Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Dino: Zagreb mojih dana
Crtice i sje�anja iz Zagreba (40)
Osvrt na glazbeni �ivot Zagreba 60-tih godina

Davorin Krog (Dino) napisao je 2004. godine ve�i broj interesantnih crtica i sje�anja na Zagreb iz njegovih dana, na Zagreb kojeg se sje�a, a koji sada više ne nalazi... na svakom koraku neki drugi Zagreb, neki drugi ljudi. Današnji osvrt na glazbeni �ivot Zagreba 60-tih godina je izuzetno vrijedan prilog i upotpunjuje prethodne priloge o tadašnjem glazbenom �ivotu Zagreba i portal ga preporu�uje svim svojim �itateljima, kako starijoj tako i mla�oj generaciji...

*****

Crtice:

Naši rock sastavi '60-tih - "Tko je bio tko!" (II.)

O handicapu "provincijskih" sastava
U Zagreb su generacijama dolazili mnogi koji su u hrvatskoj metropoli (ili "metropoli") tra�ili svoje "mjesto pod suncem". U odnosu na došljake ("dotepence"), u ex-YU su glavna tema purgerskih nerviranja decenijama bili Dalmatinci, kako bi ih od 1991., i to uz neusporedivo ve�u koli�inu purgerskog adrenalina, zamijenili Hercegovci.
Kako su ti došljaci prihvatili Zagreb i kako su njih do�ivjeli Zagreb�ani, opisano je u "Dalmoši s Jela�i�-placa": Hrvatski internet portal u Švicarskoj: "Crtice" - 2. nastavak , te u "Oklen-City": Hrvatski internet portal u Švicarskoj: "Crtice" - 20. nastavak, dok se njihova zajedni�ka ocjena svodi na sljede�e:
"I makar to purgeri ne priznaju, a Dalmoši o tom i ne razmišljaju, �injenica je da su zagreba�ki Dalmoši ve� odavno postali pravi Zagreb�ani - “Made in Zagreb, Dalmatia”. Daj to probaj s Hercegovcem - rodi se sa slikom Zagreba u ruci, provede deset godina u Zagrebu - i na kraju ništa!"

  
Jasno, i naši van-zagreba�ki rock sastavi '60-tih su te�ili prema Zagrebu kao glavnoj sceni i centru doga�aja, pratili su sve što se u Zagrebu zbiva, a veliki cilj i ostvarenje je bio ve� i kratki nastup u Zagrebu - i nakon toga natrag.
Do migracija nije dolazilo, jer su to u pravilu bili teenagerski  sastavi vezani uz obitelj, školu i mjesto stanovanja. Zato su morali djelovati lokalno, uz poneki nastup na nekoj od gitarijada - i nadati se uspjehu izvan svojih lokalnih okvira.
Rijetki su bili i pojedinci koji su zbog muzi�ke karijere došli u Zagreb, a i ti su uglavnom došli primarno zbog studija koji je bio financiran na ovaj ili onaj na�in, i "usput" nastavili muzi�ku karijeru.

Nedostatak svakodnevnog prisustva u Zagrebu je bio veliki, i za mnoge sastave odlu�ni handicap! Naime, iako u tome nije sve, ve�ina intervjua, foto-termina, te snimki za radio, televiziju ili plo�u, dogovorena je "onako usput", po kafi�ima u centru grada. Jasno, u Zagrebu - a ne u Osijeku, Rijeci Splitu, �akovcu ili nekom drugom gradu, iako je i tamo bilo dobrih, a ponegdje i izvanredno kvalitetnih sastava.
Posljedica: osrednji zagreba�ki rock-sastavi su imali ve�u šansu za prisustvo u eteru i tisku, od muzi�ki znatno boljih sastava iz hrvatske "provincije" - o prvima se opširno i uporno znalo pisati (neki su na taj na�in bili i etablirani i postali "zna�ajni" sastav!), dok su "provincijski" sastavi bili trajne "egzote" od kojih  su se �ak i neki dobri sastavi "povijesno zagubili" u moru manje zna�ajnih zagreba�kih sastava.

To je jedan od dodatnih razloga zbog kojih pišem "Tko je bio tko!" u našem rocku '60-tih.

