Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


U Puli odr�ana promocija knjige prof. Filipa �orluki�a
Moja sje�anja na minulo stolje�e“

Obzirom na u "antifašisti�kom" smislu specifi�nost Istre i jer me je prije par godina Savez antifašista (SABA) nakon objavljivanja moje male knjige o uzrocima raspada Jugoslavije u Glasu Istre oštro napao - smatrao sam da moramo biti oprezni kod predstavljanja ove knjige. Zato sam se temeljito pripremio i sve zapisao, tako da to imam ispred sebe kada budem govorio. Stigao sam ranije i dvorana je bila prazna. Sprema�ica mi je donijela kavu, iz torbe sam izvadio knjigu i ustanovio da sam zaboravio moje bri�ljivo sastavljene zapise. Bio je to mali šok, ali nisam se prestrašio. Zna�i trebalo je improvizirati, a to mi se i ranije doga�alo. Uspješno. Sjedio sam i intenzivno razmišljao o tomu što i kako �u govoriti. Glavne smjernice znadem, a ostalo �u dopunjavati - ve� prema reagiranju slušatelja.


Došao sam prvi i pripremao se za predstavljanje knjige

Nakon što su se svi okupili, ravnateljica Gradske knji�nice gospo�a prof. Nela Na�inovi� je pozdravila prisutne, a zatim je to u�inio i predstavnik nakladnika mag. pov. Goran Korov, koji je zatim zamolio dr. Trogrli�a da zapo�ne s prikazom povijesnosti sadr�aja knjige.


Predstavnik nakladnika mag. pov. Goran Korov pozdravlja prisutne ...


... i najavljuje izlaganje povjesni�ara dr. sc. Stipana Trogrli�a

Povjesni�ar dr. sc. Stipan Trogrli� knjigu je pro�itao nekoliko mjeseci ranije, temeljito se pripremao i to zapisao, poslavši mi tekst unaprijed. Budu�i da se u izlaganju prili�no vjerno pridr�avao onoga što je napisao, umjesto da prepri�avam, ovdje �u uvrstiti njegov  tekst:

*****

Parafraziraju�i rije�i evan�eliste Luke koji u Proslovu svog evan�elja ka�e "Kad ve� mnogi poduzeše sastaviti izvješ�a o doga�ajima koji se ispuniše me�u nama, naumih i ja tebi vrli Teofile sve po redu napisati", rekao bih da je knjiga, dida Filipa, kako se sam voli nazivati, "Moja sje�anja na minulo stolje�e", to isto u�inila. Naime nakon što su mnogi znani i manje znani, pozvani i nepozvani, oni s lijeva i s desna, mnogi ideološko-svjetonazorski obremenjeni i optere�eni opisali svoje mjesto i ulogu u prošlom stolje�u i Filip �orluki� zaokru�io je i ukori�io svoja sje�anja na doga�aje o kojima je slušao, to je manji dio - i one koje je do�ivio i vidio svojim o�ima. Objašnjavaju�i motive pisanja napominje kako su brojna sje�anja ljudi na minulo stolje�e, zbog njihove optere�enosti emocijama i rigidnim svjetonazorom, nepouzdana. Nada se da njegova nisu takova, smatra da piše „sine ira et studio" - bez mr�nje i naklonosti ili u slobodnom prijevodu: ni po babu ni po stri�evima. Sud o  tome prepušta �itateljima pozivaju�i ih „da i sami postupno otkrivaju našu prošlost i uvjere se da je u mnogome razli�ita od one za koju su vjerovali da je istinita“, zbog �ega  sebe naziva ne svjedokom, nego „prorokom prošlosti“.


Govori povjesni�ar dr. sc. Stipan Trogrli�

Slijede 22 mozai�ne pri�e do godine 1948. s kojom završava prvi dio knjige s Osvrtom i Zaklju�kom na navedeno razdoblje. Ne kanim navoditi naslove svake pojedine pri�e, bilo bi to monotono i „otelo bi“ mnogo prostora, nego �u istaknuti neke trenutke iz tih pri�a. Dakako radi se o subjektivnom odabiru, netko drugi pronašao bi neke druge zanimljivosti.

Poštuju�i kronologiju zbivanja autor na put sje�anja duga�ak devet desetlje�a kre�e iz rodnog sela Vrhovi. Bilje�i prve doga�aje kojih je sam bio svjedok ili su mu ih roditelji ispripovijedali. To najranije vrijeme u svijest malog Filipa usjeklo se nekoliko doga�aja - o�eva borba za obrazovanje, o �emu mu je otac pri�ao. Posebno zanimljiva je o�eva pri�a o polaganju ispita za šefa �eljezni�ke postaje i šefa velikih �eljezni�kih skladišta pred komisijom �iji je predsjednik bio musliman. Kad je nakon jednog pitanja otac Stipo zadovoljno uskliknuo: "Pa to znam kao O�e naš", a potom se malo lecnuo, predsjednik mu je rekao: "Pa gospodine Stipo, izmolite O�e naš, to je kratka molitva". Sav zbunjen kandidat je, prekri�ivši se, pobo�no po�eo izgovarati rije�i tra�ene molitve, a predsjednik Komisije ga je prekinuo rekavši. "�estitam! Polo�ili ste ispit". Vezano uz ovaj doga�aj Stipin sin Filip konstatira. „To je bila onovremena Bosna!“ Za mnoge u svijesti nejasne i razbacane doga�aje, iz najranijeg djetinjstva, objašnjenja kojih je doznao kasnije, zgodno naziva „zamrznute slike“, ili kratki filmski isje�ci. Primjerice pe�enje rakije, procvala jabuka o Bo�i�u, neugodni susret s guskama. Slike iz kasnijeg vremena su jasnije: Igre s vršnjacima, ulazak gramofona u ku�u, konstrukcija malog tkala�kog stana za sestri�nu Mandu, njegovu vršnjakinju.

