Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Karlovac - grad u srcu Hrvatske

Karlovac je poznat kao grad na �etiri rijeke, grad parkova i grad - zvijezda. To je i grad bogatog kulturno-povijesnog i gospodarskog naslje�a, ali i sredina ugodnog �ivljenja. Ove godine slavi 430. obljetnicu utemeljenja.

„Dok je Hrvatska više od stolje�a bila predzi�em krš�anstva, Karlovac je branio postojanje Hrvatskog kraljevstva.“ (dr. Milan Kruhek)


Trg bana Josipa Jela�i�a je geometrijsko središte Zvijezde

Turci ga nikad nisu osvojili
Po�eo se graditi planski, 13. srpnja 1579., za obranu od Osmanlija, kao zvjezdolika šesterokraka renesansna utvrda sa središnjim trgom i pravilnom mre�om ku�a i ulica. Gra�evinski nacrt slijedio je zamisao talijanskog vojnog in�enjera Nicola Angielinia iz 1570.

U Europi su, u kasnoj renesansi i baroku, kao idealni grad - utvrda višekutnog oblika sagra�eni još samo Szendro i Ersekujvar u Ma�arskoj, Nove Zamky u Slova�koj, Zamoš� u Poljskoj, Palmanova u Italiji, Naarden u Nizozemskoj i Neuf Breisach u Francuskoj.

Zapovjedništvo hrvatske Vojne krajine predlo�ilo je gradnju nove tvr�ave u središnjoj Hrvatskoj sredinom 16. stolje�a. No, poticaj gradnji dao je tek nadvojvoda Karlo II Habsburg. Odlu�eno je da se tvr�ava izgradi blizu uš�a Korane u Kupu podno srednjovjekovne gradine Dubovac.

U �ast osniva�a je prozvana Karlstadt. Uz njema�ki, koristio se i latinski naziv Carolostadium, a od 1580. i hrvatsko ime. Turska vojska se 9 puta (posljednji 1672.) zalijetala do Karlovca, ali ga nije osvojila. Što nije vojna sila, u�inile su poplave, po�ari i bolesti.


Jutarnje izmaglice nad Koranom u Karlovcu

Na udaru poplava i po�ara
Sagra�en na sutoku �etiriju rijeka, Karlovac je �esto bio izlo�en povodnjima tijekom kojih su gra�ani oskudjevali u hrani i patili od zaraznih bolesti. U velikoj poplavi 1631. tjednima su �ivjeli na katovima vojarna i ku�a do kojih su prilazili �amcima. Poplave su podrovavale bedeme, ošte�ivale ku�e i mostove. Najstariji Karlov�ani pamte „stoljetnu poplavu“ iz 1939., kada je Kupa narasla do 872 centimetra, najviše otkako se mjeri vodostaj. Gradnja protupoplavnog sustava po�ela je 1966.; podignuto je 17 kilometara nasipa, a 1984. prokopan i 22 kilometra dug odušni kanal Kupa - Kupa.

U po�arima su stradavale �itave �etvrti jer su ku�e bile od drveta i pokrivene slamom, a u�inkovitije gašenje uslijedilo je tek s osnutkom Dobrovoljnog vatrogasnog društva 1871. Vatrene pošasti iz 1692. ostalo je pošte�eno tek nekoliko ku�a. Po�ar je podmetnuo utamni�eni razbojnik, a izgradnja novog baroknog grada trajala je desetlje�ima. Po�ar iz 1878. nadjenuo je ime trgu nastalom na zgarištu, Pogorelina. Zgrada koranskog mlina, kasnije preure�ena u tvornicu Vuna i prve pogone Jugoturbine, do 1956. je gorjela �etiri puta, nakon �ega je srušena.


�arolija zimske no�i nadomak hotela „Korana – Srakov�i�“

Stranci dobrodošli i cijenjeni
Usprkos neda�ama, pristizali su novi �itelji i tvr�ava je postajala tijesna; 1650. u njoj je �ivjelo 2000 stanovnika. Tada je dozvoljena gradnja ku�a uz Kupu, uz uvjet da nisu od cigle i kamena. Prve zidane ku�e potje�u s kraja 18. stolje�a, kada je grad s predgra�em dosegao 3000 �itelja. Br�i porast stanovništva onemogu�ila je pošast kuge. Nedugo nakon prve velike epidemije 1691., gra�ani su pred crkvom Presvetog Trojstva postavili prvi javni gradski spomenik – „ku�ni pil“, zavjetni kip Bla�enoj Djevici Mariji. Za posljednje i najve�e epidemije kuge 1733. pomrla je polovica Karlov�ana.