Primjer handicapa "provincijskih" sastava i ukupna dimenzija prevare
Dobar primjer kako "metropola" mo�e ignorirati muzi�ki objektivne odnose, i na uštrb, uvjetno kazano "provincijskih" sastava u prvi plan"izgurati" jedan zagreba�ki sastav koji to nije zaslu�io, bilo je uporno i ekstenzivno pisanje o sastavu "Grupa 220" (posebno od strane zagreba�kog "Plavog vjesnika"!).
Usput:
U to vrijeme (sredinom '60-tih) je vjerojatno najpopularniji tjednik za mlade bio zagreba�ki "Plavi vjesnik", �iji glavni urednik je bio Pero Zlatar. U kontekstu strateškog zaokreta kako bi "Plavac" postao vode�i pop-tjednik, tjednik je pod njegovom "dirigentskom palicom", po tira�i uspješno, ali muzi�ki nekriti�ki i bez "rasnih" komentatora i kriti�ara, u pogledu muzike ušao u podru�je tabloidnog svaštarenja. 

Posljedi�no,  jedan zagreba�ki sastav �iji je muzi�ki maksimum bio jedan muzi�ko-kiseli "Osmijeh", a estradni maksimum sastava bila svirka na plesnjaku u "Vrbiku" - brojnim je �lancima u zagreba�kom tisku etabliran kao jedan od najva�nijih hrvatskih sastava '60-tih! Svašta!

Koliko daleko to mo�e oti�i, dokazuje ukupni broj objavljenih �lanaka i fotografija uz zagreba�ki sastav "Grupa 220", i to samo u prvoj godini nakon osnutka sastava, u usporedbi s ukupnim brojem objavljenih �lanaka i fotografija osje�kog sastava "Dinamiti", plus isto rije�kog sastava "Uragani" (a slobodno se mogu dodati i splitski "Delfini"), u vremenskom periodu od nekoliko godina.
Odnos bi bio frapantan - jasno, u korist zagreba�kog sastava!

Iza tog odnosa se krije svojevrsna prevara nepoznata široj publici, posebno onoj izvan Zagreba, koja je jednostavno "nasjela" na isti na�in kako ve�ina ljudi nasjeda upornim reklamama nekog proizvoda, iako taj proizvod nije najbolji na tr�ištu.

Ukupna dimenzija prevare je vidljiva ako usporedimo muzi�ku kvalitetu navedenih sastava: "Grupa 220" nije imala niti jednog muzi�ara iznad prosjeka (izuzev u 1968. kratkotrajno prisutnog Brane �ivkovi�a), dok su "Dinamiti" imali nekoliko muzi�ara koji su bili me�u najboljima u ex-YU; ako usporedimo pjeva�e tih sastava (Drago Mlinarec kao "pjeva�" nije bio niti minijatura Ki�e Slabinca ili Dalibora Bruna!); ako usporedimo hitove tih sastava (trivijalno odsvirana i loše otpjevana pjesmica "Osmijeh", ustvari jedini hit Drage Mlinarca, ne zaslu�uje �ak niti usporedbu s brojnim hitovima Ki�e Slabinca i Dalibora Bruna) - i tako tim redom!

A još kada se pisanja dohvate autori bez razumijevanja i muzi�kog "backgrounda", onda u Internetu, �lancima i rock-enciklopedijama "informacije" prelaze u domenu dezinformacija.

Primjerice, pogledajmo nekoliko dezinformacija vezanih uz sastav "Grupa 220":
- "Pravi po�etak roka u Hrvata, kao i roka na ovim prostorima uop�e, bio je izlazak albuma “Naši dani”
   Grupe 220 za Bo�i� 1968. godine."
- "S Grupom 220 hrvatska glazba izlazi iz “doba nevinosti”, po�inju se brojati godine 'nove ere'”;
- "Grupa 220 je klju�ni sastav rock glazbe na prostoru bivše Jugoslavije"
- "Skladba 'Osmijeh' je prvo autorsko djelo doma�e rock scene."

Nakon što to pro�ita u Internetu, današnji teenager �e to vjerojatno "kupiti zdravo za gotovo" - jer ove "Crtice" i Sje�anja" su jedino mjesto na kojem se tvrdi nešto potpuno suprotno!

