Zagreb
Od Kamen(it)ih vrata do Palainovke i Jurjevskog groblja
Sje�ate li se kad ste zadnji put prošetali Gornjim gradom u Zagrebu? Jeste li ikada zapalili svije�u na Kameni(ti)m vratima, tom simbolu slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, kroz koja se ulazilo i izlazilo iz Gradeca od 1266. godine? Jeste li znali da je „cijeli Zagreb“ dva puta prešao preko Kipnog trga na Gornjem gradu, i da je prvi crnac u Zagrebu konobario u kavani „Kod crnog psa“ u Dugoj ulici?
1864.
Kamen(it)a vrata, taj simbol starog Zagreba, ostanak su stare gradske utvrde kroz koju se od 1266. godine ulazilo i izlazilo iz Gradeca. Prilazni put iz savske nizine postupno se oblikovao u brdovitu ulicu �ije ime se s vremenom mijenjalo: Šoštarska ili Njema�ka ves (po naselju njema�kih obrtnika-postolara), Velika ulica, Kamenita ulica, Kipna ulica, Duga ulica i od 1928. godine Radi�eva ulica.
1900.
U staro vrijeme bio je samo prvi kat kule nastanjen, a prostor nad njim, s puškarnicama u zidu, namijenjen braniteljima grada. Kula nad Kamenim vratima prvi je put obnovljena 1760. godine.
1928.
2011. Trg Bra�e hrvatskog zmaja
Trg ispred Kamenitih vrata dobio je ime povodom obilje�avanja 90. obljetnice Dru�be Bra�e hrvatskog zmaja (1995.) �ije su prostorije na prvom katu kule.
Sv. Juraj (krš�anski mu�enik iz vremena rimskog cara Dioklecijana) zaštitnik je i „Zmajevaca“, pa je njegov spomenik (djelo kipara Kompatschera) zaslugom Dru�be postavljen ispred Kamenitih vrata 1994. godine. Do tada je ovaj spomenik više od 50 godina stajao u vrtu vile Ma�urani� u Jurjevskoj ulici.
1910. Jedno od dva vozila zagreba�ke „Hitne pomo�i“
Na inicijativu Bra�e hrvatskog zmaja utemeljena je i zagreba�ka slu�ba Hitne pomo�i (Društvo za spasavanje) 1909. godine.
2011.
Ljekarnik Nikolo, Danteov praunuk, je od 1399. radio i �ivio u ku�i kod Kamenitih vrata u kojoj se i danas nalazi ljekarna.
U prostoru današnje ljekarne bila je gornjogradska kavana „K crnom orlu“ (arh. Felbinger).
Kavana „Kod crnog psa“ (Bei schwarzen Hund) u Dugoj ulici ostala je zapam�ena po prvom crncu u Zagrebu. Vlasnik Ladislav Beluš ga je doveo iz Zanzibara kao atrakciju za svoju kavanu!
2011.
Nakon velikog po�ara na Gradecu 31. svibnja 1731. godine, izgorio je i stan na prvom katu kule Kamenitih vrata. Prema zapisu iz onog vremena, u stanu je netaknuta ostala samo slika Bla�ene djevice Marije, pa je vlasnica slike iste godine o vlastitom trošku podigla kapelicu s baroknim oltarom u udubljenju prolaza Kamenitih vrata i uza nj postavila sliku.
2011.
Majka Bo�ja od Kamenitih vrata je od 1731. najve�e zagreba�ko zavjetovalište. Kardinal Franjo Kuhari� ju je 1991. proglasio zaštitnicom grada Zagreba, a njezin spomendan, 31. svibnja, prihva�en je 1999. godine kao Dan grada Zagreba.
Barokno ukrašena kovana �eljezna vrata, koja i danas �uvaju sliku Majke Bo�je od Kamenitih vrata, izradio je zagreba�ki bravarski majstor Ivan Korta, 1778.
Maketa sjevernog dijela Gradeca, Muzej grada Zagreba, 2011.
Maketa pokazuje arhitektonsko-urbanisti�ki kompleks sjevernog dijela Gradeca: Popov turen (1247.), Zakmardijeva �itnica (1657.), Poljska ili Sjeverna vrata (nazivana su i „Frauentor“ – �enska vrata), samostan Reda sv. Klarise (1650.) i Reda sv. Ursule sa crkvom Sv. Ursule.