Otac koji nije mogao pro�i normalno redovito školovanje, svjestan va�nosti znanja i izobrazbe, odlu�io je preseliti se Derventu da bi djeci omogu�io ono što sam nije imao - normalno školovanje. O�ekivano, Filipova sje�anja na Derventu puno su �ivlja i detaljnija. Odlazak iz ugodnosti i sigurnosti rodnog sela njemu u nepoznati daleki svijet sigurno je nosio i dozu traumati�nosti, o kojoj ne govori izravno. �ak se ne sje�a tog prvog koraka osim da su se odmah nakon polaska kola prevrnula i sve je poispadalo, što su susjedi popratili primjedbom: „To ne sluti na dobro“. Taj izri�aj pu�kog praznovjerja ipak se nije ostvario. Sje�aju�i se tog vremena autor spominje useljavanje u katnicu u Gornjoj mahali, upis u privatnu školu �asnih sestara sv. Vinka. Negativno iskustvo s prvim stihovima: “Snije�ak prši, nu�du vrši“, izgovoren u školi na zahtjev �asne sestre da izmisli jedan stih. Umjesto o�ekivane pohvale dobio je šamar. Ostao je šokiran, nije znao što zna�i vršiti nu�du. U rodnom selu nije bilo WC-a.  Za nu�du se govorilo „i�i na stranu“ ili „i�i radi sebe“. �elju da napusti školu ve� nakon prvog razreda otac je prihvatio i riješio elegantno, na nerijetko korišten na�in uvjeravanja djece da je škola ipak manje zlo. Odveo ga je kod kova�a i saop�io mu da �e sada u�iti kova�ki zanat. Izme�u dva zla Filip je izabrao manje - odlu�io je nastaviti školovanje.

Otac je, prema Filipovu sje�anju bio dominantna figura u obitelji. I druge konfliktne situacije rješavao je na na�in kao i u epizodi s kova�em. Majka pak nije pre�alila odlazak sa sela. Uz brigu o �etvero djece uzgajala je kokoši i svinje. Od osoba iz derventskog vremena ostalo mu je sje�anje na prostodušnu  susjedu Hanifu koja da bi popila kafu s njegovom majkom u jutarnjim satima u vrijeme ramazanskog posta, kad je to muslimanima zabranjeno �initi, pronalazi solomonsko rješenje, zamolila je komšinicu da stavi deke na prozore jer „u mraku to smim �initi“.

U Derventi ga zati�e atentat na kralja Aleksandra. Jednostavno i slikovito prikazuje o�evo nastojanje da, kao stari HSS-ovac, javno poka�e što manje znakova �alosti, a što kao dr�avni slu�benik nije mogao potpuno izbje�i, te �andare koji su to u njegovo ime u�inili - vješanje velike crne zastave na obiteljskoj ku�i umjesto Stipine crne kute i stavljanje na zid slike kralja na mjesto velike slike Majke Bo�je – dok �alovanje traje. Ra�un za zastavu i sliku ispostavili su uredno doma�inu. Šamar u školi zbog stihoklepstva brzo je zaboravljen, �asna ga je zavoljela, zbog recitatorskih sposobnosti. U ulici gdje je stanovao bilo je puno djece, �ivot je bio ispunjen igrom i dje�jim dosko�icama. Nije zaboravio svoj prvi i posljednji politi�ki uspjeh.  Kad se pojavio u njihovoj ulici crveni kabriolet brat i on su potr�ali za njim vi�u�i: „�ivio Vladko Ma�ek“. Nagrada je brzo stigla - Jedan od putnika bacio im je loptu.

Sljede�a etapa Filipova �ivota i sje�anja je Tuzla kamo je otac premješten. Dolazak u „veliki grad“ za malog tek svršenog drugaša bio je novi šok i izazov. O ovom prvom autor ne govori, a o onom drugom piše na široko. Nova poznanstva, novi susjedi, novi ljudi. Multikulturalnost, multieti�nost i multikonfesionalnost Tuzle zrcali se u sje�anjima. Hrvati, Srbi, Muslimani, Volksdeutscheri, �idovi, njihova kulturno-prosvjetna i vjerska društva �inili su ozra�je raznolikosti koja �e trajno ope�atiti �orluki�ev �ivot. Dok �itate autorove opise eksterijera Tuzle �ini vam se kao da še�ete uz rje�icu Jalu i promatrate ljude kako u njoj love ribu ili se penjete na brdo Ilin�icu, zaravan Novi svijet itd... Zamišljate kakav je to miris kruha napravljenog od tvrde (dura) pšenice, takav jaki miris, napominje autor, danas ne mo�e osjetiti, jer se kruh pravi od mekih visokorodnih pšenica. U svijet elektronike s kojom �e se baviti �itavog �ivota ušao je „eksplozivno“. U pregorjeli osigura� stavio je debelu �icu pa je struje nestalo u ku�i i u susjednoj �eljezni�koj postaji. Od politi�kih doga�aja spominje samo vijest o smrti  Mehmedalija Spahe lidera JMO i prvog Bošnjaka u vladi Kraljevine Jugoslavije te susret s informacijom da je kroja� Obrad Ivanovi�, komunist, uz napomenu da tada nije znao što je to.


Slušatelji pozorno slušaju

A onda je došla 1941., zaje�ale su ratne trube. Doga�aji se u knjizi smjenjuju kao na filmskoj vrpci. Pristup Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu, vojni udar protiv vlade koja je potpisala Trojni pakt, napad, okupacija i komadanje Jugoslavije, uspostava NDH i njen dolazak u Tuzlu. Zapo�ela su ratna zbivanja �iju dramati�nost i tragi�nost sve do 1943. godine Tuzla nije osjetila. O zbivanjima i ljudskim sudbinama dida Filip napominje da piše „ono kako sam ja to �uo i kako sam do�ivio. Pišem kao svjedok doga�anja“.