Naime, Grupa 220, osnovana 1966. godine, nema veze s po�etkom rocka; nije ozna�ila po�etak "nove ere" ve� korak natrag u odnosu na sve ono što je još 1962. zapo�elo s "Bijelim strijelama", i sigurno nije bila "klju�ni sastav rock glazbe na prostoru bivše Jugoslavije", jer njeno mjesto je tek negdje iza prvih dvadesetak sastava.
Isto tako, tvrdnja po kojoj je "Osmijeh" prvo autorsko djelo doma�e rock scene je svojevrsni povijesni bezobrazluk, jer se pritom negira i bezobrazno preska�e niz kompozicija hrvatskih autora, primjerice Karla Metikoša ("Zašto", "Jagoda", "Telefon", "Little May", "Znat �eš" i druge); "Bijelih strijela" ("Platno, boje, kist i twist", 1962., i druge), "Koralja" ("Rekla si volimo se" i druge), "Dinamita" ("Plavuša" i druge), "Uragani" ("Školjka" i druge), te brojnih drugih autora i sastava.  

I nota bene: tadašnji tisak i poslije nekriti�ni i pristrani "kreatori" povijesti rocka, uspjeli su jedan sastav i jedan pjesmuljak iz 1967. godine, dakle punih pet godina nakon scenski vehementnog, instrumentalno bogatog i muzi�ki besprijekornog nastupa "Strijelaca" na zagreba�kom festivalu s "Platno, boje, kist i twist", kao i cijelog niza kvalitetnih autorskih hitova drugih sastava nakon toga, ugraditi u same temelje rock glazbe - ne vele "na prostoru Vrbika", ve� vele "na prostoru bivše Jugoslavije!"! Svašta, baš svašta!
Usput:
Pa poslušajmo tu "legendarnu" stvar u izvedbi "legendarnog" sastava s kojim se "po�inju brojati godine 'nove ere'":

"Grupa 220": "Osmijeh", https://www.youtube.com/watch?v=YFfzTPtEgZI
i usporedimo to sa starijom snimkom legendarnih, tada još "de�ki�a" iz osje�kih "Dinamita":
"Dinamiti": "Plavuša", https://www.youtube.com/watch?v=6WdxckF-XRg

Na �alost, ima i drugih primjera sli�no forsiranog i nekriti�nog pisanja, a po onoj "scripta manet", danas se to koristi kao izvor "�injenica" naše rock povijesti '60-tih.

Baš zbog takvih i sli�nih"povijesnih zabluda", u 29. nastavku su utvr�ene "lige" u koje spadaju pojedini sastavi, a iz prethodno navedenog bi moralo biti jasno zašto je "Grupa 220" benevolentno pozicionirana u "Tre�u Ligu" hrvatskih rock sastava '60-tih, dok su osje�ki "Dinamiti" uz sastav "The Mladis" pozicionirani u "Prvu Ligu":
* Super Liga: "Bijele strijele" (Zagreb) i "Crveni koralji" (Zagreb)
* Prva Liga: "Mladi" - od 1965. "The Mladis" (Zagreb) i "Dinamiti"  (Osijek)
* Druga Liga: "Roboti", "Zlatni akordi", "Kristali" i "Bezimeni" (svi iz Zagreba) i "Uragani" (Rijeka).
* Tre�a Liga: Delfini, Grupa 220, "Lordovi", "Mi" i "O' Hara (svi iz Zagreba)

O sastavima "Bijele strijele" i "Crveni koralji" je u prethodnim nastavcima napisano mnogo, i to na razli�itim mjestima, a sada, nakon sastava "Mladi", navedimo ono najbitnije o osje�kim "Dinamitima".  

"Dinamiti" (Osijek)


Pitanje: prepoznajete li na gornjoj slici mladog Krunoslava 'Ki�u' Slabinca?