2011.
Nakon prestanka turske opasnosti probijena su na sjevernom kraju gradske utvrde Poljska vrata (na kraju današnje Opati�ke ulice) koja su otvorila izlaz iz Gradeca put sjeverne okolice, prema bre�uljku s kapelicom sv. Jurja koja se spominje 1377. godine.
Poljska vrata i dio samostanskog kompleksa sa crkvom Sv. Ursule srušeni su u razdoblju od 1839. do 1841. godine.
1864. „Narodni dom“ u Samostanskoj ulici (današnja Opati�ka ulica).
2011.
„Do g. 1837. stajala je na ovom miestu crkva sv. Ursule. Do crkve na jug bio je samostanski vrt. Na crkvenom gradištu sagradio je grof Dragutin Draškovi� pala�u. Rodoljubni rad Ilira kupi ju g. 1846. i onda preudesi pala�u u „Narodni dom“. Ova sgrada ima ugledan lik, sagradjena je na jedan kat, nad kojim je nasadjen polukat, ima vrlo liepu dvoranu s galerijom i na pro�elju balkon.“ (A.Hudovski, 1891.)
1890.
Uredbom cara Josipa II (28. velja�e 1782.) ukinuti je i katoli�ki Red sv. Klare, pa je u nekadašnjem samostanu klarisa, u prostorijama današnjega Muzeja grada Zagreba (na gornjoj fotografiji desno), ure�ena prva javna kazališna dvorana za svjetovne predstave (1791-1796.), a potom u pala�i Peja�evi�-Amadé (Amadéovo kazalište) koje djeluje od 1797. do 1834. godine.
2011.
U samostanu klarisa je od 1831. godine bio smješten Dr�avni poštanski ured, a od 1848., odlukom bana Jela�i�a i Banskog vije�a 11. kolovoza 1848., prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj pod nazivom „Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta“.
„U sgradi naproti le�e�e sgrade (današnjeg Muzeja grada Zagreba, op.a.) je smješten katastarski arkiv i dr�avna blagajna. U prizemlju sgrade namjestio je Dr. Ljudevit Gaj svoju „Narodnu ilirsku tiskaru“, kada ju je podigao g. 1836, a bila je tu do g. 1840.“
2011.
Gornjogradska dje�a�ka pu�ka škola (današnja Zvjezdarnica) – „Ova je najstarija gradska školska sgrada, a rabila se je za školu jur u prošlom vieku. Do nje stajala su na sjevernom kraju gradske utvrde „Poljska vrata“, koja su razrušena g. 1838, a tada je na školskoj sgradi podignut drugi kat. Ovoj sgradi pripada gradska kula, zvana u staro vrieme „Popov turen“, jer ju je sazidao i neko vrieme posjedovao Kaptol zagreba�ki.“
2011.
Dio dvorišta u obnovljenom spomeni�kom kompleksu bivšeg samostana klarisa, danas Muzej grada Zagreba koji su utemeljila Bra�a Hrvatskog zmaja 1907. godine u prostorijama kule nad Kamentim vratima.
Nakon rušenja Poljskih vrata ure�en je zapušteni obronak ispod Popovog tornja i okolnih zgrada u gradsko šetalište. Ovo se šetalište zvalo „sjeverno“, kasnije nazvano „Vrazovo šetalište“ na spomen pjesnika Stanka Vraza koji je do smrti �ivio u Samostanskoj ulici.
1864.
Materijal od srušenih gradskih vrata iskoristio je Matija Pallain, bivši upravitelj pošte u Samostanskoj ulici, za izgradnju svoje kavanice s terasom (arhitekt Felbinger) ispod Popovog tornja, koja je sve�ano otvorena 1847. uz „glazbu i pjesmu preporoditelja narodnih“ i koja je dobila ime „Palainovka“. Zatvorena je nakon „oslobo�enja“ 1945. godine.
1900.
2011.
2011.