Odmah bih �elio napomenuti da autorovo svjedo�anstvo o ratnim zbivanjima na podru�ju Tuzle i okolice odudara od stereotipa o tom vremenu skrojenih u ideološkim radionicama pobjednika, optere�enih  crno-bijelom slikom prošlosti koja je uvijek u funkciji odre�enog politi�kih snaga, a �ija je osnovna karakteristika glorifikacija "naših" i demonizacija onih iz drugog, neprijateljskog tabora. Ne podlije�e emocijama, nije politi�ki uvjetovan, nema iluzija da bi mu njegovo svjedo�anstvo moglo donijeti korist u bilo kojem pogledu. Naprotiv, u mjeri u kojoj „hereti�ki“ pristupa ratnoj Tuzli u toj mjeri mo�e samo imati neugodnosti. Upravo zbog toga njegovo sje�anje na traumati�ne ratne godine vrijedno je pozornosti, ali i povjerenja.


I meni je bilo interesantno slušati kako je dr. Trogrli� prikazivao knjigu

�orluki� bilje�i dolazak i odlazak raznih vojski u Tuzlu: njema�ke, domobranske, ustaške, partizanske, napade �etnika i njihov masovni pokolj muslimana uz rijeku Drinu, novi pozdrav "Za dom spremni", promjene dresa i mom�adi uvjetovanih ratnim kovitlacem. Primjerice predratni komunist Mirko Pand�a poginuo je u borbi s partizanima kao ustaški poru�nik. Neprimjereno ponašanje velikog �upana i šefa policije, zbog �ega je Filipov otac primijetio da je vlast gora nego u Jugoslaviji. �orluki�u nije ni na kraj pameti apologetika ustaške ideologije i re�ima, jednostavno to bi bilo inkopatibilno s njegovim intelektualnim i moralnim dignitetom. No to ga ne sprje�ava istaknuti kako su njema�ke i hrvatske regularne postrojbe osiguravale red i mir u gradu pa su se stanovnici osje�ali zašti�enim od samovolje pojedinaca. To isto ne mo�e se re�i za �etrdeset dana partizanske vlasti uspostavljene u jesen 1943., kada su bez ikakvog sudskog procesa likvidirana 172 tuzlanska civila i 300 hrvatskih i njema�kih vojnika. Za vrijeme dvoipol godišnje vlasti NDH na temelju pravomo�nih presuda prijekih sudova strijeljano je 7 majevi�kih �etnika.

Opis krupnih doga�aja: Oslobo�enje Tuzle od "osloboditelja", pokušaj partizana da ponovno zauzmu Tuzlu, domobranska obrana grada, kraj rata i povla�enje prema Bleiburgu  Autor se paralelno sje�a obi�nih doga�aja i onih krupnijih, sudbonosnijih, prati prikaz i obi�nih svakodnevnih doga�aj. Navodimo samo neke;  otac je uo�i povla�enja iz grada prvi put javno poljubio majku, makar je to bilo u obraz. Probu�ena spolnost po�inje ga okupirati izazovom nepoznatog, a privla�nog. Profesora koji je volio popit �ašicu šljive pa je �eš�e posje�ivao ku�u �orluki�evih, tu su i osvrti na opasne igre oru�jem, strijeljanje sve�enika Drage Dujmuši�a, uspostava Hrvatske pravoslavne crkve. Pri kraju rata luta u trokutu Tuzla – Derventa – Vrhovi, aktivan je u obi�nim doga�ajima, da bi izbjegao mobilizaciju i odlazak na Srijemski front, mu� njegove sestre Josip Ker�an, natporu�nik �eljezni�ke vojnice, upisuje ga u svoju jedinicu, uz pismenu napomenu u knji�ici da mo�e poha�ati školsku nastavu do završetka školske godine. Završne ratne operacije, povla�enje njema�ke vojske prema zapadu, uzaludni pokušaji hrvatske vojske da sa�uvaju polo�aje te povla�enje iz Dervente do Zagreba, a iz Zagreba prema Bleiburgu dio je pri�e o završetku II. svjetskog rata.

Posebnu pozornost �itatelja privla�i �orluki�evo vi�enje i opis Bleiburške tragedije. Koliko god te dramati�ne trenutke pro�ivljavao sa svojom u�om i širom obitelji ne podlije�e emociji. U svakom zlu susre�e neko dobro, nekog tko personificira to dobro. Gonjen od partizana u �etveroredu od Bleiburga prema Mariboru primijetio je na vratu mladog partizana kri�, nasmiješio mu se, a kad ga je ovaj upitao kako je on tu zalutao, Filip mu je odgovorio da je on zalutao ovdje, a on tamo, a da ni jedan ni drugi nisu znali kao �e to završiti. Stjecajem sretnih okolnosti sa�uvao je glavu na ramenu. dolazi u Zagreb i tu u Juriši�evoj susre�e Veru Šimi�, k�erku domobranskog generala, staru simpatiju, „vilinski lijepu“. Opisi stradanja onih koji su zaostali ili istupili iz „�etveroreda“ nisu analiti�ki hladni nego svjedo�ki bliski. Stav zarobljenog zeta Joze u Mariboru, da nema razloga skidati ustaške oznake, a što mu je Filip savjetovao, jer je ratni zarobljenik i prema njemu se mora postupati po �enevskoj konvenciji, nametnula mu je dilemu: je li va�nije pokušati pre�ivjeti ili ostati dosljedan po cijenu �ivota. Takvih i sli�nih pri�a i susreta puno je na dugom putu od Dervente do Zagreba, od Zagreba preko Celja, do Bleiburga i nazad do Zagreba. Uz sve strahote koje je vidio ne pada u napast demoniziranja onih �ije je zlodjela vidio i koja su izazivala i fizi�ku mu�ninu. Dakako ne opravdava ih, ali mu se �ini da su na ratnim bespu�ima, pod utjecajem propagandne, borbu za ideju stavili iznad �ovjeka i protiv �ovjeka.