"Dinamiti" su u periodu od 1964. do 1967. po muzi�kim kriterijima bili sastav u samom vrhu naših rock-sastava - a da to mnogi, �ak niti rock-muzi�ari, uop�e nisu znali! A da su bili zagreba�ki sastav, gotovo sigurno bi po svemu (zastupljenost u tisku, snimke, koncerti, festivalski nastupi i nastupi izvan Osijeka) bili i u samom vrhu rock-scene i šireg interesa.
Nakon pobjede na zagreba�koj "Gitarijadi" 1967., u trenutku kada je postalo jasno kako se na rock-sceni
pojavila "nova" zvijezda s vrhunskim instrumentalistima i vokalom, umjesto poziva u studio - uslijedili su pozivi za vojsku i odlazak pjeva�a (Krunoslav 'Ki�o' Slabinac) i solo gitariste (Antun 'Tuca' Nikoli�).
Usput:
Ina�e, odlazak u vojsku je bio glavni uzrok prestanka rada nekoliko poznatih sastava s po�etka '60-tih, na primjer "Bijelih strijela" i "Kristala". 

Tako se desilo da je iza prve postave "Dinamita" ostalo vrlo malo snimaka, dok iza druge postave, i to baš one koja bi morala biti ve� u uvodu svih enciklopedija našeg rocka '60-tih, nije ostala niti jedna!!!
(1994. se pojavilo nekoliko ne-studijskih snimaka u kompilaciji "YU-rock retrospektiva").


"Dinamiti", izvorna postava 1964. - 1967. - ovakvi nam ostaju u najljepšem sje�anju
(s lijeva na desno): Miroslav Šaranovi� (bubnjevi), Krunoslav 'Ki�o' Slabinac (vokal i ritam gitara),
Antun 'Tuca' Nikoli� (solo gitara), Alberto 'Berto' Krasni�i (bas gitara) i Vladimir 'Lazo' Lazi� (orgulje)

Kao kod svih vrhunskih sastava, niti kod "Dinamita" nije ništa bilo slu�ajno - �lanovi sastava su prije 1964. svirali u osje�kom sastavu "Tornado" odnosno poslije "Kon-Tiki" iz kojeg su nikli "Dinamiti"; gitaristi 'Ki�o' i 'Tuca' su imali prethodno iskustvo na tamburici, za Slavoniju tipi�nom instrumentu (na kojem je 'Tuca' navodno bio pravi virtuoz!); ritam sekcija ('Berto' i Šaranovi�) je bila izvanredna, dok je Ki�ino pjevanje u sastavu i poslije u solisti�koj karijeri bilo i ostalo u vrhunskoj kategoriji.

Informacija: na ovom video-linku mo�ete vidjeti i poslušati izvanrednu izvedbu:  
"Dinamiti": "Crying Time" (1967.) https://www.youtube.com/watch?v=fKxvA-on1NE

Jedina promjena u sastavu do 1967. godine je bio odlazak bubnjara Miroslava Šaranovi�a u sarajevske "Indekse", a zamijenio ga je Ratko 'Rale' Divjak - jedan od naših najboljih bubnjara iz rock-sastava!
(po mojem ukusu i mišljenju, je 'Rale' Nr.1, a na kratkoj listi ga slijede 'Pepi' Daj�man iz "Atoma", 'Medo' Badri� iz "Koralja" i 'Dodo' Drezga iz "Mladih".)

Nakon što su dva navedena klju�na �lana prve postave otišla u vojsku, zamijenili su ih Dado Topi� (vokal) i Josip Bo�ek (solo gitara) iz osje�kog sastava "Eliksiri".

Na taj na�in se sastav uspio tako uspješno prestrukturirati, da je u periodu od 1968. do 1969. mogao djelovati kao vrhunski reprezentant progresivnog Rock 'n' Roll-a i soul-a.
To je bilo mogu�e, jer je nova, druga postava "Dinamita" bila instrumentalno �ak ja�a od prve, dok je novi pjeva� i ritam gitarist (Dado Topi�) bio prikladniji za novi muzi�ki trend sastava.


"Dinamiti", druga postava 1968. - 1969. - ovakvi nam ostaju u najljepšem sje�anju
(s lijeva na desno): Josip Bo�ek (solo gitara), Alberto 'Berto' Krasni�i (bas gitara), 
Ratko 'Rale' Divjak (bubnjevi) i Dado Topi� (pjeva� i bas gitara)

Niti kod nove, druge postave "Dinamita", uspjeh na podru�ju progresivnog rocka nije bio slu�ajan, jer su �lanovi sastava imali višegodišnji Roc 'n'Roll, soul, blues i jazz muzi�ki "background", pa se radilo o vrlo "jednostavnoj" formuli uspjeha: novi muzi�ki trend s muzi�ki optimalnim "pedigreom" svih �lanova sastava, instrumentalna i vokalna kvaliteta, novi image, te opredjeljenje za muziku kao profesiju.

