Zagreb - Maksimir:
�etiri godi�nja doba za �afrane na skrivenim grobovima
Tajanstveni grobovi iz maksimirske �ume
U vrijeme sve�anog otvaranja, 1843. godine, zagreba�ki park Jurjaves (Maksimir) bio je najve�i i najljepši perivoj u jugoisto�noj Europi, kojim je prošetao i car Franjo Josip I. 1852. godine. Danas je, iako je izgubio mnoga svoja prvotna obilje�ja, uvršten u popis svjetske baštine i zašti�eni je spomenik prirode i spomenik kulture. Široj javnosti je uglavnom nepoznato, jer naša anacionalna ljevica izbjegava to spomenuti, da su nam park Maksimir u naslje�e ostavila dvojica zagreba�kih biskupa (Vrhovac, Alagovi�), te prvi zagreba�ki nadbiskup i kardinal Juraj Haulik.
Park Maksimir ure�ivan je od 1794. do 1843. godine, odnosno do smrti nadbiskupa Haulika 1869. godine. Idejni za�etnik parka, i prvi koji je po�eo s kr�enjem teško prohodne stoljetne šume hrasta lu�njak, u kojoj su uz vukove obitavale i divlje svinje, bio je biskup Maksimilijan pl. Vrhovac (+1827.). Zacrtao je osnovne konture parka, a navo�enjem zemlje formirao je veliki bre�uljak, središnju to�ku parka gdje se danas nalazi Vidikovac, i 800 metara dugu aleju od bre�uljka do dr�avne ceste Zagreb – Be� (od 1900. godine Maksimirska cesta), pa je perivoj prozvan njegovim imenom Maksimir.
1852. Pogled s Vidikovca na Gornje i Donje jezero,
prošireni ribnjak izme�u Vidikovca i „Maksimirske ceste“.
Aleksandar Alagovi� (+1837.) je nazna�io polo�aj jezera (ukupno šest) i uredio brojne puteve za šetnju koji se zrakasto šire od Vidikovca. Uredio je i današnji park Ribnjak kod Zagreba�ke katedrale.
Juraj Haulik (+1869.) ostavio nam je Maksimir kakav danas imamo. Prva dva jezera spojena malim vodopadom i drvenim mosti�em iznad njega (Gornje i Donje, odnosno Prvo i Drugo jezero), stvorio je proširenjem ribnjaka koji se nalazio izme�u Vidikovca i „Maksimirske ceste“. Iz Be�a je doveo carsko-kraljevskog arhitekta (projektirao je Ljetnikovac, Vidikovac, Švicarsku ku�u, Mirnu kolibu, Narodni hram, Hram prirode, Brezovu kolibu, Ombrelu (kišobran), Kameno sjedište i „Latern-tempel“ tj. Paviljon Jeka), vrtnog arhitekta i kipara (Napuljski ribar, �etelica, Majka Bo�ja, Dje�aci, Kri�). Nakon Haulikove smrti polako su nestajale znamenitosti staroga parka.
2011. Gornje ili Drugo jezero
2011.
Vidikovac visok 17 metara je izgra�en u razdoblju 1841 -1842.; obnovljen 1991. godine.
2011.
Na Vidikovcu su odr�avani nedjeljni promenadni koncerti sve do oslobo�enja 1945. godine. Tradicija je obnovljena prije nekoliko godina. Proteklog ljeta posjetitelje je salonskom glazbom zabavljao zagreba�ki profesionalni ansambl Animato, sastavljen od diplomiranih glazbenika (Muzi�ka akademija): Martina (1. violina), Lara (2. violina), Tomislav (klarinet), Vanja (flauta), Vesna (klavir), Oleg (kontrabas), Lovro (violon�elo) i Nikolina (vokal). Zemlja smješka, Grofica Marica, Mala Florami... Danas su u Zagrebu, na�alost, u modi nomadske cajke.
1864. Tiha koliba
Tiha koliba je izgra�ena 1842. godine.
1864. Švicarska ku�a
Švicarska („Tirolska“) ku�a je izgra�ena 1842.; u prizemlju je bio lugarev stan, a na katu Haulikov salon s rezbarenim drvenim stropom i „slikarijama na staklu prozora“. Na fotografiji vidimo i ure�eni golubinjak, a na nizbrdici iza ku�e ure�en je prvi zoološki vrti� (zverinjak) u Maksimiru – „prikupljeni su jeleni i košute“.
1931.
1931. je osnovan golf-klub Zagreb, prvi u Kraljevini Jugoslaviji, a 12. lipnja 1931. u Maksimiru je organiziran prvi golf-turnir na livadi izme�u Švicarske ku�e i Vidikovca.
2011.
1931.
1934. Dolina dalija
Posljednja prvenstvena golf utakmica na osam rupa odr�ana je 1934., a golf-klub Zagreb se nakon toga ugasio.
2011. Dolina dalija
2011.