Prikaz povrataka u rodne Vrhove, skrivanje oca na tavanu štale, poteško�e pre�ivljavanja, hrabrost i vjeru majke, prepušta zapisima mla�eg brata Ton�e, jer mu se �ini da su kod njega nastale neke praznine u tim sje�anjima, a bratovo sje�anje je puno detalja, odiše svje�inom i prikazom društvene i politi�ke atmosfere u prvim poratnim mjesecima. Uz pomo� o�eva prijatelja povratak u školu bio je neprimjetan, u smislu o�ekivanih prozivki gdje je bio za vrijeme rata, ali s uobi�ajenim administrativnim zavrzlamama. Bratu Ton�i prepušta opis Bo�i�nih doga�aja 1945., kojima dominira pouzdanje majke u Providnost Bo�ju i njezina odlu�nost da ni pod cijenu gladi ne podlegne tihoj ucjeni kuma, koji ispod cijene �eli kupiti njihove hrastove. Hajduk Tomi� Mijat priprijetit �e Turcima kad su mu po�eli kositi livadu Jabuku: „Jabuku mi ne kosite, Jabuka je moja djedovina". Autor potom slijedi vlastita sje�anja u kojima klju�no mjesto zauzima ro�endan 1946. u zatvoru i ispitivanje o njegovom opredjeljenju u nedavnoj prošlosti, povratak u školu, dolazak u internat i matura. Dva su mu se doga�aja posebno usjekla u pamet. Dolazak Obrada Ivanovi�a, predratnog komuniste i visokorangiranog partizana iz Tuzle u Vrhove i zanimanje za �orluki�evu obitelj te pitanje kako im mo�e pomo�i. Iz ovog doga�aja je zaklju�io „da ljude moramo procjenjivati kao ljude. Duboko ga je dojmila molba golooto�kog uznika profesora Branka Tornjanskog koji ga preko nekog poznanika moli da mu oprosti zbog svinjarija koje mu je stvarao kao profesor. Nije imao ništa protiv Filipa osobno, ali je smatrao da mu je to partijska du�nost. Priznaje da dra�u poruku u �ivotu nije primio.

Poslije mature �orluki� dobiva stipendiju za studij fizike i to u Beogradu. �elja da studira elektrotehniku ili astronomiju u Zagrebu nije mu se ispunila, jer su odobrene samo 2 stipendije za elektrotehniku, a nijedna za astronomiju. Slanje na studij u Beograd imalo je i politi�ki razlog - "U Beogradu su komunisti i srpski nacionalisti, a ti ne voliš ni jedne ni druge pa �eš se okrenuti u�enju.“- objasnio razredni starješina, ratni major OZNA-e.

Kao što je ve� spomenuto prvi dio knjige završava s godinom 1948. U Osvrtu za budu�nost i Zaklju�ku autor zaronom u 18 st. analizira problem suprotnosti rada i kapitala, iz tih suprotnosti iznikle ljevice i desnice, ra�anje socijaldemokracije i njezino skretanje prema boljševi�kom komunizmu, nastanak fašizma i antifašizma. Sa svim Filipovim zaklju�cima ne moramo se slo�iti, no oni su originalni - plod autorova promišljanja i solidnog poznavanja povijesnog konteksta u kojem se doga�aju njegova sje�anja. Samo naoko je, primjerice, paradoksalna konstatacija o Titu kao najve�em poslijeratnom zlo�incu do 1948. i ona o 20 zadnjih godina Titove vladavine, kao najboljim godinama „koje su ikad do�ivjeli narodi na podru�ju njegove bivše Jugoslavije.“

Zapisi o studentskim danima puni su detalja o susretu mladi�a iz provincije �eljna znanja s velikim, glavnim gradom jugoslavenske Federacije. Uz studij, koji i nije bio neki problem, trebalo je rješavati egzistencijalne probleme smještaja i prehrane. Tu je Filip uvijek imao sre�u - nailazio je na dobre ljude, a kad njih nije bilo, snalazio se svojim tehni�kim znanjem: popravkom nekog aparata, odr�avanjem tehnike i sl. Me�u niskom kolega i profesora koje spominje posebno mjesto zauzima student Bogdan Magdi� - Boca. Radilo se o studentu, �lanu Partije, koji je mogao sve srediti i ono što netko nije �elio, a on je smatrao da bi tako trebalo biti. Tako je iznena�en saznanjem da Filip nije u Partiji, jednostavno ga bez uobi�ajenih formalnosti i bez njegova znanja u�lanio u ovu organizaciju, a kad mu je zbog nekih okolnosti kasnije morao re�i da je "sin narodnog neprijatelja" i to je Boco riješio bez posljedica. Na Boci je nau�io bitnu razliku izme�u �lana komunisti�ke partije koji su to radi osvajanja vlasti i povlastica i komunista koji su to na temelju ideologije. Pomnjivom �itatelju ne�e proma�i ocjene kvalitete profesora, borba za pravo studenta, prirodni šarm s bosanskim dodatkom prepoznat kod ljepšeg dijela studentske populacije, ljetne ferje provedene u rodnom selu, sakrivanje oca na tavanu štale.