Prvi stalni stanovnici, �asnici i vojnici, bili su Austrijanci, Nijemci, Slovenci i Hrvati. Kasnije doseljavaju i Srbi, �idovi, �esi, Ma�ari, Rusi, Bugari i pripadnici drugih naroda, me�u kojima brojni trgovci, obrtnici, gra�evinari, prosvjetni radnici, umjetnici. Karlovac je bio i ostao - Europa u malom. Etni�ka raznolikost zna�ila je i bogatstvo kulturnog izri�aja, a grad se, s izuzetkom 2. svjetskog rata, razvijao u duhu tolerancije i poštovanja drugog i druga�ijeg.


Središnja gradska ulica, Ulica Petra Zrinskog, poznata je i kao Korzo

�itna trgovina i „zlatno doba“
Potkraj 18. i u prvoj polovici 19. stolje�a Karlovac dosi�e svoje „zlatno doba“. Za francuske vladavine 1809-1813. je upravno središte Gra�anske i Vojne Hrvatske, odnosno glavni grad Hrvatske ju�no od Save. �itna trgovina promaknula ga je u najva�nije trgova�ko središte izme�u kontinentalne i primorske Hrvatske. U grad se Savom i Kupom la�ama dovozilo �ito, drvena gra�a, duhan, ko�a, vosak. Cestama su se s mora prevozili ulje, riba, sol, mirodije, vino. Na kupskim pristaništima se roba pretovarivala i skladištila. Korab(lj)a i tumbasa, izra�ivanih u karlova�kim brodogradilištima, je bilo toliko da se Kupa mogla prije�i preko njihovih paluba.

Karlovac je tada bio najbogatiji grad u Hrvatskoj, gdje su za kartanja „lule deseta�ami palili“. No, s dovršetkom pruge Zagreb - Karlovac - Rijeka (1873.) ve�ina robnog prometa obavlja se br�om i jeftinijom �eljeznicom. Niti narastaju�a industrija ne�e gradu vratiti staru mo� i slavu, ali �e potaknuti doseljavanje brojne radne snage. Grad se 1903. sjedinjenjuje s op�inama Banija i Švar�a i tvori tzv. Veliki Karlovac. Elektri�nu rasvjetu dobio je 1908. iz vlastite hidroelektrane na Kupi u Ozlju. Po tome je drugi grad u Hrvatskoj. Drugi svjetski rat do�ekuje s 30 tisu�a stanovika, no iz njega izlazi s brojnim �rtvama i uništenog gospodarstva.


Karlovac iz pti�jeg vidokruga...

S autocestama u budu�nost
Slijedi novi uzlet i širenje grada zapadno od pruge, gdje izrasta Novi centar. Za „trulog socijalizma“ izgra�eno je na desetke vrti�a, škola, tvornica, otvorene su i nova bolnica, knji�nica, hotel, tr�nica, sportska dvorana, stadion... Karlovac i Zagreb bili su 1972. prvi gradovi u Hrvatskoj povezani autocestom. Jugoturbina je upošljavala i do 8000 metalaca. Uslijedio je novi rat, �rtve i pustošenja, a broj stanovnika se zaustavio na oko 60 tisu�a. Gradska �etvrt Turanj postala je „mali Vukovar“, ali i znamen pobjede i novog �ivota.

U poslijeratnih 14 godina grad lije�i zadobivene rane, ali i traga za novim izazovima i mogu�nostima. Oko središta ni�e cestovni prsten, nastavlja se gradnja 10- kilometarskog kanalizacijskog kolektora, ostvarena je stoljetna �elja povjesni�ara Rudolfa Strohala o premoš�ivanju Kupe izme�u Dubovca i Dre�nika, na Koranu je vra�en pontonski most, obnovljena je kazališna zgrada, dogra�ena knji�nica. Karlovac je povezan autocestom s Rijekom, nakon Lujzijane opet jednom od najljepših cesta srednje Europe (vijadukt Dre�nik s 2,5 kilometara najdu�i je u Hrvatskoj).


U jednoj od starih karlova�kih pala�a...

Kulturna baština Zvijezde
Karlov�ani povijesnu jezgru grada zovu Zvijezda, a tvr�avske grabe šan�evi (die schanze, njema�ki naziv za opkop). U grabe duboke 6 metara za opasnosti se puštala voda iz Kupe. Šest zemljanih bastiona (kula) i bedemi isprva su bili oja�ani ogradom od balvana, a kasnije kamenim zidom. Središnji trg, danas Trg bana Josipa Jela�i�a, bio je najva�nije okupljalište vojske i gra�ana. Nakon što je Karlovac 1777. postao kraljevski i slobodni grad, „piljarice“ postaju stalni „inventar“ trga. Tr�ni i sajmeni dan do 1639. bila je subota, potom petak. Nasred trga, u geometrijskom središtu Zvijezde, 1758. je bunar zamijenila �esma s vodom iz prvog vodovoda. Tekla je kroz izdubljena debla, potom glinene cijevi, od vodocrpilišta na Borlinu.

