Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 4

Tako lako, a tako teško (razumljivo)
Šok koridor

Preglasno, prljavo, prepuno... atributi su koji do�ekaju turiste kada nakon višesatnog leta zakora�e na tlo Indije. Smrad ispušnih plinova motorne rikše na tri to�ka, oldtimer taksiji iz pedesetih, voza�i koji naj�eš�e ne govore engleski, brojne krave od kojih se ne mo�e pro�i ulicom. Na desno i na lijevo kilometrima, ku�e sklepane od par komada lima, brda sme�a posvuda, otvorena kanalizacija u centru grada...

Malo kasnije, kada se zakora�i u neki od skupljih hotela, ode u neki od klimatiziranih i dobro �uvanih trgova�kih centara, slika i op�i dojam se mijenjaju.

Izišavši iz ovih modernih hramova, indijskog gosta �e do�ekati gu�va, preglasni uli�ni trgovci, brojni prosjaci, smrad dvotaktnih motora i kod prelaska ulice, hamletovsko pitanje: bit´ il´ ne bit´.

Zbunjen i uplašen turist �e pokušati grijehe pokajati i otkupiti davanjem nov�anice od deset rupija, prvome od prosjaka na kojega nai�e. E, tek onda nastaje šok, kada taj prosjak, uvrije�en, vrati novac, jer misli da je zgu�van i prljav.

Klimanje glavom za da i ne, samo signalizira da vas sugovornik prati i da nije odlutao u svoje misli. U pravilu se s ne u Indiji i ne odgovara, ve� se to pretvori u formu veoma interesantno ili zanimljivo za razmisliti...

Još je slo�enija situacija kada vam na postavljeno pitanje za neku ulicu, hotel ili muzej, upitani nema odgovor. Isti �e se svim silama truditi objašnjavati, iako u stvari nema pojma o tome. Za va�ne odluke, dobro je uvijek pitati dvoje ili troje.

Ništa bolje nije ni s rije�ima ju�er i sutra, koje kao da se u hindi jeziku i ne razlikuju, a rije� vrijeme ima sasvim druga�ije zna�enje nego u ostatku svijeta. Za Indijce se sve ionako vrti u vje�nom krugu, pa to�no vrijeme i nije posebice va�no.

�istoj odje�i se u Indiji pridaje posebna pa�nja. Ovo ne vrijedi samo za poslovne i bogate ljude, ve� i me�u najsiromašnijima, koji svakodnevno nose svje�e opranu košulju. �arape su veoma rijetke, a i kad se nose onda je to golf model s desetak rupa.

S druge strane Indijci o nama zapadnjacima, misle da pušimo jednu na drugu cigaretu, da smo opsjednuti seksom i da bez alkohola baš i ne mo�emo. Mo�e se dogoditi da nas netko pita, koju drogu naj�eš�e konzumiramo. Nitko ne�e pitati, konzumirate li droge ili ne, ve� a priori što i koliko, a �u�enju ne�e biti kraja ako je odgovor negativan. Ova navika je zaostala iz onih slavnih vremena, kada se u Indiju dolazilo prvenstveno u narko turizam.

Indijci isto tako ne mogu razumjeti, da mi imamo drugi, tre�i brak iza sebe, ili da �ivimo skupa s nekim na divlje.

Ne mogu se oni na�uditi našem podizanju glasa, ljutnji i svadljivosti, pa je sigurno da rješavanje problema na ovaj na�in u Indiji ne prolazi, a rizikuje se da �ovjek bude ismijan od brojnog gledateljstva, koje se okupi na ovima u Indiji rijetkim predstavama.

Kulturološki šok jedan do drugoga, a o kulinarskom šoku i da se ne govori. Svako novo jelo, još lju�e i još masnije. 

Grad, rijeka, planina...
Bila jednom jedna kraljevina

Bio jednom jedan kralj i imao malo budisti�ko kraljevstvo. Kraljevstvo je bilo skroz naskroz okru�eno visokim planinama i mo�nim susjedima.

Nekadašnje kraljevstvo, veliko kao dvije Istre ili kao jedna Slavonija, danas je indijska savezna dr�ava Sikkim, poslije Goa, druga najmanja u Indiji.

