Treba li 5. lipnja proglasiti Danom hrvatske zastave?
Zastava Republike Hrvatske
(Hrvatske zastave kroz povijest pogledajte dolje u foto zapisu)
Je li „pravi“ hrvatski grb onaj koji po�inje crvenim ili bijelim poljem i je li grb s po�etnim bijelim poljem zapravo ustaški dva su pitanja koja se s vremena na vrijeme postavljaju u javnosti, uglavnom me�u neupu�enima.
Na prvo pitanje nema jednozna�nog odgovora jer od kraja 15. stolje�a šahovnica s crvenim i bijelim kvadrati�ima u obje verzije koristi se kao grb Hrvatske pa prema tome neto�no je i zlonamjerno hrvatski grb na kojem je prvo polje bijelo dovoditi u vezu s ustaštvom koje nastaje tek u 20. stolje�u. Jednako je tako krivo ustaškom proglašavati i hrvatsku trobojnicu u �ijem je bijelom polju navodno sporna verzija hrvatskog grba jer zastava ustaške NDH u sebi je sadr�avala i crvenu tropletu viticu s plavim slovom U u crvenom polju zastave, a ona je, uz šahovnicu s po�etnim bijelim poljem, bila i sastavni dio grba NDH.
Ipak, pojedini mediji redovito reagiraju na slu�ajeve kad netko umjesto slu�bene zastave Republike Hrvatske istakne crven-bijeli-plavi s grbom bez krune, pogotovo ako grb ima prvo bijelo polje, kao što je bilo tijekom nedavnog posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi� hrvatskoj �upi u New Yorku kada se slu�ajno u kadru našla i spomenuta zastava koja je promptno proglašena zastavom NDH.
Naravno, na toj trobojnici nije bilo ustaškog znaka i radilo se jednostavno o bivšoj zastavi Republike Hrvatske koja je bila u slu�benoj uporabi od 25. srpnja do 21. prosinca 1990., što su mnogi s vremenom zaboravili. Naime, Sabor je 25. srpnja donio amandmane na Ustav SR Hrvatske kojim je iz njenog naziva uklonjena rije� Socijalisti�ka, a iz zastave je maknuta petokraka zvijezda i zamijenjena povijesnim hrvatskim grbom koji je postao i slu�beni grb Republike Hrvatske. Amandmanima je definirano da se osnovica povijesnog hrvatskog grba sastoji od 25 crvenih i bijelih polja i da se oblik i opis grba i zastave kao i tekst himne Republike Hrvatske te uporaba tih dr�avnih simbola ure�uju zakonom.
Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske usvojen je 21. prosinca 1990., dan uo�i izglasavanja novog Ustava i tada je definiran današnji izgled zastave i grba Republike Hrvatske, kao i predsjedni�ke zastave i lente te slu�beni tekst i napjev himne Lijepanašadomovino. Zakonom je izri�ito navedeno da je prvo polje grba crveno. Kod donošenja odluke prevladao je stav da je od 19., a posebno od 20. stolje�a, takva verzija grba bila �eš�a. Zadnju rije� u vezi po�etnog polja imao je predsjednik Franjo Tu�man, a presudan argument bio je taj da je na pe�atu povelje iz Cetingrada iz 1527. o izboru Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja hrvatski grb imao po�etno crveno polje. To je me�utim nalagala i politi�ka mudrost jer doista bi bilo štetno za hrvatsku dr�avu u nastajanju da je preuzela oblik grba kakav je imala NDH, što bi njeni neprijatelji jedva do�ekali.
Grb bez krune sastavljene od pet malih grbova hrvatskih zemalja i zastava s tim grbom bili su dakle tek privremeni, ali u ozra�ju nacionalnog zanosa bili su masovno proizvo�eni i korišteni. Budu�i da nije bio definiran to�an izgled grba jednako su se koristile verzije s po�etnim bijelim i crvenim poljem, iako bi crveno polje bilo to�nije jer amandmani govore o crvenim i bijelim, a ne bijelim i crvenim poljima, što bi impliciralo da prvo polje grba mora biti crveno.
No kad je 25. srpnja 1990. odmah po izglasavanju amandmana na Ustav ispred zgrade Hrvatskog sabora bila skinuta stara zastava sa zvijezdom, nova koja je podignuta na jarbol imala je na sebi grb s po�etnim bijelim poljem, a takav grb imali su na kapama i policajci koji su sudjelovali u tom ceremonijalu.