Trg okru�uju crkva Presvetog Trojstva i franjeva�ki samostan, parohijska crkva Sv. Nikola, u�eni�ki dom, zgrade s raznim slu�bama i dvije vojarne - u vlasništvu Grada i o�ekivanju prenamjene. Drveno Presveto Trojstvo bila je prva civilna zgrada. Izgorjela je 1692., a nova je zidana i ure�ivana punih sto godina. Zvonik, visok 44 metra, nadogra�ena je središnja gradska kula. Arhitektonska cjelina crkve i samostana s muzejom sakralne umjetnosti nacionalni je spomenik kulture. Najstarija sa�uvana zgrada (iz oko 1630.) je kurija karlova�kog generala Vuka Frankopana na Strossmayerovom trgu. U njoj su vjen�ani Vukova k�er Katarina i Petar Zrinski, kasnije ban Hrvatske. Zgrada je sjedište Gradskog muzeja sa zbirkom od 18.000 predmeta. U Zvijezdi se nalazi i najstarija glazbena škola u Hrvatskoj, otvorena 1804. Karlovac je prvi u Hrvatskoj (1858.) imao pjeva�ko društvo; Zori u �ast sagra�en je 1892. „hram kulture“ Zorin dom, danas Gradsko kazalište. Tik do njega je kino Edison, prvo namjensko kino u Hrvatskoj (1920.).


Ljeti je Korana melem za tijelo i dušu - Foginovo kupalište

Grad je „pojeo“ tvr�avu
Civilna uloga Karlovca prevladat �e nad vojnom u 19. stolje�u. Sve do razvoja�enja Vojne krajine (1873.) tvr�ava je dogra�ivana, da bi potom bila razgra�ena. Pokretni mostovi lan�anici i stra�arnice Banskih (Starih), Turskih (Novih) i Rije�kih vrata ruše se sredinom 1880-ih, a bedemi i šan�evi pretvaraju u parkove i šetnice. Tvr�ava dolazi pod civilnu upravu 1905. Grad se obvezao da ne�e rušiti bastione i bedeme, no danu rije� gradski oci su brzo pogazili i uz rubove Zvijezde do 1940-ih grade se ulice i zgrade. Posljednji je, pred 20-ak godina, „�rtvovan“ jugoisto�ni šanac za pro�ista� otpadnih voda.

Usporedo s izgradnjom Novog Centra, od 1960-ih Zvijezda biva zapostavljenom. Izuzetak je Radi�eva ulica, „kralje�nica“ grada, koja je sa�uvala trgova�ku �ivost. Zvijezda je pretrpjela, kao i ostatak Karlovca, velika razaranja u Domovinskom ratu. Time su poništeni prijeratni napori gradske uprave i konzervatora na njezinoj obnovi, no s 21. stolje�em baština je ipak do�ekala bolje dane. Vojska odlazi iz dijela vojarni, u koje nakon obnove useljavaju Trgova�ko-ugostiteljska škola, Veleu�ilište i Studentski centar. Izgra�en je novi Obrtni�ki centar, otvorena Knji�nica za mlade, obnavljaju se zgrade i ku�e.


Uz koranski slap volio je plivati
i slavni karlova�ki maturant Nikola Tesla

Neko� privr�eni Kupi, danas Korani
Karlovac se smjestio na stjecištu dolinskih proširenja Kupe, Korane, Mre�nice i Dobre. U širokom luku sa zapada i juga ome�uje ga pobr�e i izdvojene gore (do oko 500 m n/m) s obilje�jima tzv. plitkog zelenog krša. Posebnost su cretovi, reliktna mo�varna staništa s kraja ledenog doba (botani�ki rezervat Banski Moravci i drugi). Posebnost cretova su mahovi tresetari, te mala mesojetka rosika. �etiri rijeke „putuju“ ka Karlovcu niz desetke slapova, slapišta i brzaka, plijene�i ljepotom. Mre�nica se susre�e s Koranom na Turnju, a Korana i Dobra s Kupom kod Vodostaja i Mahi�na. Obale su im stjecištca �ivota ve� najmanje 5000 godina. Plemena Kolapijana (Colapis ili Kriv(udav)a rijeka je rimsko ime za Kupu) tu obitavaju u bron�ano i �eljezno doba, a na antiku upu�uju nalazi iz pregra�a Kamensko i Kaštel.

