Prvi svjetski rat - podaci iz obiteljskog arhiva
Sarma tete Fanike mogla je promijeniti povijest
Poštovani uredni�e,
kao prilog �lanku "Prvi svjetski rat po�eo je prije stotinu godina!" (rubrika "Zanimljivosti" od 22.08.2014., šaljem Vam zapis ura�en prema podacima iz obiteljskog arhiva koje mi je svojevremeno dao na raspolaganje g. Danko Papišta.
Naime, �lanak me je podsjetio na njegovu pri�u o tome kako je njegova teta Fanika 28.06.1914. pozvala nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu, nadvojvotkinju Sofiju, da nakon doru�ka u vili „Kolovrat“ u Bugojnu, ostanu i na ru�ku sa specijalno pripremljenom doma�om sarmom.
Taj poziv je uz par fotografija, zabilje�en u "Crtici" Hrvatski internet portal u Švicarskoj - "Crtice" - 27. nastavak), ali zbog udaljavanja od teme "Crtice", pritom je ispušten niz interesantnih povijesnih detalja neposredno prije i poslije atentata u Sarajevu.
Sada mi se �ini kako bi baš ti ispušteni podaci i fotografije mogli biti zanimljivi kao svojevrsni dodatak �lanku "Prvi svjetski rat po�eo je prije stotinu godina!" - i nadam se da sam u pravu!
Davorin Krog
*****
Doga�aji neposredno prije i poslije poziva na sarmu tete Fanike
Neplanirani dolazak u Bugojno, 27. 06. 1914.
Nadvojvoda Franjo Ferdinand, prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije, je carskom jahtom „Dalmat" u rano jutro 25.6.1914. uplovio u luku Plo�e (gdje ga je do�ekao general Oskar Potiorek, guverner provincije Bosne i Hercegovine), da bi zatim na "Dalmatu" nastavio put do luke Metkovi�.
Dolazak Franje Ferdinanda u Metkovi� 25.6.1914.
Iz Metkovi�a je uskotra�nim vlakom produljio do Mostara, i nakon toga do Ilid�e kod Sarajeva, gdje mu se priklju�ila supruga, nadvojvotkinja Sofija von Chotkovato, koja je preko Slavonskog Broda došla iz Budimpešte.
Kako je bilo planirano, nadvojvoda Franjo Ferdinand je u funkciji glavnog vojnog inspektora, došao 26. i 27.6.1914. nadgledati velike vojne manevre u blizini Sarajeva.
Obzirom da je sve obavljeno tako da je ostalo dosta slobodnog vremena, predlo�eno je da usput posjeti i ve�u formaciju K. & K. Monarhije u Bugojnu, što se smatralo „dobrom idejom“.
Taj dio puta su velikodostojnici prešli u automobilima, i tako su se nadvojvoda Franjo Ferdinand i nadvojvotkinja Sofija 27.6.1914. neplanirano našli u Bugojnu!
No�enje u Bugojnu 27.-28.06.1914.
Posjet vojne formacije u Bugojnu je ipak trajao du�e nego što se mislilo, "timing" je po�eo pucati, bli�ila se no�, put prema Sarajevu je bio više nego zahtjevan, pa je odlu�eno da �e nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegova supruga preno�iti u Bugojnu - �ime se pojavio problem, gdje na dostojan na�in smjestiti velikodostojnike.
U to vrijeme je najbolja i najljepša ku�a u Bugojnu bila „Vila Kolovrat“, pa je stoga odlu�eno da se vila ustupi za potrebe smještaja velikodostojnika. Tako je došlo do toga da su prijestolonasljednik Austro-Ugarske carske i kraljevske monarhije nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegove supruga nadvojvotkinja Sofija, u vili "Kolovrat" proveli zadnju no� i ugledali zadnje svitanje dana.
„Vila Kolovrat“ na razglednici Bugojna iz 1902.g.
(druga ku�a na lijevoj strani)
Neprihva�eni poziv na sarmu tete Fanike
Stjecajem okolnosti, „Vila Kolovrat“ je bila ku�a u kojoj je �ivjela Dankova teta Fanika sa suprugom. Teta Fanika je navodno pokušala velikodostojnike nakon doru�ka zadr�ati i na ru�ku, uputivši poziv na specijalno pripremljenu doma�u sarmu.
Poziv nije bio prihva�en, ve� su velikodostojnici po�urili prema Sarajevu.
Situacija s pozivom na sarmu tete Fanike interesantna je ve� sama po sebi, a posebno zbog toga jer je poziv odbijen ujutro na dan Sarajevskog atentata, u kojem su nadvojvoda Franjo Ferdinand i nadvojvotkinja Sofija ubijeni.
Dakle, u potpunosti je nebitno je su li �elja, o�ekivanje, kao i sam poziv tete Fanika bili uop�e realni i ostvarivi, jer zaklju�ak je jednostavan: da su nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegove supruga nadvojvotkinja Sofija tog jutra prihvatili poziv na ru�ak s doma�om sarmom tete Fanike, barem tog dana bi bio izbjegnut Sarajevski atentat, koji je bio formalni povod I. Svjetskog rata!
Dolazak u Sarajevo i atentat 28.06.1914.
