Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Crtica iz Gospi�a

NA TRAGU SJE�ANJA

O pogibiji domobranskog pukovnika Mirka Zgage

Italija je u Drugom svjetskom ratu kapitulirala 8. rujna 1943., i to je i u Lici partizanskom pokretu dalo veliki zamah prilivom ljudstva i zapljenom velikih koli�ina oru�ja. Iako sam imao tek devet i pol godina, dobro se sje�am svoga gospi�kog djetinjstva i dana u Gospi�u kad je Italija kapitulirala. Partizani su se zarobljavanjem Talijana do�epali i talijanskih topova i njima su s brda Ostrvice nedaleko od Gospi�a svakodnevno danju i no�u bombardirali Gospi�, i to ponajviše našu Kanišku ulicu, u kojoj su bile bolnica i vojarna. Meni se posebno u pam�enje usjekao po�etak bombardiranja sredinom rujna 1943. godine, kad su partizani bili opkolili Gospi�, u koji se slilo puno izbjeglica iz njegove hrvatske okolice. Kod mojih se s ovcama sklonio Mile Tomljenovi�-�irin iz obli�njega podvelebitskog sela Trnovca, u kom su gospi�ki �etnici na Veliki �etvrtak 9. travnja 1936. iz �ista Boga mira iz zasjede ubili narodnog tribuna Karla Brklja�i�a Kacana.

Zrakoplovi, granate i pri�e dida Bikana

Jednog toplog obla�noga dana sredinom rujna 1943. stari did Bikan Alar iz mog susjedstva i mi dje�urlija s njim: Toma Paveli�-Braco i njegov brat Ante, Ante Johman-Braco i njegov brat Emil, Mate Baši�-Bi�in, Vid �upan, Mile �irin i ja �obanili smo s kravama i ovcama u Mesi�evoj dragi podno moje ku�e blizu rijeke Nov�ice. Sjede�i na zemlji u krugu oko dida Bikana usredoto�ili smo se na njegove zanimljive pri�e, i sve je bilo mirno u danu klonulom pod teretom tmastih oblaka, kroz koje se   probijala zuka zrakoplova, koji su na svakodnevnoj ruti za Njema�ku ostavljali Gospi� na miru, pa smo na njihovu zuku ve� bili navikli. Prijepodne angloameri�ki su zrakoplovi tone ubita�nog tereta vukli put Njema�ke, a iza podne istim pravcem probijali su se nazad u atraktivnim zra�nim bitkama s njema�kim lovcima koji su ih napadali. Divotan su slikopis nad Gospi�om ocrtavali padobranci iska�u�i iz pogo�enih angloameri�kih zrakoplova, koji su se u plamenu obrušavali prema Velebitu, dok su ustaše u teretnjacima iz Gospi�a hitali, da stignu k njima prije partizana...

Pri�u dida Bikana spomenutog dana ništa nije prekidalo, dok  odjednom nije nešto nevidljivo pljusnulo u Nov�icu, a nije eksplodiralo, pa smo pomislili da se iz vode izbacio veliki šaran, kakvih je onda u Nov�ici u obilju bilo. Nekoliko puta zaredom pljusnulo je u rijeku, a nije eksplodiralo, i tek peti, ili šesti put to nešto kretalo se ni�e, i "rok�u�i" prešlo preko nas poleglih na le�a i nedaleko od nas u bolni�kom vrtu sna�no eksplodiralo. To su bile topovske granate, koje su partizani s Ostrvice po�eli slati k našoj vojarni i bolnici, a "fu�kanje" i "roktanje" govorilo nam je o njihovoj "namjeri": fu�kanje je zna�ilo da je granata visoko i da još ne pada, a roktanje da granata pada i da je opasno. Strah nas je pognao te smo kroz fu�kanje, roktanje i eksplozije granata hitali s blagom ku�i, da bismo se s �istine, ili vojni�ki re�eno s brisanoga prostora maknuli i sklonili u podrume i bunkere...

U podrumu s Matom Beretinom 

U podrumu moje ku�e, u našoj konobi, našao sam moju obitelj i s njom ljude koji su se sklonili s ulice, a me�u njima je bio i gospodin, danas pokojni, Mate Beretin, geometar, poznat po �ivom dalmatinskom temperamentu i po tom što mu se uvijek nekuda �urilo. Mi bismo u podrumu �uli kako je partizanski top na Ostrvici kao revolver opalio i potom bismo �ekali, da po zvuku granate ocijenimo je li opasno. Mati Beretinu se �urilo nekud prema Kani�i, pa bi svaki �as krenuo k izlazu, ali ga je onaj daleki partizanski pucanj što se �uo s Ostrvice zaustavio i potaknuo na bujicu kletvi, koje nitko od nas prestrašenih nije mogao podnijeti, pa ga je moj did Ivan i opomenuo, da je naša ku�a katoli�ka i da se u njoj, osobito u opasnosti, ne bi smjelo zlogovoriti. Nedugo potom "roktanje" granate je naglo stalo i dobrano je ku�u uzdrmalo. Topovska granata je na sre�u pala s uli�ne strane pred ku�u, ali nije eksplodirala, a radnici gospi�ke Elektre su ju izvadili kad su nakon dvadesetak godina du� Kaniške ulice uzemljivali elektrovod. Bila je duga oko pola metra i u njoj se raspukloj vidio vla�ni sivkasti eksploziv ekrazit...