Po�eo sam se pripremati za moj dio prezentacije

Prije završetka fakulteta �orluki� kao najbolji prakti�ar na fakultetu, dobiva posao u Vitezu u vojnoj tvornici eksploziva. Sam dolazak u tvornicu, sigurnosne mjere i provjere, ambijent i ljudi s kojima se susre�e, visina pla�e i smještaj odišu jednostavnoš�u. Kad govori o tehni�koj strani proizvodnje, onda je egzaktno precizan, suvereno vlada materijom. Odlazak na praksu u VT institut u Beogradu, zbog najave odlaska na praksu u VT institut u Beograd, sobu u Studentskom gradu nije bio otkazao, zorno prikazuje pobunu studenata i okrutnost milicije. �eni se s kolegicom i vra�a u Vitez.

Saznanje da su mu pronašli i uhitili oca, u poduze�u nisu reagirali. Prati sudski proces ocu – prvostupanjska osuda na smrt i kasnija preinaka na 20 godina robije. Tmurni vojni�ki dani. Dolaskom u Vitez prvo se javlja oficiru KOSA s kojim se ranije bio sprijateljio i pita ga što da radi. On mu ka�e da mo�e ostati i nitko ga ne�e pitati za oca, ali da mu ipak preporu�uje da se slu�beno ne javlja u Upravu, nego da potra�i posao drugdje, jer radi se o vojnom postrojenju gdje se i za obi�ne stvari tra�i krivac-saboter, a zbog o�eve prošlosti mogao bi se na�i na udaru. Potaknut ovim dobronamjernim savjetom Filip odlazi u Maglaj i zapošljava se u Natronu, tvornici papira i celuloze na mjestu šefa odjela za odr�avanje instrumentacije.

Bilo je to lijepo i mirno razdoblje u Filipovu �ivotu. Mogao se baviti ne�im što je volio i znao, danas bi rekli prema �emu je bio nabrijan. Supruga Olga i mala Lea-Vesna, nakon što je Olga dobila posao u osnovnoj školi dolaze u Maglaj. Sve je to doprinijelo da se tata Filip mogao sav posvetiti poslu. Na jednom mjestu sje�aju�i se �ivota u Vitezu napominje kako mu se �inilo da lebdi dok ga je promatrala k�erkica Vesna. Stru�na praksa u Berlinu i Karlsruheu standardno sadr�i mnoštvo detalja onih profesionalnih, usporedbe tehni�kih dostignu�a na podru�ju instrumentacije, ali i onih obi�nih svakodnevnih susreta s ljudima i gradovima. Ipak od svega Filip je ponajve�ma bio oduševljen spoznajom u Berlinu da ga nitko ne prati, tj. da nikog ne zanima s kim �e se susresti i o �emu �e pri�ati.

Povratak u Maglaj, prema Filipovoj pri�i bio je ispunjen, s jedne strane primjenom znanja ste�enog u Berlinu i Karsruheu, odlaskom u Beograd na seminar. Iz Beograda se vratio s uspješno završenim seminarom i diplomom profesora fizike. Na diplomiranje natjerala ga ne toliko neka nutarnja potreba koliko ozra�je u kojem je bilo va�nije zvanje nego znanje. S diplomom „nisam bio ništa pametniji, ništa sposobniji za obavljanje poslova koji su mi povjereni, pa ipak odnos se prema meni radikalno promijenio. To me navelo na pomisao da bi bilo korisno doktorirati. Ve� radi svijeta“. Ukazana prilika da boravi na nekom moskovskom institutu i tamo doktorira iz podru�ja automatske regulacije nije iskorištena jer tvornica u Maglaju nije �eljela uputiti molbu preko Ministarstva prosvjete za boravak u Moskvi, opravdavaju�i to potrebom tvornice za njegovom nazo�noš�u u tvornici. Uslijedila je njegova burna reakcija – otkaz i odlazak u Zagreb. Rad u Zagreba�koj  tvornici papira, borba za stru�no vo�enje tvornice, susreti s poznatim stru�njacima, ali i utjecajnim politi�arima, kao primjerice s Dušanom �ali�em, njihovo zanimanje za njegovu nepartijnost, dovest �e ga do otkrivanja obiteljske povijesti u kojoj središnje mjesto zauzima sudbina oca kao narodnog neprijatelja, koji se tada nalazio na odslu�enju 20-godišnje robije. �orluki� korektno prikazuje zauzimanje �ali�a da preko partijskih veza isposluje osloba�anje Stjepana �orluki�a. Sve je zapelo na nekim administrativnim zavrzlamama, a otac je u zatvoru do�ivio mo�dani udar. Ro�enje sina Mirka i niz zanimljivih osoba, ubrzo postavljanje na mjesto tehni�kog direktora u tvornici papira. S glavnim direktorom Vladom Kukom dobro je sura�ivao, ovaj je cijenio �orluki�evu stru�nost. Putovali su skupa po Jugoslaviji i Finskoj obilaze�i tvornice papira. Posebno je bio impresioniran finskim postrojenjima opremljenim kompjutorskim vo�enjem, prvim takve vrste u Europi. Osim finske visoke tehnologije na �orluki�a su, kao i obi�no, dubok dojam ostavljale i one šire društvene teme kao i obi�ne ljudske pri�e. I sve je to trajalo dok se Filip, slijede�i vlastitu stru�nost i savjest nije suprotstavio nekim nelogi�nim direktorovim rješenjima, kao što je odr�avanje dvaju pogona na Zavrtnici i �itnjaku te iznio opravdanost preseljenja pogona sa Zavrtnice na �itnjak. Od miljenika postaje prognanik, brzo mu je uru�en otkaz. U borbi za golu egzistenciju odlazi u Ivangrad. No trijumfalno se vra�a nakon samo tri mjeseca. Sud je otkaz proglasio nezakonitim i naredio da ga se vrati na staro radno mjesto i da mu se isplate sve zaostale prinadle�nosti. Suo�en s narušenim me�uljudskim odnosima, ali još više s propadanjem tvornice, Filip se nagodio s direktorom Kukom da �e sad on dati otkaz, ali pod odre�enim, pomalo neuobi�ajenim uvjetima: petomjese�ni otkazni rok, za to vrijeme ne mora dolaziti na posao, plus godišnji odmor.