Vinko Hotko obnovio je Palainovku sredinom 70-ih godina prošlog stolje�a. Ubrzo je postala popularno okupljalište zagreba�kih studenata i „pecalište komada“, osobito u ve�ernjim satima. Mla�a generacija i današnji studenti ne znaju da je Palainovka bila jedini kafi�i sjeverno od Ilice!
1880.
Potres 9. studenoga 1880. „razklimao je i razpucao“ dva metra debele zidine Popovog tornja.
2011.
1906.
Na Popovom tornju je dogra�en tre�i kat s kupolom za teleskop zvjezdarnice, sve�ano otvorene 1905. godine.
2011.
Sredinom XVIII stolje�a postavljeno je kameno raspelo, kip raspetog Krista, u središtu kri�anju triju ulica, današnje Opati�ke, Radi�eve i Jurjevske. Ovaj mali trg ispod Popovog tornja nazvan je Kipni trg (1839.), a potom Ilirski trg (1928.).
2011.
Kapelica Sv. Kri�a na sredini Kipnog trga izgra�ena je po nacrtima Herman Bollé 1892. godine.
- Kameno raspelo u kapelici Sv. Kri�a
2011.
U Jurjevskoj ulici, koja od Ilirskog trga vodi prema Cmroku i Šestinama, �ivjeli su Antun Gustav Matoš, Ivana Brli� Ma�urani�, Oktavijan Mileti� ...
*Cmrok je dobio ime po šumi smreke, pa se ve� od 1492. naziva Zmrek.
2011.
Kroz Jurjevsku ulicu prošao je „cijeli Zagreb“, prvi put to se dogodilo 1845., a drugi put 1873. godine.
Godine 1845. – sprovod „Nevinih �rtava Markova trga“ (13 ubijenih Hrvata u Zagrebu 29. srpnja 1845., op.a.): „ ... 4.000 duša, potištenih, �alosnih, ali gnjevnih, nosili su lies za liesom i krene ogromna povorka od Harmice prema Dugoj ulici do groblja sv. Jurja, gdje su ih predali „materi zemlji“ pla�u�i i jecaju�i.“
Godine 1873. – sprovod Ivana De�mana: „...jedini sprovod, i najmasovniji u gradu, na �elu kojega je kora�ao jedan hrvatski ban, Ivan Ma�urani�, od ku�e u Mesni�koj preko Demetrove i Kipnog trga do Jurjevskog groblja.“
2011.
Na raskri�ju Jurjevske i Mlinarske postavljeno je poprsje Vatroslava Lisinskog.
Nakon raskri�ja s Mlinarskom ulicom, sjeverni dio Jurjevske pun je vila. U jednoj od vila stanovao je do smrti i „radni�ki revolucionar“ i „vojnik Titove Partije“ dr. Vladimir Bakari�.
1864.
1377. – spominje se drvena kapelica Sv. Jurja na groblju „Kod kestena“.
1729. – drvena kapelica zamijenjena zidanom, s kriptom i proširenim grobljem uz nju.
1826. – obnova kapelice i proširenje groblja na okolne vinograde; najve�e zagreba�ko groblje; izgra�ena ograda oko groblja.
1876. – Jurjevsko je groblje zatvoreno jer su po�eli prvi ukopi na Mirogoju.
Brojni su posmrtni ostaci ekshumirani iz obiteljskih grobnica, me�u njima i tijelo Ljudevita Gaja, i preneseni na Mirogoj.
1906.
Trijem na ulazu u Jurjevsko groblje izradio je zagreba�ki graditelj Bartol Felbinger 1826. godine.
Prema propisima groblje se nije smjelo dirati 30 godina, do 1906., kada se okoliš crkvice postupno ure�ivao u jedan od zagreba�kih perivoja – Jurjev perivoj.
2011.
2011.
Negdašnje Jurjevsko groblje i perivoj s kapelom Sv. Jurja, danas je Perivoj srpanjskih �rtava (spomen na �rtve Markova trga iz 1845. godine).
Izvor: Portal Hrvatskoga kulturnog vije�a, Ljubomir Škrinjar
Vezani �lanak:
Zagreb - Ilica (2/2) - Donja Ilica
Po Ilici gori i dol do Zemaljske umobolnice za �iri regionalni opseg