Pogibija zapovjednika Operativnog podru�ja Lika

Iako su u vrijeme Nezavisne Dr�ave Hrvatske hrvatski vojnici u Gospi�u bili odva�ni, ipak smo bili sigurniji kad bi se u Gospi�u našlo i pripadnika njema�ke armije, koja je od hrvatske vojske bila tehni�ki daleko superiornija, pa kad se 9. listopada 1943. pronijela vijest da u Gospi� dolaze Nijemci, Gospi�ani su odahnuli i u popodnevnim se satima tog jesenjeg dana okupilo puno naroda pred zgradom u Kaniškoj ulici br. 15, gdje je kao zapovjednik Operativnog podru�ja Lika stolovao domobranski pukovnik Mirko Zgaga. Imao sam tada devet i pol neobuzdanih godina, a sa mnom je bio i dvije godine stariji Braco Johman, moj prvi susjed u Kaniškoj ulici blizu vojarne i bolnice. Sre�om nas je opazio moj tata i potjerao nas ku�i, jer je pretpostavio da �e i tog dana partizani bombardirati Gospi� s Ostrvice topovima. I nije se prevario, te smo Braco i ja jedva stigli do kilometar udaljenih naših ku�a, kad su po�ele padati partizanske granate s Ostrvice. Od tih granata prva je bila najpreciznija, jer je pogodila to�no izme�u domobranskog pukovnika Mirka Zgage i njema�kog kapetana u �asu kad je pukovnik Zgaga od njema�kog kapetana primao neku vrst vojni�kog prijavka. Obojica su odletjela u zrak usmr�ena, a s njima su poginuli i jedan njema�ki i jedan hrvatski vojnik. Nijemci su odmah odgovorili brzometnom topovskom paljbom i partizansku su Ostrvicu  brzo ušutkali.

Description: cid:image002.jpg@01CED3FE.BFED58C0
Zapovjedništvo grada Gospi�a u Kaniškoj ulici u Gospi�u
pred kojim je 9. listopada 1943. poginuo domobranski pukovnik Mirko Zgaga

Sutradan 10. listopada 1943. u kasnijim su popodnevnim satima poginule pokopali u gospi�kom katoli�kom groblju. Pogreb je predvodio vl�. Dragutin Kukalj, li�ko-krbavski arhi�akon, biskupijski delegat za gospi�ki, peruši�ki i udbinski kotar, dekan i �upnik gospi�ki i poznati jeronimski liturgi�ki pisac, kojega su nakon godinu i pol, kad su se, kona�no, na jedvite jade Gospi�a do�epali partizani nevina strijeljali u Kloštru na obali rijeke Bogdanice u Kani�i gospi�koj blizu Tratine. Nijemce su pokopali u zaseban grob pod starom razgranatom lipom preko puta od grobova Senjskih �rtava i groba pokojnoga brata vl�. Dragutina Kukalja, koji je na svoj 27. ro�endan umro u Gospi�u 30. studenoga 1940., a pukovnika Mirka Zgagu pokopali su na po�etku aleje koja u gospi�kom katoli�kom groblju vodi prema zavjetnoj kapeli sv. Marije Magdalene, blizu ulaza u aleju s lijeve strane. Poglavnik NDH, dr. Ante Paveli� je domobranskog pješa�kog pukovnika Mirka Zgagu posthumno promaknuo u �in domobranskog generala i odlikovao ga Vojni�kim redom "�eljeznog trolista", što je  po ondašnjim  zakonskim propisima generalu Mirku Zgagi dalo pravo na naziv viteza.*

U knjizi "Tko je tko u NDH" ("Minerva", Zagreb, 1997.) u natuknici na 430. str. arhivist Hrvatskog dr�avnog arhiva u Zagrebu Milan Poji� piše: "Zgaga Mirko, general (Šibenik, 23. IX. 1890.-Gospi�, 9. X. 1943.). �asnik austrougarske vojske i vojske Kraljevine Jugoslavije. U razdoblju 1941.-1943. zapovjednik je 15. pješa�ke pukovnije 1. gorskog zdruga, prisjednik je Vrhovnog suda Oru�anih snaga NDH. Poginuo pri obrani Gospi�a kao zapovjednik Operativnog podru�ja Lika. Posmrtno promaknut u �in generala."

Mirko Zgaga bio je sin Slovenca Antona Zgage, koji je kao doktor veterinarske medicine radio diljem naših krajeva u  sklopu Austro-Ugarske monarhije. Slu�ba ga je dovela i u Šibenik, gdje se njemu i njegovoj �eni Franciski 23. rujna 1890. rodio sin Mirko, koji je, kad je odrastao, odabrao vojni�ki poziv. Kao profesionalni �asnik Mirko Zgaga radio je i u Oto�cu, gdje je još od vremena Josipa Jela�i�a bilo poznato vojni�ko središte za Liku i za veliki dio Hrvatske. O�enio se djevojkom Luigiom, po podrijetlu Talijankom, koja mu je rodila troje djece: Borisa, godine 1922., �etiri godine mla�ega Sergia, i godine 1923. k�i Miru. U vrijeme NDH obitelj Mirka Zgage �ivjela je u prostranom stanu na prvom katu u zgradi na Kazališnom trgu broj 8 u Zagrebu, na uglu iza Drugog svjetskog rata imenovanih trgova maršala Tita i Franklina Roosevelta.

