Iz �vicarske s ljubavlju
„Italiju su kroz �etrdeset godina pod Borgijama potresali ratovi, teror, ubojstva i krvoproli�a, ali je dala Michelangela, Leonarda da Vincija i renesansu. U Švicarskoj su imali bratsku ljubav, petsto godina demokracije i mira, i što su uspjeli proizvesti? Satove s kukavicom!“
�uvena replika Orsona Wellesa iz „Tre�eg �ovjeka“ Švicarsku predstavlja kao zemlju koja je dosadu brendirala kao svoj izvozni adut. No, zadnjih nekoliko mjeseci streloviti je uzlet franka doju�erašnju Arkadiju pretvorio u pravu tvornicu katastrofi�nih vijesti. Zemlja na koju su svi, nekako po defaultu, gledali sa simpatijama, pa i �e�njom, postala je objektom dubokoga prezira tisu�a nesretnika ucviljenih sve skupljim kreditima.
Ako je franak ozbiljan razlog za njegovanje nimalo nje�nih osje�aja prema alpskoj dr�avi, ovdje vam nudimo nekoliko desetaka itekako va�nih razloga da, svim nov�anim tegobama unato�, i dalje sa simpatijama upravljate pogled prema zemlji koja je dala mnoštvo genijalaca, a našu civilizaciju zadu�ila brojnim dostignu�ima.
Izbor imena i artefakata što ga nudimo nasumi�an je i ograni�en tijesnim novinskim prostorom. �ak i kada bismo ovdje publicirane natuknice mno�ili s dva ili tri, ni izbliza ne bismo iscrpili sve va�ne švicarske adute. No i ovako oskudan izbor ponudit �e, nadamo se, instruktivan uvid u zemlju �iji sâm spomen odnedavna izaziva zebnju.
Ursula Andress – glumica koja je u prvom filmu iz serijala o Jamesu Bondu („Dr. No“, 1962.) izronila iz morske pjene i, umjesto na �al, iskora�ila u erotske snove barem milijardu-dvije muškaraca.
James Bond – zacijelo vam je promaknulo, pa nije na odmet upozoriti: junak serije romana Iana Fleminga dijete je iz miješanog braka izme�u Škota Andrewa Scotta i Švicarke Monique Delacroix.
Le Corbusier (1887.–1965.) – ro�en kao Charles-Edouard Jeanneret postao je francuskim dr�avljaninom tek 1930. �ovjek koji je revolucionirao modernu arhitekturu i urbanizam, svojim je projektima mijenjao gradske vizure u Europi, Aziji, Sjevernoj i Ju�noj Americi.
�okolada – omiljenu slasticu niti su patentirali, niti je �ine najbolje na svijetu (znalci i snobovi švicarskim �e proizvodima uvijek pretpostaviti belgijske), no deseci megauspješnih tvrtki kao što su Nestle, Suchard, Lindt, Frey, Toblerone... �ine ih neupitnim kraljevima �okolade.
Dadaizam – dok je Prvi svjetski rat razarao dr�ave, grupa umjetnika okupljena oko no�nog kluba „Cabaret Voltaire“ u Zürichu po�ela je razarati konvencije umjetni�ke prakse. Pokret koji je bio protiv svega, pa i sebe sama, po�etkom dvadesetih godina po�inje posustajati, no njegov utjecaj na sve sljede�e generacije avangardista naprosto je nemjerljiv.
Henry Dunant – poduzetnik i društveni aktivist koji je, zgro�en u�asom kojemu je 1859. svjedo�io u bici za Solferino, prionuo stvaranju nadnacionalne i neutralne organizacije koja bi se jednako skrbila za sve stradalnike. Tvorac Crvenoga kri�a prvi je dobitnik Nobelove nagrade za mir (1901.).
Friedrich Dürrenmatt – proslavljeni dramati�ar, romanopisac i esejist koji je, po osobnom priznanju, ostao u sjeni vlastita djeda, uglednog satiri�ara: „Moj djed je jednom poslan u zatvor na deset dana zbog pjesme koju je napisao. Meni nikada nisu iskazali takvu po�ast.“
Albert Einstein – ro�enjem Nijemac, preselio se u Švicarsku 1895., u dobi od 16 godina, a dr�avljanstvo je dobio 1901. Prezime glasovitog tvorca teorije relativnosti odavno se dr�i sinonimom za genijalca.
Ementaler – sir koji je rupe brendirao kao nutricionisti�ki adut, ali kojega Švicarci nisu uspjeli brendirati kao nacionalnu jestvinu, pa se diljem svijeta pod �asnim i nezašti�enim imenom štancaju ina�ice nedostojne švicarskog izvornika.
Roger Federer – tenisa� koji je dugi niz godina superiornoš�u nad protivnicima svakome velikom natjecanju umanjivao napetost i dra�.
Max Frisch – njegov roman „Homo Faber“ udario je bolnu pljusku tehnokratskoj civilizaciji i dogmi da su hladna racionalnost i �eljezni zakoni logike jedina jamstva napretka. Dramati�nim, pak, raspletom pljusnuo je milijune dirnutih �itatelja.