Ime Sukh-im potje�e iz tibetanskog i ozna�ava sretnu domovinu. Sikkim je prostor ju�no od Tibeta, izme�u Nepala na zapadu i Bhutana na istoku, u kojemu danas �ivi nešto više od pola milijuna �itelja. Njihov mali raj ima sve što se mo�e po�eljeti. Dolinu rijeke Tista na visini od 300 metara iznad mora, sa suptropskom klimom u kojoj se temperature penju preko tridesetog stupnja na termometru. Snje�ne vrhove Himalaja, od kojih je najviši Kangchenjunga (8585 metara), u kojima temperature padaju do pedesetog stupnja, minus. Sve to na prostoru 65 puta 115 kilometara. Sli�nog primjera skoro da i nema na svijetu.

Kangchenjunga sveto brdo, je najviša indijska planina, jedini indijski osamtisu�njak, sjedište bogova i na nju prema sikimskom vjerovanju, ne smije zakora�iti ljudska noga. Ovo vjerovanje lokalnih �itelja, poštivao je i George Band koji se 1955., kao prvi �ovjek popeo par koraka ispod vrha. Ovog pravila, prilikom uspona na Pet blaga velikog snijega, pridr�ava se i danas ve�ina alpinista.

Svatko u Sikkimu zna da su zlato, srebro, drago kamenje, �itarice i sveti Budini zapisi, pet blaga što se kriju iza imena Kan�a.

Koliko je tih blaga još u Sikkimu, ne zna se sa sigurnoš�u, ali prema Vladinoj listi, koja se mo�e na�i i na internetskim stranicama, u Sikkimu ima 550 vrsta orhideja, 650 vrsta leptira, 550 vrsta ptica, 36 vrsta alpske ru�e... Snje�ni leopardi, medvjedi, crvena panda i brojne druge �ivotinjske vrste �ive ovdje. Neki pri�aju da su vidjeli i legendarnog Yetija.

Više desetlje�a je ovaj prostor bio zatvoren za posjet strancima, a danas se zahtjeva od turista koji ovamo dolazi, da posjeduje dozvolu za ulazak u Restricted Areas. Savezna dr�ava Sikkim, je jedna od jedanaest indijskih provincija s ovakvim statusom, ali se za razliku od provincija Assam, Kashmir, Nagaland... dozvola za posjet glavnog grada Gangtok dobije brzo i bez ve�ih problema. �eli li �ovjek, kasnije, dok boravi u Sikkimu, na bilo koju stranu svijeta, nastaju nerješivi problemi. Administracije ovoga svijeta su neumoljive i spore.

Stotinama godina je Sikkim bio nezavisna budisti�ka kraljevina negdje na kraju svijeta, a prije samo šest desetlje�a, u cijelom kraljevstvu je �ivjelo pedeset tisu�a �itelja. Samostalnost je imao Sikkim sve dok Kina nije po�etkom šezdesetih zaprijetila Indiji ratom, a ova uvjerila Sikkim, da ga netko treba braniti i sve tako,  korak po korak, dok nije došlo do potpune aneksije. Sikkim je de jure ostao suverena dr�ava, ali je de facto indijski zaštitni prostor s ograni�enim pravima. Il´ tako nekako. Teško je nama obi�nim smrtnicima sve te trikove razumjeti.

Bilo kako bilo, danas se Indija brine za obranu i vanjsku politiku. Nacionalno sredstvo pla�anja je indijska Rupie, a mora se priznati da se u Sikkimu �ivi bolje i bogatije nego u drugim dijelovima Indije. Zasigurno je da Indija svoju sigurnost dobro i izdašno pla�a.

Posvuda oko Sikkima je politi�ki dosta nestabilno pa nije �udo da je kretanje po ovoj dr�avici ograni�eno, ili bolje re�eno, mogu�e uz brojne dozvole i debelo pla�anje. Tako i od ionako skromne turisti�ke ponude, izuzme li se preskupi trekking po Himalaji, ne ostaje baš puno.

Budisti�ki samostan Rumtek iz 12. stolje�a je, pored glavnog grada Gangtoka, jedna od znamenitosti dr�ave. Iako samo dvadeset kilometara udaljen od Gangtoka, do samostana je veoma teško do�i u vlastitom aran�manu. Turist je prisiljen obratiti se nekome za uslugu i to platiti. Ja mislim da je jednostavnije i inventivnije, stoje�i kraj ceste podi�i ruku i uz malo strpljenja, nekoliko presjedanja i par kilometara pješa�enja kroz prekrasnu prirodu, cilj je dosegnut. Povratak po istom receptu.