Obelisk, spomenik u obliku piramide, postavio je nadbiskup Haulik u Dolini dalija povodom završetka radova u parku 1843. godine, i koji je po Hauliku dobio ime Jurjevac.
2010.
Paviljon Jeka („Latern-tempel“), simboli�ki posve�en planinskoj nimfi Eho, jedini je o�uvani paviljon iz Haulikova vremena. Ovaj dvanaestostrani�ni paviljon s deset polukru�nih prozora i dva ulaza izgra�en je 1845. godine kod Prvog jezera i današnjeg ulaza u Zoološki vrt. Zbog naglašenih akusti�kih svojstva odbija zvukove što posebno veseli djecu. Ovakvi paviljoni bili su „in“ u ondašnjim europskim parkovima.
1864.
Neogoti�ka kapelica Sv. Jurja, sa zvonikom na preslicu(!), izgra�ena je 1864. na mjestu srušenog Narodnog hrama.
2011.
Nadbiskup i kardinal Juraj Haulik je �elio da mu grob bude u kapelici Sv. Jurja.
2010.
Ovaj grob nama nepoznate �rtve pora�a (oslobo�enja 1945.), kao i još nekoliko grobova koji nisu tako bri�no ure�eni, no imaju neko krš�ansko obilje�je obješeno o drvo ili ispod njega, nalazi se pokraj �etvrtog jezera u sjevernom djelu guste maksimirske šume.
Kri� je postavljen poslije 1991., a stoji bezimen vjerojatno zbog još uvijek prisutnog straha rodbine od odmazde naših ljevi�ara, koji sebe vole nazivati i „antifašisti“.
Tragi�no je da i danas gotovo svakodnevno moramo slušati i gledati onog uglednoga la�ljivca i špicla koji brani jednog od još uvijek �ivih ubojica iz pora�a, govore�i da bi eventualna istraga ili presuda (za poratne zlo�ine) bila „revizija prošlosti“.
I mi „imamo Hrvatsku“?
2011. �etvrto jezero
2011. Peto jezero (obnovljeno zajedno s Brezovom kolibom 2008. godine)
1924.
Mogila u izgradnji povodom tisu�godišnjeg hrvatskog kraljevstva.
2011.
Mogila, spomen-humak, na mjestu gdje se prije nalazio paviljon Ombrela, podignuta je 1925. godine povodom obilje�avanja i proslave tisu�godišnjeg hrvatskog kraljevstva. U temelje humka stavljeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, a gra�en je od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojima se zbio neki va�ni povijesni ili kulturni doga�aj tijekom tisu�godišnje hrvatske povijesti. Od Mogile je poslije oslobo�enja 1945. godine ostao samo bre�uljak, a obnovljena je tek 1994. godine na inicijativu Dru�be „Bra�e hrvatskoga zmaja“. Vra�ene su i spomen-plo�e (na jednoj piše: „925 – Tomislav prvi krune se hvata s njome da kruni ponos Hrvata“), a stavljena je i nova: „1995 - Za ostvareni san Hrvata: slobodnu, nezavisnu i me�unarodno priznatu hrvatsku dr�avu. Sokola postavi Ministarstvo obrane Republike Hrvatske“.
Ljevi�ari su poslije oslobo�enja 1945. promijenili i opaka stara imena ulica u Zagrebu: Ulica kralja Zvonimira u Ulica Crvene armije, Trg kralja Krešimira u Staljinov trg, Prilaz �ure De�eli�a u Prilaz JNA, itd. itd. Ka�u, danas, „Mi smo se borili za Hrvatsku!“.
1926.
Na Labu�em otoku, usred prvog jezera – kojim je ve� 1892. prometovao izletni�ki parobrod „Grad Zagreb“ – utemeljen je godine 1925. današnji zagreba�ki Zoološki vrt. Prvi zoološki vrt u ovom dijelu Europe imao je te godine samo tri lisice i tri sove, a ve� idu�e godine više od 320 nastanjenih �ivotinja. Do 1991. bio je u bijednom stanju, a onda ga u ruke uzima novi ravnatelj Zoološkog vrta, dipl. vet. Mladen Ani�. Bez velike pompe, samozatajno, dovodi vrt u današnje prelijepo stanje. I onda je, po „našem“ ustaljenom obi�aju, smjenjen s du�nosti ravnatelja. Bio je „HDZ-ov kadar“.
2007.
2010. Merkat (Suricata suricata)
2011.
2009.
1847. uz ju�nu obalu Prvog jezera postavljen je Napuljski ribar (danas replika), djelo be�kog kipara Josipa Kassmana.
2010.
1853. otvoreno je za gra�anstvo klizalište na maksimirskom jezeru.
2008.
„Maksimir nas za�arava svojom krasotom u svako doba godine, bilo to u sjaju proljetnog sunca, bilo u milinju biele mjese�ine, ili u �aru ljetne ve�eri prije zalaza sunca, ili u biseru zimske snje�i.“
2010.