Alberto Giacometti – nadrealist kojega se mati�ni pokret odrekao. Njegovi uznemiruju�i, bizarno istegnuti kipovi �ena i muškaraca dojmljivo su korespondirali s duhom epohe koja se suo�ila s ratom, logorima, razaranjima i etni�kim �iš�enjem.
Jean-Luc Godard – heroj francuskoga novog vala dijete je švicarskih roditelja, a u zemlji svojih predaka proveo je dio formativnih godina.
Heidi – junakinja dvaju romana knji�evnice Johanne Spyri, potom i mnogih što animiranih, a što igranih filmskih adaptacija, naša nezaobilazna dru�benica u nje�nim godinama.
Hermann Hesse – �ig knji�evnog besmrtnika Nobelov mu je komitet udario 1946. godine. Dva desetlje�a kasnije procvat kontrakulturnih pokreta i hipijevštine u�init �e Hesseova djela nezaobilaznim uresom svakog tinejd�erskog kantunala.
Martina Hingis – 209 tjedana u�ivala je u statusu najbolje tenisa�ice svijeta. Osvaja�ica pet grand slam naslova povukla se u sportsku mirovinu nakon što je u Wimbledonu 2007. imala pozitivan nalaz tijekom testiranja na kokain.
Arthur Honegger – jedan od najve�ih skladatelja dvadesetog stolje�a, glasovit po djelu „Pacific 231 (Mouvement symphonique No. 1)“, koje je izravno nadahnuto zvucima što ih proizvodi �eljezni�ka kompozicija.
Jodlanje – ono što je po�elo kao oblik komunikacije lokalnih gorštaka koji su se dovikivali s brijega na brijeg, razvilo se u osebujnu pjeva�ku tehniku koja lokalno stanovništvo raznje�uje, a ostatak svijeta tjera na kidanje od smijeha.
Carl Gustav Jung – otac analiti�ke psihologije. Njegov utjecaj mo�da i nije osobit na podru�ju medicine ili psihijatrijske terapije, ali je upravo impresivan u širem podru�ju kulture, naro�ito u interpretaciji mitologije.
Hans Küng – sve�enik i mislilac koji je odbacio dogmu o papinoj nepogrješivosti, nakon �ega je izgubio licenciju za podu�avanje katoli�ke teologije. Oštar kriti�ar pontifikata Benedikta XVI., ali i višedesetljetni prijatelj Josepha Ratzingera.
Paul Klee – umjetnik kojega su dovodili u vezu s ekspresionizmom, kubizmom, futurizmom, nadrealizmom i apstrakcijom, ali �ije se djelo opire jednostavnom svo�enju u stilske ladice. Mo�da je najbli�i „hvatanju“ esencije Kleeova izraza bio Rainer Maria Rilke koji je jednom prigodom zaklju�io kako su njegovi crte�i transkripcija glazbe.
Claude Nicollier – Švicarac koji je od svih sunarodnjaka najdalje dogurao u �ivotu: kao jedini astronaut iz svoje zemlje �etiri je puta space shuttleom lansiran u svemir.
Jean-Jacques Rousseau – najutjecajniji filozof prosvjetiteljstva i pisac kanonskih djela kao što su „Društveni ugovor“ ili „O porijeklu nejednakosti“, cijeloga �ivota ponosno se predstavljao kao gra�anin �eneve.
Montreaux – zemlja koja nije dala nijednog „teškaša“ jazza, mo�e se pohvaliti najve�om glazbenom smotrom u toj �anrovskoj niši. Festival u Montreauxu op�enito se dr�i Lourdesom ili Fatimom za sve pravovjerne sljedbenike evan�elja po Milesu Davisu.
Paracelsus – punim imenom Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim. Iza tako bombasti�na imena krije se glasoviti lije�nik, botani�ar, alkemi�ar, astrolog i okultist. Dr�e ga pionirom uporabe kemikalija i minerala u medicini, u�iva u �asti oca toksikologije i djeda psihoterapije.
Hermann Rorschah – psihijatar koji je razvio glasoviti projektivni test što se rabi u psihoanalizi. Mrlje simetri�nih ali nedefiniranih oblika pokazuju se pacijentima koji moraju ponuditi osobno tuma�enje vi�enog.
Satovi – harmoni�na zemlja bez društvenih potresa, u kojoj, kako nam se �ini, vrijeme te�e sporije nego drugdje, na mjerenju je vremena izgradila pravi poslovni imperij, o �emu svjedo�e deseci presti�nih urarskih tvrtki: Breitling, Cartier, Hublot, Rolex, Omega, Patek Philippe, TAG Heuer...
Maximillian Schell – glumac koji se specijalizirao za uloge njema�kih likova u hollywoodskim filmovima. Za rolu odvjetnika u „Su�enju u Nürnbergu“ 1961. godine nagra�en je Oscarom.
Ferdinand de Saussure – utemeljitelj moderne lingvistike, �ija su djela izvršila golemi utjecaj na intelektualce iz mnogih drugih podru�ja, kao što su Roland Barthes, Jacques Lacan, Claude Levi-Strauss...
Izvor: Slobodna Dalmacija, Ivica Ivaniševi�
Vezani �lanak:
I "Peta �vicarska" slavi 1. August
