Hrvatski
autori u �vicarskim knji�nicama
(tn) Na�im �itateljima �elimo ovdje ponuditi mali abecedni leksikon
hrvatskih autora na stranim jezicima (poezija, proza, filozofske
i znanstvene studije i sl.) koje se nalazi u �vicarskim knji�nicama.
(Knjige na hrvatskom jeziku, koje se po logici tvari nalaze po slavisti�kim
institutima, ovdje ne spominjemo iz dva razloga: 1. vi�e nema politi�kih
emigranata, kojima bi komunikacija s domovinom bila onemogu�ena,
i 2. domovinske ustanove vi�e nisu ni s �im sprije�ene hrvatskom
knjigom opskribiti slavisti�ke institute diljem svijeta.) Ujedno
molimo i pozivamo na�e �itatelje da nam svako svoje otkri�e novih
autora i kvalitetnih djela po �vicarskim knj�nicama priop�e,
kako bismo ih uvrstili u ovaj leksikon i tako ga postupno i trajno
usavr�avali.
Adler,�Jasna je objavila svoju disertaciju na francuskom
L'Union forc�e. La Croatie et la cr�ation de L'Etat Yugoslave.
Edition Georg, Genève, 1997.
Andri�, Ivo (1892-1975), ro�en u Travniku,
a umro u Beogradu, godine 1961. dobiva Nobelovu nagradu za svoje
knji�evno stvarala�tvo. Na hrvatskom jeziku objavio knjige Ex
Ponto (Ex ponto), Unruhen (Nemiri), Der
Weg des Alija Djerzelez (Put Alije �erzeleza), te vi�e pjesama
i �lanaka. Svoja diljem svijeta poznata djela Travni�ka hronika,
Na Drini �uprija itd. nije pisao hrvatskim jezikom, a
sva su mu djela prevedena na njema�ki. Pisac Ivo Andri� pripada
po mi�ljenju jednoga dijela knji�evnih kriti�ara i hrvatskom knji�evnom
korpusu: ne samo zbog svoga podrijetla, nego zbog tema koje obra�uje
u svojim djelima.
Anderle, Marija: Die Loggia communis an der �stlichen Adria. Weimar 2002 - Op�irnije
Aralica, Ivan (1930) je zastupljen
knjigom Das verbl�hte Imperium, Wettingen 1991. Na �alost,
nakladnikov prilog na koncu knjige "Obja�njenja" nije
znanstveno utemeljen.
Belaj, Vitomir (1937) Die Kunde vom kroatischen Volk.
Gardez Verlag, St. Augustin, 1998.
Bauer, Ernest �(1910-1995),
dugogodi�nji politi�ki emigrant u Njema�koj, objavio je na njema�kom
Glanz und Tragik der Kroaten (Slava i tragika Hrvata), Wien,
1969., Zwischen Halbmond und Doppeladler (Austrijsko razdoblje
Bosne), Wien, 1971., Drei Leopardenkoepfe in Gold (Povijest
Dalmacije u austrijsko doba), Wien, 1973., Joseph Graf Jellachich
- Banus von Kroatien (Josip grof Jela�i� - ban Hrvatske), Wien,
1975., Aloisius Kardinal Stepinac�(Alojzije kardinal Stepinac),
Recklinghausen, 1979.
Bili�, Ana: Das kleine St�ck vom grossen Himmel,
Hoffmann und Campe, Hamburg, 2002.
Bodro�i�, Marica: Tito ist tot, Suhrkamp,
Frankfurt a/M 2002
Bodro�i�, Marica:NOVO!!
Der
Spieler der inneren Stunde, 227 stranica, Suhrkamp Verlag Frankfurt
am Main 2005, EUR 16,90
Bo�kovi�, Rugjer�(1711-1787) je bio isusovac i
dobar dio svoga �ivota proveo izvan rodnoga Dubrovnika i Hrvatske.
Ubrajaju ga u najve�e mislioce i u�enjake Europe, a glavno mu je
djelo Theoria philosophiae naturalis�redacta ad unicam legem
virium in natura existentium (Teorija filozofije prirode svedena
na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi). Viennae, 1758,
pretisak 1759, 2. izdanje Venezia, 1763.
Brli�-Ma�urani�, Ivana�(1874-1938) je najpoznatija
hrvatska dje�ja knji�evnica �ija je pri�a Clapitsch. Die wunderbare
Reise eines Schusterjungen (�udnovate zgode �egrta Hlapi�a).
M�nchen, 1983, prevedena najprije na retoromanski, zatim na njema�ki.
�ori�, �imun �ito (1949): H�re Iris, K�nig Verlag, Hemmingen,
1992.
