Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Zagreb
Od Kamen(it)ih vrata do Palainovke i Jurjevskog groblja

Sje�ate li se kad ste zadnji put prošetali Gornjim gradom u Zagrebu? Jeste li ikada zapalili svije�u na Kameni(ti)m vratima, tom simbolu slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, kroz koja se ulazilo i izlazilo iz Gradeca od 1266. godine? Jeste li znali da je „cijeli Zagreb“ dva puta prešao preko Kipnog trga na Gornjem gradu, i da je prvi crnac u Zagrebu konobario u kavani „Kod crnog psa“ u Dugoj ulici?

1864. Kamenita vrata - Gradec - Zagreb - Hrvatska

1864.

Kamen(it)a vrata, taj simbol starog Zagreba, ostanak su stare gradske utvrde kroz koju se od 1266. godine ulazilo i izlazilo iz Gradeca. Prilazni put iz savske nizine postupno se oblikovao u brdovitu ulicu �ije ime se s vremenom mijenjalo: Šoštarska ili Njema�ka ves (po naselju njema�kih obrtnika-postolara), Velika ulica, Kamenita ulica, Kipna ulica, Duga ulica i od 1928. godine Radi�eva ulica.

1900. Kamenita vrata - Zagreb

1900.

U staro vrijeme bio je samo prvi kat kule nastanjen, a prostor nad njim, s puškarnicama u zidu, namijenjen braniteljima grada. Kula nad Kamenim vratima prvi je put obnovljena 1760. godine.

1928. Kamenita vrata - Gornji grad

1928.

Trg Bra�e hrvatskog zmaja - Zagreb

2011.   Trg Bra�e hrvatskog zmaja 

Trg ispred Kamenitih vrata dobio je ime povodom obilje�avanja 90. obljetnice Dru�be Bra�e hrvatskog zmaja (1995.) �ije su prostorije na prvom katu kule.

Sv. Juraj (krš�anski mu�enik iz vremena rimskog cara Dioklecijana) zaštitnik je i „Zmajevaca“, pa je njegov spomenik (djelo kipara Kompatschera) zaslugom Dru�be postavljen ispred Kamenitih vrata 1994. godine. Do tada je ovaj spomenik više od 50 godina stajao u vrtu vile Ma�urani� u Jurjevskoj ulici.

1910. Hitna pomo� - Zagreb

 1910. Jedno od dva vozila zagreba�ke „Hitne pomo�i“

Na inicijativu Bra�e hrvatskog zmaja utemeljena je i zagreba�ka slu�ba Hitne pomo�i (Društvo za spasavanje) 1909. godine.

K crnom orlu - Kamenita vrata

2011.

Ljekarnik Nikolo, Danteov praunuk, je od 1399. radio i �ivio u ku�i kod Kamenitih vrata u kojoj se i danas nalazi ljekarna.

U prostoru današnje ljekarne bila je gornjogradska kavana „K crnom orlu“ (arh. Felbinger).

Kavana „Kod crnog psa“ (Bei schwarzen Hund) u Dugoj ulici ostala je zapam�ena po prvom crncu u Zagrebu. Vlasnik Ladislav Beluš ga je doveo iz Zanzibara kao atrakciju za svoju kavanu!

Radiceva-ulica-Zagreb

2011.

Nakon velikog po�ara na Gradecu 31. svibnja 1731. godine, izgorio je i stan na prvom katu kule Kamenitih vrata. Prema zapisu iz onog vremena, u stanu je netaknuta ostala samo slika Bla�ene djevice Marije, pa je vlasnica slike iste godine o vlastitom trošku podigla kapelicu s baroknim oltarom u udubljenju prolaza Kamenitih vrata i uza nj postavila sliku.

Majka Bo�ja od Kamenitih vrata - Zagreb

2011.

Majka Bo�ja od Kamenitih vrata je od 1731. najve�e zagreba�ko zavjetovalište. Kardinal Franjo Kuhari� ju je 1991. proglasio zaštitnicom grada Zagreba, a njezin spomendan, 31. svibnja, prihva�en je 1999. godine kao Dan grada Zagreba.

Kamenita vrata - Majka Bo�ja

Barokno ukrašena kovana �eljezna vrata, koja i danas �uvaju sliku Majke Bo�je od Kamenitih vrata, izradio je zagreba�ki bravarski majstor Ivan Korta, 1778.

Popov toranj - sjeverna vrata - Gradec - Zagreb

Maketa sjevernog dijela Gradeca, Muzej grada Zagreba, 2011.

Maketa pokazuje arhitektonsko-urbanisti�ki kompleks sjevernog dijela Gradeca: Popov turen (1247.), Zakmardijeva �itnica (1657.), Poljska ili Sjeverna vrata (nazivana su i „Frauentor“ – �enska vrata), samostan Reda sv. Klarise (1650.) i Reda sv. Ursule sa crkvom Sv. Ursule.