Njema�ka granata odnijela partizansku ve�eru

Nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata u Zavodu za socijalno osiguranje u Gospi�u radio je Stevo Basta. On je 9. listopada 1943. bio jedan od partizanskih topnika na Ostrvici, i jednom je pun iskustva pri�ao znancima u Gospi�u kako su njema�ki vojnici u Drugom svjetskom ratu bili sjajni borci i izvrsni nišan�ije, pa je spomenuo i kako su 9. listopada 1943. na Ostrvici za�as raspršili partizanske topove. Sjetio se i nije zatajio ni kako je jedna njema�ka granata pogodila na Ostrvici kotao u kom su partizani kuhali ve�eru, pa su tako Nijemci partizane prisilili na post, sje�ao se Basta i nasmijao se.

Nakon rata

Prošao je rat, a gospi�ko je katoli�ko groblje poharano. Nestalo je grobova ustaša, domobrana i mnogih Hrvata koje su partizani ubili u ratu i nakon njega. Nestalo je, dabome, i groba u kom su 10. listopada 1943. zajedno pokopani njema�ki kapetan i njegov vojnik uz njega, ali je gotovo neshvatljivo da je neskriveni grob zapovjednika Operativnog podru�ja Lika u vrijeme NDH, hrvatskoga generala viteza i prisjednika Vrhovnog suda Oru�anih snaga NDH Mirka Zgage neoskvrnjen prošao sve nevere partizanske srbokomunisti�ke jugoslavenske diktature i sve vrijeme ostao neošte�en do dana današnjega. U Gospi�u-pravo �udo, zar ne!

Do kraja svog �ivota za grob se generala Mirka Zgage na katoli�kom groblju u Gospi�u savjesno skrbio bivši hrvatski domobranski narednik, gospodin Mate Buri� iz Oto�ca, koji je u vrijeme NDH i nakon Drugog svjetskog rata, sve do kraja �ivota s obitelji �ivio u Gospi�u.

U Zagrebu u ludilu poslije partizanske pobjede nestali su i muški potomci generala Mirka Zgage, njegov stariji sin Boris u dobi od 23 godine, koji je u Zagrebu studirao veterinu i mla�i Sergio, dje�ak u 19. godini, koji je završavao srednju školu. Nakon što su u svibnju  godine 1945. ušli u Zagreb pobjedom opijeni "antifašisti" pozvali su ih na tzv. informativni razgovor. S tog se "razgovora" nisu vratili, a njihove majka Luigia i sestra Mira nikada o njima ništa pouzdano nisu doznale.

Da bi se uš�uvalo sje�anje

Kad je u Zagrebu umrla Luigia, �ena generala Mirka Zgage, k�i Mira je urnu s njenim zemnim ostacima prenijela u grob svoga oca u katoli�kom  groblju u Gospi�u, i tom prilikom je na maloj nadgrobnoj kamenoj plo�i imenu Mirko dodano i ime Luigia. Zabunom se prije petnaestak godina dogodilo da je autor �lanka o obitelji Mirka Zgage u mjese�niku "Vila Velebita" ime Mirko i Luigia spojio i pogrješno zaklju�io da je pokojnom hrvatskom generalu bilo ime Mirko Lucije Zgaga.

Krajem 90-ih godina prošloga stolje�a, dozvolom mjerodavne gospi�ke gradske vlasti, zemne ostatke svoga djeda Mirka i bake Luigie njihova je unuka Maja ekshumirala i prenijela u Krematorij na zagreba�kom Mirogoju. U�inila je to da bi si olakšala du�an redoviti pohod njihovom grobu.
Ne znaju�i, ili -mo�da- i znaju�i za to, netko još uvijek na blagdan svete Marije Magdalene i za Svisvete u�i�e svije�u na neošte�enom grobu Mirka Zgage u gospi�kom katoli�kom groblju. Bog zna �inili to netko zbog neznanja da su zemni ostatci pokojnoga hrvatskog generala prenijeti u Zagreb, ili - mo�da, zbog uš�uvanoga du�nog sje�anja i pijeteta pripadnika rodoljubne gospi�ke hrvatske obitelji?

-----------------------
*Vitez je naslov koji se u Nezavisnoj Dr�avi Hrvatskoj dodjeljivao isklju�ivo imenu dobitnika jednoga od jedanaest najviših dr�avnih odlikovanja, me�u kojima je bilo i odlikovanje Vojni�ki red "�eljeznog trolista", koje je general Mirko Zgaga dobio posthumno.


Za portal: Mr. sc. Nikola Bi�ani�, prof.

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.