U tih pet mjeseci koliko je trajao otkazni rok pred autorom ove knjige pojavila se �itava lepeza rješenja. Kratko je boravio u Vladi�inu Hanu u tamošnjoj tvornici papira. I dok je razmišljao o završetku doktorata An�elko Bubanj, direktor Instituta za naftu, ponudio mu je posao u Etiopiji na mjestu nadzornog organa na izgradnji rafineriji nafte koju su gradili Rusi. Atraktivnosti posla i zovu daleke zemlje nije odolio. Slijedio je odlazak u Etiopiju.

Opis etiopskog razdoblja odiše ukazivanjem na neke specifi�nosti etiopske kulture i svakodnevice, strane Europljanima. Od pla�anja kazne na licu mjesta, preko sudske prakse da tu kaznu višestruko pove�ava ako nije pla�ena odmah na licu mjesta, raznih praznovjerja, arhitektonskim obilje�jima glavnog grada Adis Abebe, koptskoj Crkvi, njezinom odnosu prema braku i seksualnosti, dolazak u Assab, svakodnevni odlasci na gradilište, klimatske prilike – temperatura 47°C , vla�nost zraka 98%, ugodno dru�enje s ruskim kolegom dr. Barašem, profesionalne obveze nadzora itd... Zanimljiva pojava in�enjera Josipa Majnari�a šefa jugoslavenske nadzorne grupe, vojni�kog mentalnog sklopa što je liberalni �orluki� teško prihva�ao. Susret s etiopskim krajolikom, fatamorganom, susret s II. Vatikanskim saborom preko emisija Radio Vatikana, neka metafizi�ko-teološka pitanja kao Što je Bog, Što zna�i prva i druga zapovijed u evan�elju, samo su neki detalji kojima �orluuki� kiti svoj boravak u Etiopiji. Josipov vojni�ki zapt teško mu je padao pa je, prethodno obavijestivši direktora Bubnja, odlu�io napustiti gradilište i vratiti se u Zagreb. Po povratku u Zagreb dobiva informaciju da mu je izišla knjiga Mjerenje temperature u industriji. Do pronalaska novog posla šalju ga u tvornicu papira u Plaški. Tu zati�e prijatelja iz Maglaja, in�enjera �oku Bulatovi�a, koji je u me�uvremenu bio direktor tvornice u Ivan gradu, a kojega su grubo izbacili. S kojim nastavlja prijateljevati sve do pri�a o vlastitoj ulozi u drugom svjetskom ratu. Nakon Plaškog kra�e vrijeme boravi u Srijemskoj Mitrovici na otklanjanju kvarova  u tvornici papira. I onda mu zamjenik direktora Instituta za naftu saop�ava da mu je pronašao posao nadzornog organa na izgradnji nove rafinerije u Bosanskom Brodu. Kolikogod je to bio dobar posao Filipu je nedostajala dinamika pogona u radu. Odlu�io je potra�iti sre�u u inozemstvu. Nakon uzaludnog pokušaja odlaska u Kanadu zati�e ga vijest o o�evoj smrti koji je duboko obilje�io Filipov �ivot. Odmor u Turskoj izdvajanje Celprojekta iz Industroprojekta u sklopu zakonske ourizacije popra�eno je zanimljivim samoupravnim trvenjima. Na kraju su sje�anja na boravak u Bangladešu s grupom jugoslavenskih stru�njaka za nadzor dovršenja i puštanja u pogon tvornice celuloze. Duge monsunske kiše i nemogu�nost odlaska na gradilište koristi za iš�itavanje literature o svjetskim religijama. Na tragu tog interesa nastaje njegovo znamenito djelo "Kamo ideš �ovje�e". Poslije Bangladeša ponovno je u tvornici papira u Zagrebu. Vrhuncem svog rada u struci smatra kompjuterizaciju u vo�enju proizvodnje papira. U op�oj situaciji krize i sve naglašenije besperspektivnosti odlu�uje se na prijevremenu mirovinu. No, daleko je od mirovanja �emu je dokaz i ova knjiga.

 
Mag. Korov najavljuje moj osobni prikaz knjige

Nakon vrlo zanimljivog povjesni�areva prikazivanja segmenta rukopisa koji je on odabrao, voditelj poziva mene da prika�em sadr�aj, ali i razloge nastanka ove knjige.

Svoje sam izlaganje zapo�eo napomenom da u svim dr�avama vlasti nastoje barem malo "uljepšati" svoju povijest, ali da je nakon završetka I. svj. rata 1918. g. povijest Hrvatske izrazito grubo krivotvorena. Tko npr. znade da je tada Hrvatski sabor proglasio izdvajanje iz Austrougarske i osnutak dr�ave Slovenaca, Hrvata i Srba, sa Zagrebom kao glavnim gradom i hrvatskom zastavom crven bijeli plavi? Na �alost, zahvaljuju�i politi�koj sljepo�i nekih hrvatskih politi�ara, pohlepi Kraljevine Srbije, a prvenstveno Francuskoj odluci, teritorij legalno proglašene dr�ave, nakon samo 31 dana postojanja ilegalno je pridru�en teritoriju Kraljevine Srbije koja uzima naziv: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - bez da je o tomu donesena odluka Hrvatskog sabora. Da je to bila velikim dijelom i francuska tvorevina, pokazuju i nov�anice koje su bile i na francuskom jeziku.


Nov�anica je s jedne strane na francuskom jeziku.

