupa je i uklonjena.

Na kamenoj klupi pred crkvom vi�e se ne mo�e sjediti

Klupa stisnuta me�u stolovima kafi�a

Pokušali smo od Gradskog ureda za prostorno ure�enje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet saznati kolika površina Cvjetnoga trga smije biti pokrivena terasama kafi�a, postoji li neka norma, zbog �ega je onemogu�en pristup klupi pred crkvom i sli�no, no Ured ni nakon sedam dana nije poslao odgovore na pitanja.

Za mišljenje o izgledu Cvjetnoga trga pitali smo urbanista Zlatka Uzelca: „Kada se danas pogleda Cvjetni trg, koji sada ve� funkcionira prvenstveno kao veliki potroša�ki mamac, mo�emo vidjeti da je došlo do kraja procesa koji je zapo�et prilikom prvog preoblikovanja plohe Trga kada je devedesetih karakter tog prostora radikalno izmijenjen projektom Mihajla Kranjca i Berislava Šerbeti�a. Da �e se i�i u smjeru urušavanja tog jedinog pravog pu�kog trga, moglo se ve� tada naslutiti. To je nastavak procesa dokidanja povijesnih prostora u centru grada. Dok se grad širi, njegovo se središte smanjuje i koncentrira na minijaturnu pješa�ku zonu sa središtem u tom malom Cvjetnom trgu. A sada se dokida i to �ivo središte gradskosti koje postaje konzumerski trg.”

Do prije par godina nije bilo terasa kafi�a pred pravoslavnom crkvom

Što se ti�e samog pro�elja šoping centra koji se uskoro treba otvoriti na Cvjetnome, Uzelac podsje�a da se otpo�etka govorilo da �e ta zgrada promijeniti proporcijske odnose na Trgu, što se i dogodilo. Za samu arhitekturu ka�e da je osrednja, ali smatra da to nije toliki problem kao to što je cijeli prostor Trga izgubio osje�aj prisnosti.

Osrednja arhitektura koja mijenja propocijske odnose Trga

S obzirom da se u polemikama oko Cvjetnoga trga �esto manipuliralo time od kada datira, kako je nastao, koja mu je uop�e vrijednost, podsjetimo na povijesni razvoj. Tim više što se mogu povu�i i neke paralele s današnjicom.

Taj se trg ure�uje na samom kraju 19. stolje�a, ali je uz nekadašnju crkvu Svete Margarete, koja je tu bila do druge polovice 18. stolje�a, postojao još stolje�ima ranije nekakav prostor za trgovanje. Kada je u 19. stolje�a tu podignuta pravoslavna crkva, prema projektu arhitekta Franje Kleina, stari Trg sv. Margarete, kako se tada zvao, bio je prekriven izgradnjom, kako piše povjesni�arka umjetnosti Snješka Kne�evi� u knjizi „Zagreb u središtu”. Dakle, tamo gdje danas sjedimo ili še�emo, bile su zgrade. Zanimljivo je da su i onda postojali sporovi izme�u Grada i gra�ana oko izdavanja dozvola za gradnju lokalnim mo�nicima i rušenja starih ku�a. Naime, uklanjanje postoje�ih zgrada tra�ili su vlasnici ku�a u Margaretskoj (današnjoj Preobra�enskoj) i Svilarskoj (današnjoj Margaretskoj) kako bi se otvorio trg, ali se Gradsko poglavarstvo s tim nije slo�ilo jer tada va�e�e regulatorne osnove nisu tu predvi�ale trg, a k tome ni u gradskoj blagajni nije bilo dovoljno novaca jer je dosta odlazilo na preure�enje Zrinskoga trga u perivoj. No ipak su dozvolili da se na mjestu gdje su gra�ani htjeli trg izgradi nova pala�a – najamna ku�a za bogate nazvana prema investitoru Siebenschein. Tu historicisti�ku zgradu je projektirao tako�er Franjo Klein, a danas ju znamo s izmijenjenim pro�eljem kao zgradu na ju�nom obodu Cvjetnoga, u �ijem je prizemlju neko� bila knji�ara, a danas du�an T-coma. Snješka Kne�evi� piše da ta monumentalna ku�a unosi novo mjerilo i estetski naboj na podru�je budu�ega trga. To ne zna�i da njenu va�nost po identitet trga uspore�ujemo s onom današnjeg šoping centra na Cvjetnome, da ne bi bilo zabune.