Publika je odmah osjetila da su novi "Dinamiti" sastav koji je iskreno opredijeljen za rock, sastav koji nudi novo i otvara novu fazu rocka, i zato su kao posebna atrakcija, ubrzo došli na sam vrh rock-scene.
Najkra�e kazano: bili su izvanredni!


Zlatni trio hrvatskog progresivnog rocka: Dado Topi�, Josip Bo�ek i Ratko 'Rale' Divjak

Dinamiti su prestali djelovati u jesen 1969., jer su Dado Topi� i Josip Bo�ek prešli u "Korni grupu".
Usput:
"Korni grupu" je 1968. osnovao Kornelije Kova�, bivši klavirista sarajevskih Indexa.
Dado Topi� je u "Korni grupi" zamijenio pjeva�a Dalibora Bruna, izvorno pjeva�a rije�kih "Uragana", dok je Josip Bo�ek, koji je zamijenio dotadašnjeg solo gitaristu, predstavljao izvanredno poja�anje.

"Dînamiti"  vs. "Crveni koralji"
"Koralji", koji su u to vrijeme ve� nekoliko godina bili najpopularniji sastav, sigurno mogu poslu�iti kao "etalon" ili pramjera za usporedbu s našim vrhunskim sastavima '60-tih, a to su "Dinamiti" sigurno bili, iako je prva postava bila više nego skromno scenski prisutna.

 Usporedbu "Koralja" s "Dinamitima", u okvirima fair playa, svodim samo na usporedbu muzi�kih kvaliteta, odnosno ukupna scenska prisutnost "Koralja" (turneje, nastupi, snimke, plo�e, broj �lanaka, broj fan-klubova itd.) nije uzeta u obzir.

* Instrumentalno
Tu je situacija vjerujem jasna: "Koralji" su instrumentalno bili naš najbolji sastav '60-tih, ali obadvije postave "Dinamita" su, nota bene, bile neposredno iza njih, a ispred zagreba�kog sastava "The Mladis"!

Kao sastavi izvanredno kvalitetnih instrumentalista, i "Koralji" i "Dinamiti" su mogli svirati gotovo sve �anrove, pri �emu su oba sastava u tehnici sviranja i ritmi�ki gotovo besprijekorna, dok "Koralje" izdvaja specifi�ni i kompaktni sound.

Informacija: na ovim video-linkovima mo�ete vidjeti, poslušati i usporediti: 
 
"Dinamiti": "Tema za bossa novu" (1966)  https://www.youtube.com/watch?v=qQlrreXd8zQ
"Crveni Koralji": "Tema mladih ljubavnika" (1965) https://www.youtube.com/watch?v=tyOXNmasXVE
"Dinamiti": "Instrumentali No 1 (1963-1967)"   https://www.youtube.com/watch?v=6royKPMtC70
"Crveni koralji": "Napuljska gitara" (1964.)    https://www.youtube.com/watch?v=h2KFtgARF80
"Dinamiti": "Instrumentali No 2 (1963-1967)"   https://www.youtube.com/watch?v=yXka2xeqaBA
"Crveni koralji": "Perfidia" (1964.)   https://www.youtube.com/watch?v=8wRhl2fx0Jc

* Vokalno      
Teško je usporediti Barbu s Ki�om, a gotovo nemogu�e Barbu s Dadom Topi�em - sva trojica su izvanredni, ali i vrlo razli�iti pjeva�i. Zbog naknadne, izvanredno uspješne solo karijere, mala prevaga u odnosu na Barbu je ipak na strani Krunoslava 'Ki�e' Slabinca, dok je po tehnici pjevanja i pjevanja na hrvatskom (što je ipak bitno, jer tu nema skrivanja), Dado Topi� znatnije iza Barbe.
S druge strane, zbog Mireka i Dina, "Koralji" ukupno imaju malu prednost, ali sve u svemu, ipak je to stvar pojedina�nih ukusa - a za ukuse vrijedi "De gustibus non est disputandum!"
Dakle, sve u svemu, sportski kazano: "neriješeno".