Nadvojvoda Franjo Ferdinand i nadvojvotkinja Sofija su rano ujutro 28.06.1914. iz Bugojna otputovali za Ilid�u, gdje ih je �ekao specijalni vlak koji ih je prebacio do Sarajeva.
Nadvojvoda Franjo Ferdinand na sarajevskom kolodvoru - jedan sat prije atentata
Što se u Sarajevu tog dana desilo, dobro je poznato: uslijedila su dva atentata, prvo bombaški, s bombom koju je bacio Nedeljko �abrinovi�, i koja je eksplodirala ispod kota�a sljede�eg automobila, tako da je Franjo Ferdinand ostao nepovrije�en, te drugi nakon posjete ranjenih u bolnici, pri �emu je drugi atentator, Gavrilo Princip, hicima iz pištolja tako teško ranio Franju Ferdinanda i njegovu suprugu, da su ubrzo, u guvernerovoj rezidenciji "Konak", podlegli ranama.
Prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije, nadvojvoda Franjo Ferdinand, nije bio slu�ajna �rtva: zalagao se je za trijalizam Austrije, Ugarske i Hrvatske (oko koje bi se okupile Slovenija, Bosna i Hercegovina), što je bilo suprotno velikosrpskim te�njama za tim dijelovima Habsburgške monarhije.
Ukratko: povijesno je dokazano da je atentat organiziran u Beogradu (a gdje drugdje?) i da je bio u funkciji velikosrpskih ciljeva (a �ega drugoga?) nakon Balkanskih ratova udvostru�ene Srbije sve ve�ih, nezasitnih i trajnih teritorijalnih apetita!
Napomena:
Kada je objavljeno da �e nadvojvoda Franjo Ferdinand naslijediti prijestolje Austro-Ugarske, te da �e posjetiti Sarajevo u lipnju 1914., Dragutin Dimitrijevi� Apis, šef obavještajne slu�be u srpskoj vojsci i �elnik Crne ruke, poslao je Gavrila Principa, Trifka Grabe�a i Nedeljka �abrinovi�a u Sarajevo kako bi izvršili atentat (tamo su ih �ekali ostali sudionici zavjere: Muhamed Mehmedbaši�, Danilo Ili�, Vasa �ubrilovi�, Cvijetko Popovi�, Miško Jovanovi� i Veljko �ubrilovi�).
Dimitrijevi� je svakom od poslane trojke dao pištolj, dvije bombe i malu koli�inu cijanida, jer mu je bilo va�no da atentatori ne pre�ive, kako bi se izbjegla priznanja o detaljima organizacije atentata.
Zbog toga je atentatorima (izabrani su bolesnici od tuberkuloze s malo preostalog �ivota!) nare�eno da nakon atentata izvrše samoubojstvo.
Nakon atentata, N. �abrinovi� je progutao cijanid i sko�io u rijeku Miljacku, ali je uhva�en, a otrov nije djelovao, dok je G. Princip sprije�en u pokušaju samoubojstva i uhi�en - tako da su nakon njihovog saslušanja svi u�esnici atentata (izuzev Muhameda Mehmedbaši�a, koji je uspio pobje�i u Srbiju), uhva�eni i osu�eni za ubojstvo i izdaju.
Posljednja po�ast u luci Metkovi� 30.06.1914. i prijevoz do rije�ke luke
Posmrtni ostaci nadvojvode Ferdinanda i njegove supruge Sofije su 30.06.1914. vlakom preko Mostara dovezeni u Metkovi�, gdje im je u luci iskazana posljednja po�ast.
"Dalmat" isplovljava s ljesovima nadvojvode Franjo Ferdinanda i supruge
Nakon toga, ljesovi s njihovim posmrtnim ostacima su sve�ano spušteni na carsku jahtu „Dalmat", a potom su na moru, nedaleko od uš�a Neretve, preba�eni na admiralski vojni brod „Viribus Unitis“, koji je otplovio za Rijeku.
SMS "Viribus Uniti" prevezao je posmrtne ostatke velikodostojnika do Rijeke
Napomene:
„Vila Kolovrat“ srušena je prije dvadesetak godina, usprkos upornih zahtjeva za proglašenje povijesnim objektom i kulturnim dobrom.
Jahta "Dalmat" je mijenjala vlasnike, zastave pod kojima je plovila i imena: "Ossero" i "Dalmat" pod Austro-Ugarskom zastavom; "Vila" pod zastavom Kraljevine SHS; "Fata" pod talijanskom zastavom za vrijeme Drugog svjetskog rata, te "Orijen" i "Istranka" pod jugoslavenskom zastavom. 1971. je prešla u privatno vlasništvo, i me�u ostalim, poslu�ila u Splitu kao plove�i restoran; 1989. je potonula, nakon toga izva�ena i smještena u brodogradilište, 2003. je djelomi�no popravljena, da bi 2005. bila proglašena kulturnim dobrom - nakon �ega je zbog lošeg odr�avanja opet potonula.
SMS „Viribus Unitis“ su „hrabri“ talijanski i starojugoslavenski diverzanti 1.11.1918. minirali i potopili u pulskoj luci. Pritom je poginulo mnogo mornara, ve�inom Hrvata. Brod još uvijek le�i na dnu pulske luke!
Za portal: Davorin Krog, prema podacima iz obiteljskog arhiva Danka Papište
Vezani �lanak:
Prvi svjetski rat po�eo je prije stotinu godina!
| 