1880. - na aleji su organizirane konjske i prve biciklisti�ke trke.
1961. Ve�ernji list
Na aleji u „Parku kulture“ organizirane su šezdesetih godina prošlog stolje�a romobilske utrke „Brzina – ali oprez!“
1852.
Litografija Ivana Zaschea: Haupteingang des Parkes Jurjavés nächst Agram in Croatien
1864.
1841. - izgra�ena su glavna ulazna vrata: kolni ulaz u park je bio izme�u dva velika kvadrati�na stupa (pilona) s velikim kamenim vazama, a do ovih pilona bila su dva manja, tako�er s kamenim vazama, koji su bili ulazi za pješake.
1871.
1867. - je izgra�en novi portal – na velikim pilonima postavljene su skulpture dviju bo�ica iz rimske mitologije, Flore (bo�ica cvije�a) i Pomone, (bo�ica vo�a i drve�a). U sredini masivnog nadvratnika s atikom uokvirenom viti�astim ornamentom uklesan je natpis Jurjevac.
1880. - u potresu je srušena lukovita nadvratnica s natpisom.
1867. - postavljena je na „pješ�anom trgu“ skulptura Sv. Jurja, kipara A. D. Fernkorna. Poslije je Fernkornov Jura premješten na Akademi�ki trg (današnji Strossmayerov trg) odakle ga je spomenik biskupa Strossmayera izgurao na Sveu�ilišni trg gdje se i danas nalazi.
1882. Novi izgled ulaznih vrata nakon potresa
1913. - portal je ponovno srušen, ali u olujnom nevremenu kada je na njega palo veliko hrastovo stablo.
1935.
1914. - obnovljeni piloni i lukoviti nadvratnik s atikom, samo su sada umjesto natpisa Jurjavec uklesani stihovi Ivana Gunduli�a iz Dubravke:
2011.
O dubravo slavna svima
U uresu slobodnome
Lijepa ti si mojim o�ima
Draga ti si srcu mome.
U veseloj ovoj sjeni
Od �esti svih tvojih grana
Povesti je milo meni
Do najdra�ih mojih dana.
2011.
1960.
Naši dosjetljivi „ljevi�ari“, u vrijeme njima omiljenoga zagreba�kog gradona�elnika Ve�eslava Holjevca (od 1952. do 1962.), kultivirali su otrovni bršljan (Hedera helix) i njime prekrili Gunduli�eve stihove i kardinalske insignije (prvotno prekrivene petokrakom), ali ne i rimske poganske bo�ice Floru i Pomonu.
2011.
Ulazna vrata u Maksimir su obnovljena poslije 1991. godine, a posljednji vuk iz maksimirske šume ubijen je 1898. u šumi na Borongaju, udaljene pribli�no 2 km zra�ne linije jugoisto�no od ulaza u park.
1932.
I ova slika zagreba�kog aerodroma na Borongaju (otvoren 1928.) govori ponešto o polo�aju Hrvata u Kraljevini Jugoslaviji. Nakon oslobo�enja 1918.
2011.
Novi Ljetnikovac nadbiskupa i kardinala Haulika (danas �upni dvor Sv. Jeronima) izgra�en je 1840. godine zapadno od ulaza u park Maksimir.
2011.
An�eli - goli dra�esni dje�a�i�i, tzv. putti, su obilje�je talijanske renesanse. Mo�emo ih vidjeti i na Dalmatin�evoj Krstionici katedrale Sv. Jakova u Šibeniku, ali ne sa �eki�em u ruci (i bez gornje i donje glave).
1927.
Gradska mitnica na kri�anju Maksimirske i Bukova�ke ceste; iza drveta u pozadini vidimo Haulikov Ljetnikovac.
2010. Kri�anje Maksimirske i Bukova�ke
1921.
1892. – okretište konjskog tramvaja kod ulaza u park Maksimir; 1910. – do Maksimira po�eo voziti elektri�ni tramvaj.
Zagreb je ove godine bio pun stranih turista, i da ste im u ruke tutnuli „Ka�iput za urodjenike i strance“ (tj. Turisti�ki vodi� iz 1892.) pro�itati bi i ovaj naputak o razgledavanju gradske okolice:
„Od gradske medje u Vlaškoj ulici vodi ravna cesta, obrubljena drvoredi visokih jablana, na iztok. Bilo ovom cestom, bilo starom, koja kraj crkve Sv. Petra zakre�e prema Petrovoj ulici i selu Laš�ini, dolazi se za pola sata hoda do veli�ajnog perivoja maksimirskoga. Ovaj se rasprosto po dra�estnih zelenih livada i ošumljenih hladovitih bre�uljcih na više kilometara u du�inu i širinu. Do Maksimira vodi tramway, tu je i gostiona.“
Izvor: Portal Hrvatskoga kulturnog vije�a, Ljubomir Škrinjar
Vezani �lanak:
Zagreb - od Kamen(it)ih vrata do Palainovke i Jurjevskog groblja