Gangtok, glavni grad Sikkima, se smjestio na strmim himalajskim padinama. Krajem prosinca je na 1870 metara visine, a samo �etrdeset kilometara daleko od zasnje�enog osamtisu�njaka, veoma hladno. U jeftinom hotelu u kojemu sam odsjeo, nema tople vode, ili bolje re�eno ima, ali se prodaje na kante. Kanta tople vode 30 rupija, nešto manje od tri kune. Ovu vrstu grijanja koristim svakodnevno kod odr�avanja higijene i prije spavanja, kako bih u krevet otišao zagrijan.

Tijekom dana kada zubato sunce traje samo par sati, grijem se u nekom od brojnih barova. Ovu vrstu grijanja koristim i više puta tijekom dana.

Nigdje na svijetu, prilikom svih mojih  putovanja, nisam sreo ni�e cijene alkohola, nego u Sikkimu, a više prodavaonica alkohola po glavi �itelja, mislim da  postoji samo u Nepalu.

Za vrijeme punog mjeseca, stanovnici Sikkima se uzdr�avaju od alkohola. To traje �ak dva, tri dana.

Sve ostalo je ovdje puno skuplje.

Za razliku od ostatka Indije, ovdje je �isto i uredno. Posvuda se voze terenska vozila s pogonom na �etiri kota�a, pušenje je zabranjeno na javnom mjestu, uklju�uju�i i ulicu. Zrak je zaga�en maksimalno. I ovdje je kao i u ostatku Indije, jako teško biti sam. Sikkim je prenaseljen.

Ogromna tr�nica, unutar trgova�kog centra koji nosi ime po svetoj planini, je i u prosincu predobro opskrbljena svje�im povr�em i drugim namirnicama. Na tr�nici nema što nema.

Nema pti�jeg mlijeka, ali ima churpi, suhi sir iz jakovog mlijeka, �iji rok trajanja se odre�uje na desetlje�a i stolje�a unaprijed.

Alisa u labirintu ukusa
Momo i churpi sa sjevera

Momo je tibetansko jelo poznato u cijeloj himalajskoj regiji. Pravi se kao i talijanski ravioli, njema�ke maultaschen ili ruski pelmeni. Princip je isti: tijesto, u koje se zamotavaju finese koje su razli�ite: vegetarijanski, s piletinom, svinjetinom, jaretinom, govedinom... Uz momo se servira i topla juha, što u hladnim prostorima ispod Himalaja, jako dobro prija i grije.

Za momo je potrebno imati tijesto i nadjev, pa lijepo u formi malih tašnica puniti tijesto nadjevom, a onda na pari kratko kuhati.

Ili jednostavno oti�i do prve trgovine, kupiti pakovanje talijanskih raviola, skinuti naljepnicu s imenom proizvoda i talijanskom zastavom, pa na pari lako kuhati, i servirati prijateljima uz pri�u o Sikkimu, uz obaveznu napomenu da je handmade.

Vidite li za vrijeme putovanja po Sikkimu, Nepalu, Bhutanu, Ladakhu, Tibetu i ostatku himalajskog svijeta, da netko bez prekida nešto preme�e po ustima, a pri tome ne guta i ne grize, znajte da je rije� o churpi. Pretvrd je da bi ga se moglo gristi, a prilikom gutanja bi se zaglavio negdje u grlu. Za u�ivanje u ovoj vrsti himalajskog sira, preostaje upotreba tehnika cuclanja, sisanja, dudanja.

Sir churpi pravi svaka ku�a visoko u brdima Himalaya, što zna�i da to i nije jako teško napraviti kod svoje ku�e, negdje u Slavoniji ili Lici. Za pravljenje ovoga sira, za koji se ka�e da dobro grije tijelo i produ�ava �ivot, potrebno je imati jakicu (�enku od himalajskog goveda jaka), pomusti je jedanput dnevno, napraviti sir, izrezati ga na male ili još malo manje komade i tri do �etiri mjeseca sušiti na himalajskom suncu.

Foto galerija

Tekst i fotografije: Milan Rajši�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 3