U tom interregnumu doga�alo se �ak i to da u javnim prostorima jedna do druge stoje hrvatska zastava s povijesnim grbom i bista Josipa Broza Tita. I nakon prihva�anja zastave s novim grbom povremeno su se neslu�beno koristile i stare zastave, pa i tijekom Domovinskog rata, jer njihovi vlasnici su ih naravno nisu bacili niti uništili, ve� su ih i dalje ponosno �uvali kao uspomenu. Te se zastave ponegdje mogu vidjeti i danas, �etvrt stolje�a kasnije. Hrvatska trobojnica s povijesnim grbom naro�ito je �esta me�u hrvatskim iseljenicima gdje se mogla slobodno koristiti nakon 1945., za razliku od Hrvatske gdje je bila inkriminirana te se u nešto ve�oj mjeri mogla vidjeti tek u doba Hrvatskog prolje�a, o �emu svjedo�e mnoge fotografije.
Ukratko, crveno-bijelo-plava trobojnica s hrvatskim grbom u sredini, bez obzira kako on to�no izgledao, povijesna je hrvatska nacionalna zastava, na što upu�uju �injenice. Hrvatska trobojnica prvi put je slu�beno upotrijebljena prigodom ustoli�enja Josipa Jela�i�a za hrvatskog bana 5. lipnja 1848. i sa�uvana je do danas u Hrvatskom povijesnom muzeju. Zastava je sastavljena od crveno-bijele zastave Hrvatske i bijelo-plave zastave Slavonije, a u sredini se nalazi grb Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s kraljevskom krunom. Prvo polje hrvatskog grba bilo je crveno. Takva zastava je tijekom 1848. i kasnijih godina bila �esto korištena i o�ito je za�ivjela kao hrvatski nacionalni simbol. Bila je zabranjena tijekom Bachovog apsolutizma, ali opet je u upotrebi od 1860. te je Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. i slu�beno potvr�ena. Iznad grba nalazila se kruna svetog Stjepana, a redoslijed grbova bio je takav da je na prvom mjestu bio grb Dalmacije pa Hrvatske i zatim Slavonije, da bi 1876. na prvo mjesto došao grb Hrvatske s po�etnim bijelim poljem. Najpoznatiji prikaz takvog grba nalazi se na crkvi svetog Marka u Zagrebu. S vremenom je šahovnica postala prihva�ena kao op�ehrvatski nacionalni grb pa se pojavila i na zastavama stranaka, organizacija i udruga, nekad s prvim bijelim, a nekad s crvenim poljem. Kao hrvatska zastava koristila se i trobojnica bez grba u sredini koja je identi�na zastavi Nizozemske, posebno nakon 1918. kad Hrvatska gubi dr�avnost pa tako i svoju slu�benu zastavu. Tada u povijest odlazi i grb Trojedne kraljevine pa se kao jedinstveni simbol hrvatskog politi�kog i nacionalnog identiteta u�vrstio grb sa šahovskim poljem koji je 1939. postao grb Banovine Hrvatske. Po�etno polje bilo mu je crveno, a takav je grb 1919. unesen i u grb Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije zajedno sa srpskim i slovenskim grbom. Banovina Hrvatska nije imala slu�beno definiranu zastavu, ali uglavnom se koristila hrvatska trobojnica bez grba, kao hrvatska narodna zastava.
NDH je 1941. u svoju zastavu unijela i grb i ustaški simbol, dok su partizani koristili hrvatsku trobojnicu s malom petokrakom crvenom zvijezdom u sredini. To je postala i slu�bena zastava Hrvatske u sklopu federativne Jugoslavije, s time da je 1947. zvijezda postala ve�a te je zahva�ala i crveno i plavo polje. Zastava s povijesnim grbom neslu�beno se po�ela koristiti i prije dokidanja socijalisti�ke zastave 25. srpnja 1990., posebno tijekom kampanje uo�i prvih demokratskih izbora kada je odlaze�a komunisti�ka vlast bila dovoljno mudra da takve pojave više ne ka�njava.
Povijesna hrvatska zastava se dakle tijekom svoga postojanja potvrdila kao hrvatski nacionalni simbol jednako kao i grb i himna i manje je va�no kakav oblik zastave netko koristi u neslu�benim prilikama, osim ako se ne radi o zastavama s obilje�jima propalih ideologija, što zaslu�uje osudu i sankcije. Slu�beno se, i u Hrvatskoj i u inozemstvu, uvijek koristi zastava kakvu propisuje Zakon i nema potrebe raditi aferu ako se negdje pojavi zastava s grbom bez krune i s prvim bijelim poljem, samo zato jer podsje�a na zastavu NDH. U tom bi slu�aju i Lijepa naša trebala biti sporna jer ona je bila i himna NDH i od današnje se slu�bene verzije himne razlikuje samo po po�etkom stihu tre�e strofe (u NDH se pjevalo „Dravo, Savo, Drino teci“). Ako bi pak neslu�beno isticanje stare zastave Republike Hrvatske trebalo ka�njavati, onda bi jednako tako trebali odgovarati i oni koji pogrešno pjevaju hrvatsku himnu, primjerice „Teci Savo, Dravo teci“, umjesto slu�benog „Teci Dravo, Savo teci“, ili koji umjesto „grobak krije“ pjevaju „grob sakrije“, kao i oni koji nisu dovoljno muzikalni. Naime, tekst i notni zapis hrvatske himne definiran je Zakonom, baš kao i detaljan izgled grba i zastave.