Budu�i da je to bilo protivno va�e�oj odluci Hrvatskoga sabora, po me�unarodno pravnom sustavu proglašenje te dr�ave zapravo je bilo pravno ništetno. No, takva i sli�na nasilni�ka rješenja od strane pobjednika �esta su praksa. Tako je nakon pobjede u tom ratu dio mad�arskog teritorija pripojen Rumunjskoj, a Italiji hrvatski grad Zadar i neki dijelovi Jadranske obale i priobalja. Italiji su pripojeni i austrijski Ju�ni Tirol (Süd Tirol, Tal: Alto Adige) i Istra, koja je tada bila neposredno pod austrijskom upravom.

Dvadesetak godina nakon I. svj. rata gospodarski i vojno oja�ala Njema�ka, s velikim je osvaja�kim ambicijama s Italijom i Japanom zaklju�ila Trojni pakt, kojemu su se priklju�ivale i neke Europske dr�ave. Me�u njima i Jugoslavija. No, na nagovor engleske diplomacije neki jugoslavenski generali su izvršili dr�avni udar. Njema�ka je na to brzim i sna�nim vojnim udarom vrlo brzo razbila Jugoslaviju. Srbija je proglašena okupiranom dr�avom, dok za Hrvatsku nije imala interesa. Nudila ju je Mad�arskoj, ali oni nisu bili zainteresirani. Ostale je dijelove podijelio saveznicima. Još prije dolaska njema�kih trupa u Zagreb, gradona�elnik Vara�dina je bio proglasio neovisnost, a u Zagrebu je umirovljeni austrougarski pukovnik Slavko Kvaternik pokušavao organizirati nu�ne strukture vlasti. Pokušavao je nagovoriti Ma�eka da preuzme vodstvo dr�ave, a premda je Hitler to odobravao, Ma�ek nije pristajao. U vremenskom tjesnacu, Kvaternik je, u ime Star�evi�anca dr. Ante Paveli�a, koji je kao emigrant u Italiji vodio ustaški pokret za oslobo�enje Hrvatske, 10. travnja proglasio Nezavisnu dr�avu Hrvatsku. Kao uvjet priznanja, Hitler je zahtijevao da se prvo s Italijom dogovori razgrani�enje. U uvjetima: "to ili ništa", Paveli� je potpisao za Hrvatsku vrlo nepovoljan ugovor, pa mu je tek onda dozvoljeno da ode u Zagreb.

Odmah po proglašenju, a još prije dolaska Paveli�a u Zagreb, Srbi su u Podrinju izvršili pokolj muslimanskog �ivlja, a bilo je ustanaka i u drugim krajevima. Komunisti�ka partija se u ta doga�anja nije miješala, a tek kad je Njema�ka napala na Sovjetski savez, po�eli su organizirati ustanke, što se ubrzo razvilo u okrutan gra�anski rat izme�u branitelja i rušitelja NDH. Bilo je zlo�ina na sve tri strane. Završilo je kako je završilo, a u�injeni su i ogromni zlo�ini nad hrvatskom vojskom i brojnim civilima, u�injeni nakon završetka rata, o �emu je okrutno nametnuta apsolutna šutnja, sve do pred kraj raspada Titove Jugoslavije.


Završio sam s prikazom knjige i nastavio s osvrtom na povijest i aktualne današnje teme

Ovime zapravo završava prikaz sadr�aja ove knjige, ali �u se obzirom na stanje u Hrvatskoj nastalo nakon ratnog stjecanja neovisnosti, o �emu pišem u još neobjavljenoj knjizi: Heretik, u interesu zaokru�ivanja teme nastojati povezati današnje stanje s prošloš�u.

*****

Nakon izdvajanja iz Jugoslavije i uspostave RH na �elu s predsjednikom dr. Franjom Tu�manom, masovnim ustancima hrvatskih Srba po�inje prvo gra�anski, koji dolaskom paravojnih jedinica iz Srbije, a poglavito Novosadskog korpusa JNA prema Vukovaru prerasta u obrambeni rat - što naši �udni politi�ari nikako da shvate. Pokojni Franjo jest sna�no �elio neovisnost Hrvatske, a premda su se djeca i unuci branitelja i rušitelja NDH zajedni�ki sna�no oduprli nasrtajima na tek uspostavljenu dr�avu, on u zamišljenom interesu tada nepotrebnog proglašenja nacionalnog pomirenja, neopreznim stavljanjem u preambulu Ustava tekst kojim uskrsava "antifašizam", kojega se kao besmislice i Tito bio odrekao nedugo nakon uspostave vlasti.

Ponovno ga uskrsavaju�i u psihi naroda Hrvatske po�ela se sna�no razvijati psihopatska borba demona prošlosti, a budu�i da to sna�no destabilizira dr�avu, ovdje �u ukratko navesti povijesne podatke nastanku originalnog talijanskog i kasnijeg staljinisti�kog fašizma.

Sve do pred kraj I. svj. rata u svijetu su postojale demokratske socijalisti�ke stranke, a tada dolazi do uspostave totalitarnih socijalisti�kih sustava: u Rusiji komunisti�kog, u Italiji svojevrsnim dr�avnim udarom 1922. fašisti�kog, a 1933. u Njema�koj demokratskim putem na vlast dolazi Nacionalsocijalisti�ka partija. Komunisti�ka diktatura u Rusiji bila je izrazito okrutna, a gospodarski potpuno neu�inkovita. Što od gladi, što u politi�kim �istkama, ve� u prvim godinama pomrlo je oko 20.000 osoba, od �ega 5.000 od gladi.