Poljska vrata - Opati�ka ulica - Zagreb

2011.

Nakon prestanka turske opasnosti probijena su na sjevernom kraju gradske utvrde Poljska vrata (na kraju današnje Opati�ke ulice) koja su otvorila izlaz iz Gradeca put sjeverne okolice, prema bre�uljku s kapelicom sv. Jurja koja se spominje 1377. godine.

Poljska vrata i dio samostanskog kompleksa sa crkvom Sv. Ursule srušeni su u razdoblju od 1839. do 1841. godine.

1864. Narodni dom - Opati�ka ulica

1864. „Narodni dom“ u Samostanskoj ulici (današnja Opati�ka ulica).

Opaticka ulica Zagreb

2011.

„Do g. 1837. stajala je na ovom miestu crkva sv. Ursule. Do crkve na jug bio je samostanski vrt. Na crkvenom gradištu sagradio je grof Dragutin Draškovi� pala�u. Rodoljubni rad Ilira kupi ju g. 1846. i onda preudesi pala�u u „Narodni dom“. Ova sgrada ima ugledan lik, sagradjena je na jedan kat, nad kojim je nasadjen polukat, ima vrlo liepu dvoranu s galerijom i na pro�elju balkon.“ (A.Hudovski, 1891.)

1890. Opati�ka pošta - Zagreb

1890.

Uredbom cara Josipa II (28. velja�e 1782.) ukinuti je i katoli�ki Red sv. Klare, pa je u nekadašnjem samostanu klarisa, u prostorijama današnjega Muzeja grada Zagreba (na gornjoj fotografiji desno), ure�ena prva javna kazališna dvorana za svjetovne predstave (1791-1796.), a potom u pala�i Peja�evi�-Amadé (Amadéovo kazalište) koje djeluje od 1797. do 1834. godine.

HNK - Opati�ka ulica - Zagreb - Hrvatska - Croatia

2011.

U samostanu klarisa je od 1831. godine bio smješten Dr�avni poštanski ured, a od 1848., odlukom bana Jela�i�a i Banskog vije�a 11. kolovoza 1848., prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj pod nazivom „Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta“.

„U sgradi naproti le�e�e sgrade (današnjeg Muzeja grada Zagreba, op.a.) je smješten katastarski arkiv i dr�avna blagajna. U prizemlju sgrade namjestio je Dr. Ljudevit Gaj svoju „Narodnu ilirsku tiskaru“, kada ju je podigao g. 1836, a bila je tu do g. 1840.“

Zvjezdarnica Klarise

2011.

Gornjogradska dje�a�ka pu�ka škola (današnja Zvjezdarnica) – „Ova je najstarija gradska školska sgrada, a rabila se je za školu jur u prošlom vieku. Do nje stajala su na sjevernom kraju gradske utvrde „Poljska vrata“, koja su razrušena g. 1838, a tada je na školskoj sgradi podignut drugi kat. Ovoj sgradi pripada gradska kula, zvana u staro vrieme „Popov turen“, jer ju je sazidao i neko vrieme posjedovao Kaptol zagreba�ki.“

Klarise MGZ Croatia

2011.

Dio dvorišta u obnovljenom spomeni�kom kompleksu bivšeg samostana klarisa, danas Muzej grada Zagreba koji su utemeljila Bra�a Hrvatskog zmaja 1907. godine u prostorijama kule nad Kamentim vratima.

Nakon rušenja Poljskih vrata ure�en je zapušteni obronak ispod Popovog tornja i okolnih zgrada u gradsko šetalište. Ovo se šetalište zvalo „sjeverno“, kasnije nazvano „Vrazovo šetalište“ na spomen pjesnika Stanka Vraza koji je do smrti �ivio u Samostanskoj ulici.

1864. kavana Palainovka - Zagreb - Gornji grad - Hrvatska

1864.

Materijal od srušenih gradskih vrata iskoristio je Matija Pallain, bivši upravitelj pošte u Samostanskoj ulici, za izgradnju svoje kavanice s terasom (arhitekt Felbinger) ispod Popovog tornja, koja je sve�ano otvorena 1847. uz „glazbu i pjesmu preporoditelja narodnih“ i koja je dobila ime „Palainovka“. Zatvorena je nakon „oslobo�enja“ 1945. godine.

1900. Kipni trg - kavana Palainovka - Zagreb

1900.

Ilirski trg - Palainovka - Gornji grad - Gri� - Zagreb - Hrvatska

2011.

Palainovka - Zagreb - Grad

2011.

Vinko Hotko obnovio je Palainovku sredinom 70-ih godina prošlog stolje�a. Ubrzo je postala popularno okupljalište zagreba�kih studenata i „pecalište komada“, osobito u ve�ernjim satima. Mla�a generacija i današnji studenti ne znaju da je Palainovka bila jedini kafi�i sjeverno od Ilice!