Sve do potkraj 19. stolje�a Karlov�ani su bili privr�eni Kupi. Danas je središte zbivanja Trg Matije Gupca (nekadašnji �itni trg), poznatiji kao Korzo. Korana doti�e ju�ni rub povijesne jezgre i najljepše parkove. Ljekovitost vode i uzre�icu „Korana ja�a snagu mu�eva i krijepi �ensku ljepotu“ potvrdila je ve� analiza 1870. A toplina vode (24°C ili više) ljeti privla�i kupa�e. I po�eci karlova�kog turizma vezani su uz Koranu, uz koju je 1908. otvoren hotel u kojem su gostovale i „kraljevske glave“. Uz obli�nji slap volio je plivati i slavni karlova�ki maturant Nikola Tesla.


Pogled na naselje i stari grad Dubovac s mosta Dubovac - Dre�nik

Dubova�kih pet tisu�lje�a
Da ste nadomak Karlovca znate kada na brijegu iznad Kupe ugledate Dubovac, vrijedan spomenik feudalnog graditeljstva. Izrastao je na mjestu pretpovijesne akropole (3-1. tisu�lje�e pr. Kr.). U 12. stolje�u tu je podignuta kula dubova�ke op�ine. Plemi�ke obitelji Frankopani i Zrinski u 15. i 16. stolje�u daju mu izgled renesansnog kaštela. Uprava Vojne krajine kupuje ga 1579. i iz njega nadzire gradnju Karlovca. Turci Dubovac nisu osvojili, a legenda ka�e da su branitelji, zlu ne trebalo, prokopali tajni izlaz. Laval Nugent 1837. preure�uje Dubovac u romanti�ni dvorac. Vlasništvo Grada postaje 1893., a teško stradava krajem 2. svjetskog rata. Za obnovu su najzaslu�niji planinari. Dio grada postaje hotel, u kojem no�e i predsjednici dr�ava. Uz njegove zidine vo�ene su motokros utrke. Danas se tu odr�avaju priredbe, poput Sajma vlastelinstva Dubovac. Brani�-kula, s izlo�bom „Oko Kupe i Korane“, odli�an je vidikovac.

Znameniti Karlov�ani
S duge liste znamenitih Karlov�ana spomenimo tek neke: Martin Gambon, prvi graditelj Karlovca; Ana Katarina Zrinski, vode�a hrvatska knji�evnica 17. stolje�a; hrvatski ban i knji�evnik Ivan Ma�urani� (1814-1890.); Vjekoslav Karas, nazna�ajniji hrvatski slikar 19. stolje�a; Dragojla Jarnevi�, u�iteljica, knji�evnica i prva hrvatska alpinistica; „otac“ karlova�ke povijesti Radoslav Lopaši� (1835-1893.); Nikola Tesla, izumitelj na podru�ju elektrotehnike; Mirko i Stjepan Seljan, istra�iva�i Afrike i J. Amerike po�etkom 20. stolje�a.


Ivanjski krijesovi na Kupi

Ivanjski krijesovi
Tisu�e posjetitelja uve�er uo�i Ivanja, 23. lipnja, �eljno �eka nizvodno od Kupskog mosta paljenje dvaju velikih krijesova. Karlovac je jedini grad u Hrvatskoj koji stolje�ima njeguje obi�aj obrednog paljenja vatri koje najavljuju ljeto; najstariji zapis je iz 1779. Krijes se palio uz Kupu na Gazi, a od 19. stolje�a i na suprotnoj obali, Baniji. Dvije �etvrti nadme�u se u veli�ini i ljepoti krijesa.

Dani piva
Karlova�ki dani piva najve�a su pivarska manifestacija u Hrvatskoj i zaštitni znak Karlovca od 1984. Najavljuje je atraktivna sve�ana povorka koja kre�e iz kruga Karlova�ke pivovare i prolazi gradom sve do Sportsko-rekreacijskog centra Korana. U 10 dana kolovoza manifestaciju posjeti 200.000 ljubitelja odli�nog piva, te vrhunske zabave i gastronomije.


Perivoj Josipa Vrbani�a u ljetno poslijepodne...