Talijanski fašizam je gospodarski bio vrlo u�inkovit, a neprijatelje re�ima nije ubijao, nego su ih ka�njavali da moraju piti gorku sol. Ubrzo je uspostavljen red u dr�avi, sna�ne Komunisti�ke partije je nestalo, a nestalo je i tradicionalne talijanske mafije, pa je fašizam postao popularan i me�u politi�arima zapadnih dr�ava. Glavna Musolinijeva mana bila je njegova opsesija veli�inom i �elja da obnovi Rimsko carstvo. U �elji za "osvajanjem svijeta" pridru�io se i paktu s Hitlerom.

Dok je idejna osnova fašizma bila dr�ava, za nacinal-socijalizam je to bila nacija - što je bitna razlika. Kad je nacisti�ka Njema�ka napala SSSR, Staljin neprijatelje nije po�eo nazivati nacistima, nego ih je povrije�en uspjehom fašizma u Italiji sve nazivao fašistima, a nakon razlaza s Titom radio stanice satelitskih dr�ava svaki dan su izvještavale o "Titu i njegovoj fašisti�koj bandi". Tito je u ratu obilno koristio Staljinovu ideju antifašizma, ali se nakon rata odrekao te stvarne besmislice. Stoga je ovovremeni antifašizam u Hrvatskoj prava glupost, ali je kao "idejna podloga" postao psihološka osnova za psihopatski rat demona prošlosti u Hrvatskoj.

Posebnost Istrana u pogledu privr�enosti "antifašizmu" i uspomeni na "druga Tita" posebno je naglašena, stoga im se na ovom skupu posebno obra�am �injenicom da su se Talijani u Italiji, ali i oni u Istri, borili za oslobo�enje od Musolinijeva fašisti�kog re�ima u svojoj domovini Italiji, ali da su se Istarski Hrvati borili za oslobo�enje Istre od talijanske okupacije. Tako�er vam, dragi Istrani, �elim naglasiti �injenicu da Istra nije priklju�ena Hrvatskoj zahvaljuju�i Titu, nego tomu da su Saveznici ranije Italiji darovanu Istru vratili Hrvatskoj. Tito je Istru zapravo kaznio. Ne poštuju�i povijesne, a uspostavljaju�i administrativne granice republika, hrvatskoj Istri je oduzeo najhrvatskiji grad Kopar, u kojem je bila prva hrvatska gimnazija, i priklju�io ga Sloveniji. Ovo je popra�eno burnim aplauzom, što me je zaista ugodno iznenadilo.

Od svih administrativnih titovskim granicama ome�enih republika, zapravo je jedino Hrvatska sna�no ka�njena. Na istoku joj je - pored ostalog - Srbiji priklju�en Srijem, zanemaruju�i �injenicu da je prema popisu stanovništva 1935. npr. u Zemunu �ivjelo samo 5% Srba. Bosni nisu odre�ene granice koje je imala Kraljevina Bosna, koja se na zapad prostirala najdalje do rijeke Vrbasa, nego su joj pridru�ena turska osvajanja, podru�ja tzv. Turske Hrvatske. Stoga dr�avljani Hrvatske nemaju nikakav razlog da za bilo što zahvaljuju Josipu Brozu, a to je i temeljni, makar podsvjesni razlog da su tako temeljito protiv najljepšeg domovinskog pozdrava: za dom spremni. Ka�u zato, što je to ustanovio Paveli�. Da ga je izmislio i crni vrag, to je i sociološki najbolji pozdrav. Negatori tog pozdrava zanemaruju �injenicu da je prema Paveli�evu nalogu izgra�ena velika zgrada Pošte kod �eljezni�ke postaje, ustanovljena su tri fakulteta, uz onu vrlo slo�enu tehnologiju, uz mnogo knjiga objavljeno je i 5 tomova Hrvatske enciklopedije, dok je ova sadašnja Hrvatska i uz najmoderniju tehnologiju u deset godina objavila samo prvi tom. Pa zašto ovi naši "antifašisti" ne poruše zgradu pošte, zatvore fakultete i odreknu se svega pozitivnog u vrijeme NDH?!

U prošlosti je bilo mnogo ratova i mnogo �rtava, ali to se vremenom ostavlja povijesti. Njema�ka i Francuska su u dva svjetska rata imale svaka po preko milijun �rtava, a danas su to prijateljski narodi, dok dr�avljani Hrvatske, sinovi i unuci onovremenih boraca, 70 godina nakon rata vode svojevrsni rat demona prošlosti. Hrvatski antifašizam je bolest psihe kojom je hrvatsko nacionalno bi�e optere�eno shizofrenim sukobom li�nosti, pa stoga �elim da ova knjiga uz knji�evnu i povijesnu vrijednost otkrivanjem istine postane svojevrsnim psihofarmakom naroda Hrvatske. �arko �elim da prestane suludi rat demona prošlosti - da bismo se mogli okrenuti budu�nosti.

Premda sam se plašio kako �e Istrani primiti ovo izlaganje, oduševljen sam njihovim reagiranjem i kratkim razgovorima pred rastanak. Izgleda da se budu�nost ipak mo�e spasiti.


I doma�ica Gradske knji�nice, prof. Nela Na�inovi�, bila je zadovoljna prezentacijom knjige

Dostavio: autor knjige, dida Filip �orluki�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

 

PS:
Knjiga "Moja sje�anja na minulo stolje�e" se mo�e kupiti u svim knji�arama Školske knjige,
u ve�ini knji�ara Algoritam-Profil-Mozaika širom Hrvatske, te u ve�ini knji�ara (Dominovi�, AGM, Superknji�ara, ...) u Zagrebu, ali i u sjedištu Naklade Ceres (Cvjetna cesta 1, Zagreb)

 

Vezani �lanci:

Dugo iš�ekivana knjiga Filipa �orluki�a
"Moja sje�anja na minulo stolje�e"

U Zagrebu je predstavljena knjiga Filipa �orluki�a
"Moja sje�anja na minulo stolje�e"

 
 

 

 


Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:


Untitled Document

 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.