Ako se pak hrvatska predsjednica zatekne u prostoriji u kojoj, kao uspomena, visi povijesna hrvatska zastava koja je ujedno i prva zastava dr�ave kojoj je na �elu, nema potrebe to proglašavati skandalom, osim ako takva zastava nije istaknuta s namjerom da se provocira i izazovu negativne reakcije. Jednako tako ne bi bilo sporno ako bi ameri�ki predsjednik bio snimljen pored police na kojoj kao uspomena stoji stara zastava SAD-a, s 48 umjesto 50 zvjezdica, ili pak ona prvobitna na kojoj ima samo 13 zvjezdica. Zastava sama po sebi nije fetiš niti predmet obo�avanja, nego simbol neke dr�ave i naroda i izraz nacionalnog ponosa. Zato je od njenog izgleda va�niji na�in na koji se isti�e, tako da je dostojanstveno isticanje stare zastave Republike Hrvatske vjerojatno primjerenije od isticanja poderane ili izblijedjele slu�bene zastave, a kamoli od njenog spaljivanja kao navodno umjetni�kog �ina.
O�ito je da u vezi hrvatske zastave, njene prošlosti i na�ina njene uporabe postoje mnoge nepoznanice i nejasno�e. S tim u vezi ne bi bilo loše razmisliti da i Hrvatska uvede svoj Dan zastave po uzoru na mnoge druge zemlje Europe i svijeta koje imaju odre�en datum kada na poseban na�in odaju po�ast svom najva�nijem nacionalnom simbolu, a uglavnom se radi o sje�anju na dan kad je neka zastava prvi put istaknuta ili slu�beno proglašena. U tom bi smislu za Dan hrvatske zastave najprimjereniji datum bio 5. lipnja, u spomen na prvu upotrebu hrvatske trobojnice kod ustoli�enja bana Jela�i�a 1848. Ako je Hrvatski sabor 2008. uveo Dan kravate u spomen na hrvatske korijene tog odjevnog predmeta, nema razloga da se u kalendaru spomendana ne na�e i Dan hrvatske zastave, tim više što hrvatska zastava nije nastala dekretom u doba osamostaljenja Hrvatske, nego još sredinom 19. stolje�a kada je postala op�eprihva�en i neizostavan dio hrvatskog nacionalnog identiteta.
Foto zapis
Zastave Republike Hrvatske od prve hrvatske trobojnice iz 1848. do današnjih dana
Prva hrvatska trobojnica iz 1848.
Zastava Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 1868. do 1918.
Zastava Hrvatskog sokola iz Siska iz 1920., s po�etnim crvenim poljem hrvatskog grba
Zastava Hrvatskog sokola iz Osijeka iz 1929., s po�etnim bijelim poljem hrvatskog grba
Zastava HSS-a iz Kašine iz 1938., s po�etnim crvenim poljem hrvatskog grba
Grb Banovine Hrvatske iz 1939., s po�etnim crvenim poljem hrvatskog grba
Zastava NDH
Slu�bena zastava Hrvatske od 1945. do 1947.
Slu�bena zastava Hrvatske od 1947. do 1990.
Povijesni hrvatski grb bez socijalisti�kih oznaka �esto se pojavljivao tijekom Hrvatskog prolje�a
Podizanje zastave Republike Hrvatske ispred Hrvatskog sabora, 25. srpnja 1990.
(po�etno bolje na grbu bilo je bijelo)
Dvije verzije slu�bene zastave Republike Hrvatske od 25. srpnja do 21. prosinca 1990.,
s po�etnim bijelim i crvenim poljem hrvatskog grba
Tobo�nja ustaška zastava pored biste Josipa Broza Tita
na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u jesen 1990.
Zastava Republike Hrvatske,
slu�beno usvojena 21. prosinca 1990. godine
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi� u hrvatskoj �upi u New Yorku
i "sporna" hrvatska zastava u pozadini
Tekst: Marijan Lipovac, marlipovac@yahoo.com
Fotografije: internet
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Vezani �lanak od istog autora:
Nedoumice oko dr�avnih blagdana
Treba li Dan dr�avnosti slaviti 7. lipnja?
| 