Ova usporedba (uostalom kao i ona s "The Mladis" u prethodnom nastavku, te s "Bijelim strijelama" prije toga!), mnogo govori o kvaliteti sastava koji je uspore�en s "Koraljima"- pogotovo jer iza nje stoji jedan �lan "Koralja" iz tog vremena i ako su to jedina tri sastava koje uspore�uje s "Koraljima"!   

* Zaklju�no        
1967. je godina koja zaklju�uje prvu fazu hrvatskog rock'n'rolla, fazu koja je zapo�ela 1957. kada je Karlo Metikoš, namazan crnom pastom za cipele kako bi izgledao kao crnac, nastupio u zagreba�kom Varieteu; te po�etkom '60-tih nastavljena s "Bijelim strijelama" i drugim sastavima.

Druga postava "Dinamita" se tako 1968. našla kao jedan od favorita na startu nove faze, ali Dado Topi� & Co. nisu uspjeli (ili nisu htjeli, ili nisu niti pokušali) barem dio svog reproduktivnog talenta preusmjeriti u kreativni potencijal, snimiti nekoliko potencijalnih autorskih hitova na hrvatskom jeziku, i ako barem jedan od njih pro�e kod šire publike kao "ledolomac", time bi izašli iz klupsko-koncertnog ambijenta u kojem su nastupali, etablirali bi se na vrhu hrvatske rock scene - i nakon toga bi mnogo toga išlo "automatski".
Na �alost, to se nije desilo, Dado i Bo�ek su napustili sastav i "Dinamiti" su trajno nestali sa scene.

Na kraju, pogledajmo ukupni muzi�ki bonitet i zna�aj osje�kih "Dinamita" uzimaju�i u obzir �lanove sastava koje su "Dinamiti" u svojih, ipak kratkih pet godina postojanja darovali našoj rock sceni:
* Pjeva�i: Krunoslav 'Ki�o' Slabinac, Dado Topi� i Zlatko Pejakovi� - '�lica' (po vlastitoj informaciji!)   
* Solo gitara: Josip Bo�ek - nesumnjivo jedan od naših najboljih gitarista '60-tih i poslije
* Bubnjevi: Ratko 'Rale' Divjak - nesumnjivo jedan od naših najboljih bubnjara '60-tih i poslije.

Najkra�a mogu�a konstatacija: impozantno i zadivljuju�e!

Za portal: Davorin Krog
(Davorin@bluewin.ch)

PS:
Kao urednik ovog portala zahvalan sam Davorinu Dini Krogu za svih dosadašnjih 40 nastavaka njegovih "Crtica i sje�anja", jer njegova sje�anja su ujedno i moja sje�anja, s tom razlikom, da je on i osobno bio u centru svih tih doga�aja, a ja ih se sje�am kao zainteresirani promatra� sa strane.

A kao Eseker, posebno sam Dini zahvalan za ovaj 40. nastavak, u kojem je, nakon puno godina, kao verzirani stru�njak za rock-glazbu, upravo postavio i otkrio verbalni spomenik osje�kim "Dinamitima" koji su nas, Esekere, "do ludila" oduševljavali.

Dakle, Dino, hvala Ti, kako u moje ime, tako i u ime mojih Esekera, bar one starije generacije, koja je, kao i ja, s u�ivanjem plesala uz "Dinamite" i koja ih se još uvijek s nostalgijom sje�a!

Od istog autora:

Crtice i sje�anja iz Zagreba (39)

Prijedlog:
Vaše komentare, prijedloge i primjedbe na ovaj prilog, kao i na sve druge priloge objavljene na portalu, mo�ete poslati na adresu urednik@arhiva.croatia.ch, a krajem svakog mjeseca ili svaka dva tjedna, ovisno o broju prispjelih komentara, objavit �emo posebni prilog sa svim prispjelim komentarima - ako ih bude. 
Vaše komentare objavit �emo prema Vašoj �elji; ili pod Vašim imenom (bez prezimena), ili pod Vašom e-mail adresom ili nam napišite Vaš Nick (Nickname) pod kojim da komentar objavimo, ali u tom slu�aju koristite uvijek isti Nick.

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.