Ponosni na grad parkova
Najstarija sa�uvana hortikulturna površina je Marmontova aleja, drvored javorolisnih platana na Dubovcu iz 1809. Društvo za poljepšavanje grada je 1886-1907. zasadilo drvorede uz rub šan�eva. „Zeleni bedem“ �uva izvorni izgled grada. Društvo je uredilo i Vrbani�ev perivoj uz Koranu, danas spomenik vrtne arhitekture i omiljeno šetalište. Od novih parkova isti�e se arboretum uz Šumarsku školu, dendrološki park prirode s više od 1000 sadnica. Karlov�ani �uvaju i njeguju svoje zelene oaze; 2008. Karlovac je uz Vara�din bio najure�eniji grad kontinentalne Hrvatske.


Pavlinski samostan i crkva u Kamenskom

Karolina, Jozefina, Lujzijana
Zahvaljuju�i odli�nom prometnom polo�aju i ulozi sna�nog trgova�kog središta, Karlovac je prvi grad u Hrvatskoj povezan suvremenim cestama s Jadranskim morem. Karolina (gra�ena 1726-1732.) je spojila Karlovac s Bakrom, Jozefina (1770-1779.) sa Senjom, a Lujzijana (1803-1811.) s Rijekom. Ve�inom dionica ovih cesta, nazvanih po �lanovima carskih obitelji, i danas se prometuje.

Karolina je do Bakra bila duga 105 kilometara, tek malo više od autoceste Rijeka - Karlovac, ali puna oštrih zavoja i strmih uspona. Jozefina je sagra�ena u du�ini od 100 kilometara. Tijekom obnove 1833-1845. produ�ena je za 12 kilometara �ime su izbjegnute strme dionice. Po�etak Jozefine ozna�ava miljokaz na karlova�kom Korzu, kameni stub s udaljenostima istaknutim u njema�kim miljama. Ubrzani razvoj trgovine i prometa doveo je i do gradnje Lujzijane, „najljepše ceste“ Habsburške monarhije. Zahvaljuju�i in�enjeru Filipu Vukasovi�u dobila je bla�e zavoje, ve�u širinu i lakše uspone od prethodnica, a svih 140 kilometara ceste je poplo�eno. Posljednja dionica od Netreti�a do Karlovca izgra�ena je pod francuskom upravom. Kod preure�enja 1954-1957. Lujzijana je asfaltirana i skra�ena za 10-ak kilometara. U �etvrti Dubovac postavljen je 2004. „obelisk“ koji ozna�ava da tu po�inje Karolina i završava Lujzijana.


Karlovac je i grad kulture

�arište Hrvatskog narodnog preporoda
Hrvatski narodni proporod ili ilirski pokret bio je poticaj nastajanju gra�anskog društva, ali i borbi za samostalnost Hrvatske unutar Habsburške monarhije. Karlovac u prvoj polovici 19. stolje�a u�iva drugo „zlatno doba“, a uz Zagreb je i „najdomoljubniji i najkulturniji“ u Hrvatskoj. Karlova�ko Ilirsko �itanja društvo iz 1838. druga je najstarija �itaonica u Hrvatskoj. Karlova�ki ilirci su se prvi zauzeli za izgradnju Ilirskog teatra u Zagrebu (budu�eg Hrvatskog narodnog kazališta). Uz Zagrep�ane, bili su i najbrojniji utemeljitelji Matice ilirske (kasnije hrvatske) 1842. Na poticaj iliraca, karlova�ko Gradsko vije�e 1847. prvo u Hrvatskoj uvodi hrvatski kao slu�beni jezik u javni �ivot.

„Prete�a iliraca“ bio je Karlov�anin Maksimilijan Vrhovac. U Karlovcu se školovao Ljudevit Gaj, kasnije predvodnik ilirskog preporoda. Tu su tiskani najva�niji napisi koji su utirali put ilirizmu, primjerice Almanah ilirski Josipa Matije Šporera i Disertatia iliti razgovor Janka Draškovi�a, te nastala vrijedna knji�evna djela, poput Domorodne poviesti Dragojle Jarnevi� i epa Smrt Smail-age �engi�a Ivana Ma�urani�a. Na vrhuncu ilirskog pokreta, 1830-1845., u Karlovcu stvaraju i drugi istaknuti ilirci, primjerice Dragojlo Kušlan i Vjekoslav Karas.

* Ina�ica ovog napisa objavljena je u �asopisu za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja „Meridijani“, broj 137 od rujna 2009. (str. 38-53 i str. 110) kao središnja tema broja, pod naslovom „Karlovac - grad na po�etku hrvatskog gorskog praga“, uz fotografije Romea Ibriševi�a iz Zagreba, te iz arhive Turisti�ke zajednice grada Karlovca.

Izvor: udruga-kameleon.hr, tekst Goran Majeti�, foto Igor �epurkovski

*****

Vezani �lanak:

Neza�ti�ena krasotica jo� �eka svoj Park prirode

 

 

 

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.