Današnji Cvjetni trg dok je još bio prekriven ku�ama 1897. godine

No neke metode rada na tom prostoru podsje�aju na one oko šoping centra. Naime, vlast je dozvolila da se malo po malo uklanjaju ku�e ju�no od pravoslavne crkve, a sam je Josip Siebenschein tra�io od Gradskog poglavarstva da se to ubrza pa je i posudio novac Poglavarstvu za to i platio rušenje prve ku�e. Razlika je u tome što su za to bili brojni gra�ani – na njihovu se inicijativu i otvorio trg – ali i dalje ostaje da je Siebenschein s blagoslovom Grada uspio gradio na mjestu na kojem su gra�ani tako�er htjeli trg, a potom je forsirao rušenje drugih zgrada kako bi se pred njegovom otvorio trg. Ure�enje trga ubrzala je odluka o gradnji kazališta u njegovoj neposrednoj blizini. Prvotno je kazalište zamišljeno na podru�ju koje danas ome�uju Ilica, Bogovi�eva, Petri�eva i Margaretska ulica.

Tu je, prema zapisima, bila ”�aršija sa prostim lon�arskim posu�em i redom od ugla etablissementa najni�eg reda u kojem trgovištu, a iza tih arhitektoni�kih zidina onaj opustošeni vrt sa sgradicama, gdje se odhranjuju doma�e �ivotinje za mast i pisanu pe�enku”. No ipak je odlu�eno da se kazalište gradi na Sajmištu, Grad je za to poklonio zemljište i to je sprovedeno.

Godine 1895. je kona�no odlu�eno da se uredi Margaretski trg. Dvije godine kasnije su srušene sve ku�e kako bi se ure�enje sprovelo. Trg je preimenovan u Preradovi�ev, ali Lenuci nije dao da se sa Strossmayerova trga premjesti spomenik jer trg kakav je tada bio „neodlikuje nikakvom gra�evinom koja bi bila sgodnim (dostojnim) zale�em spomenika…”

Preure�en Preradovi�ev trg �ije je središte namijenjeno tr�nici, 1906. godine

Hermann Bolle je napravio prijedlog ure�enja trga, ali nije prihva�en, ve� je po njegovom projektu samo obnovljena kupola Pravoslavne crkve. Po�inju se graditi ku�e na obodu trga (pala�a Prve hrvatske štedionice Josipa pl. Vancaša, pala�a Farkaš ureda Hönigsberg & Deutsch…), a gradit �e se sve do kasnih tridesetih 20. stolje�a kada je na mjestu jednokatnice u kojoj je bilo kino izgra�ena modernisti�ka šesterokatnica Antuna Ulricha, zgrada uz koju je danas slijepljen šoping centar. Bilo je raznih ideja: da se tr�nica vo�a i povr�a prebaci tamo s Jela�i�evog trga, a s Kaptola ribarnica, no to nije prošlo, kao što na odjek nije naišao ni sprovedeni natje�aj za ure�enje Trga. No s vremenom je na Trgu za�ivjelo trgovanje i tek je tridesetih, kako piše Snješka Kne�evi�, postao �ivi i napu�eni urbani punkt. Bila je tu tr�nica, uglavnom cvije�a, stajalište taksija, benzinska pumpa, a prizemlja ku�a su adaptirana za du�ane. Kona�no je 1954. tu premješten i spomenik Petru Preradovi�u i Trg je, uz neke izmjene, otprilike izgledao onako kako ga pamtimo do preure�enja 1995. godine.

Dalje znamo što je bilo.

Izvor: pogledaj.to, autor: Barbara Matej�i�
fotografije: David Kabalin i scanovi arhivskih fotografija Zagreba

Vezani �lanci:

"Cvjetni" otvara vrata

�to britanski tisak savjetuje svojim gra�anima prilikom dolaska u Zagreb?

Kratki izlet u stari Zagreb, u daleku pro�lost

Hajdemo jo� jednom pro�etati starim Zagrebom, obe�ali smo to Davoru i Ribi !

Na vrh