1880. Popov toranj - potres u Zagrebu

1880.

Potres 9. studenoga 1880. „razklimao je i razpucao“ dva metra debele zidine Popovog tornja.

Popov toranj - Gornji grad - Zagreb

2011.

1905 Kipni trg Zagreb

1906.

Na Popovom tornju je dogra�en tre�i kat s kupolom za teleskop zvjezdarnice, sve�ano otvorene 1905. godine.

Ilirski trg - Gradec - Zagreb

2011.

Sredinom XVIII stolje�a postavljeno je kameno raspelo, kip raspetog Krista, u središtu kri�anju triju ulica, današnje Opati�ke, Radi�eve i Jurjevske. Ovaj mali trg ispod Popovog tornja nazvan je Kipni trg (1839.), a potom Ilirski trg (1928.).

Ilirski trg - Herman Bolle - Zagreb

2011.

Kapelica Sv. Kri�a na sredini Kipnog trga izgra�ena je po nacrtima Herman Bollé 1892. godine.

Kameno raspelo u kapelici Sv. Kri�a - Ilirski trg

  1. Kameno raspelo u kapelici Sv. Kri�a

Jurjevska ulica - Zagreb - Hrvatska - Croatia

2011.

U Jurjevskoj ulici, koja od Ilirskog trga vodi prema Cmroku i Šestinama, �ivjeli su Antun Gustav Matoš, Ivana Brli� Ma�urani�, Oktavijan Mileti� ...

*Cmrok je dobio ime po šumi smreke, pa se ve� od 1492. naziva Zmrek.

Jurjevska ulica - Zagreb

2011.

Kroz Jurjevsku ulicu prošao je „cijeli Zagreb“, prvi put to se dogodilo 1845., a drugi put 1873. godine.

Godine 1845. – sprovod „Nevinih �rtava Markova trga“ (13 ubijenih Hrvata u Zagrebu 29. srpnja 1845., op.a.): „ ... 4.000 duša, potištenih, �alosnih, ali gnjevnih, nosili su lies za liesom i krene ogromna povorka od Harmice prema Dugoj ulici do groblja sv. Jurja, gdje su ih predali „materi zemlji“ pla�u�i i jecaju�i.“

Godine 1873. – sprovod Ivana De�mana: „...jedini sprovod, i najmasovniji u gradu, na �elu kojega je kora�ao jedan hrvatski ban, Ivan Ma�urani�, od ku�e u Mesni�koj preko Demetrove i Kipnog trga do Jurjevskog groblja.“

Jurjevska ulica - Lisinski - Bakari� - SKJ

2011.

Na raskri�ju Jurjevske i Mlinarske postavljeno je poprsje Vatroslava Lisinskog.

Nakon raskri�ja s Mlinarskom ulicom, sjeverni dio Jurjevske pun je vila. U jednoj od vila stanovao je do smrti i „radni�ki revolucionar“ i „vojnik Titove Partije“ dr. Vladimir Bakari�.

1864. Kapela sv. Jurja - groblje - Zagreb

1864.

1377. – spominje se drvena kapelica Sv. Jurja na groblju „Kod kestena“.

1729. – drvena kapelica zamijenjena zidanom, s kriptom i proširenim grobljem uz nju.

1826. – obnova kapelice i proširenje groblja na okolne vinograde; najve�e zagreba�ko groblje; izgra�ena ograda oko groblja.

1876. – Jurjevsko je groblje zatvoreno jer su po�eli prvi ukopi na Mirogoju.

Brojni su posmrtni ostaci ekshumirani iz obiteljskih grobnica, me�u njima i tijelo Ljudevita Gaja, i preneseni na Mirogoj.

1906. Jurjevski perivoj - Zagreb - Croatia

1906.

Trijem na ulazu u Jurjevsko groblje izradio je zagreba�ki graditelj Bartol Felbinger 1826. godine.

Prema propisima groblje se nije smjelo dirati 30 godina, do 1906., kada se okoliš crkvice postupno ure�ivao u jedan od zagreba�kih perivoja – Jurjev perivoj.

Jurjevski-perivoj-Zagreb

2011.

Perivoj srpanjskih �rtava Zagreb

2011.

Negdašnje Jurjevsko groblje i perivoj s kapelom Sv. Jurja, danas je Perivoj srpanjskih �rtava (spomen na �rtve Markova trga iz 1845. godine).

Izvor: Portal Hrvatskoga kulturnog vije�a, Ljubomir Škrinjar

Vezani �lanak:

Zagreb - Ilica (2/2) - Donja Ilica
Po Ilici gori i dol do Zemaljske umobolnice za �iri regionalni opseg

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.