Ci�i�, Zvonimir �(1931) je bio petnaestak
godina hrvatski delegat kod Saveznog savjetnog povjerenstva za strance
(Eidgen�ssische Konsultativkommission f�r das Ausl�nderproblem -
EKA u Bernu). Napisao je knjigu Die Kroaten in der Schweiz,
Z�rich, 1982.
Dominis, Marko Antun de (1560-1624) vjerojatno je
najpoznatiji hrvatski emigrantski pisac spaljen na Campo dei Fiori
u Rimu. Bio je primas Dalmacije i Hrvatske. De Republica Ecclesiastica
libri X (Deset knjiga o Crkvenoj dr�avi", djelo prvi put
tiskano u Londonu 1617., a kasnije u vi�e navrata, izazvalo je u
svijetu veliku senzaciju i prevedeno na vi�e jezika.
Drvenkar, Zoran Pobjednici svjetskoga prvenstva
u nogometu su ve� unaprijed poznati.To tvrde Zoran Drvenkar i Gregor
Tessnow u svojoj knjizi za mlade "Wenn die Kugel zur Sonne wird
Drakuli�, Slavenka (1949) je objavila na
njema�kom Sterben in Kroatien. Reinbek bei Hamburg, 1992;
Das Liebesopfer. Berlin, 1997. Als g�be es mich nicht.
Berlin, 1999.
Duda, Bonaventura�(1928) je hrvatski franjevac koji
je 1958. godine doktorirao u Rimu na Ivanu Stojkovicu. Njegova se
disertacija Doctrina de cognoscibilitate ecclesiae v. Johannes
Stojkovic, Roma, Pontif. Afberaeuar Antonianum 1958 (= Studion
Antonianio 3) 8'XI + 166 S. �uva u U.B. Basel: f c 3067.
Drvenkar, Zoran: Niemand so stark wie wir, Carlsen
Verlag, Hamburg, 1999 Die Alte Stadt, Carlsen Verlag, Hamburg, 1999
Im Regen stehen, Carlsen Verlag, Hamburg, 2001 touch the flame,
Carlsen Verlag Hamburg, 2001.Du
bist zu schnell (Ti si prebrz). Roman. Klett-Cotta Verlag, Stuttgart
2003.
Drvenkar, Zoran: "Yugoslavian Gigolo"
naslov je knjige koju je Drvenkar posvetio svome ocu, vjerojatno
zbog toga �to ga ne shva�a. "Gigolo" (�igolo) zna�i mlad
�ovjek koji �ivi od ljubavnih veza sa starijim imu�nijim damama.
Junak
romana Branko upravo tako �ivi ... Yugoslavian
Gigolo, 278 stranica, Klett Cotta Verlag, Stuttgart 2005,
EUR 18,50
D�aja, Sre�ko M.�(1936), znanstvenik na Institutu
za isto�noeuropske studije u M�nchenu, napisao je izme�u ostaloga
knjigu Konfessionalit�t und Nationalit�t Bosniens und der Herzegowina.
M�nchen, 1984. (Knjiga je u me�uvremenu prevedena i na hrvatski.)
Bosnien-Herzegowina in der �sterreichisch-ungarishen Epoche (1878-1918).
Die Intelligentsia zwischen Tradition und Ideologie.�M�nchen,
1994.
Felice, Nidija�je zajedno s Regulom Imhof napisala
knjigu Mit offenen Augen durch Liechtenstein, �Schaan, 2000.
Feri�, Zoran Engel im Abseits. Neun Erz�hlungen.
Aus dem Kroatischen von Klaus Detlef Olof. Folio-verlag, Wien-Bozen
2000.
Filipovi�, Zlata (1980) pisala je u vrijeme srpske
opsade Sarajeva dnevnik koji je tiskan pod naslovom Ich bin ein
M�dchen aus Sarajevo. Gustav L�bbe Verlag, Bergisch Gladbach,
1994.
Glava�evi�, Sini�a (1960-1991) jedna od tragi�nih
vukovarskih �rtava srpskog nasilja. Njegov na radiju izgovorene
pri�e tiskane su pod naslovom Geschichten aus Vukovar, Trier,
1994.
Illich, Ivan (1926) studirao je povijest, filozofiju
i teologiju, djelovao kao du�obri�nik u New Yorku te kao rektor
Sveu�ili�ta Puerto Rico (dok ga kardinal Seper nije suspendirao).
Utemeljitelj je CIDOC-a (Center of Intercultural Documentation)
u Cuernavaca u Mexiku. Napisao je velik broj knjiga od kojih su
slijede�e prevedene na njema�ki: Entschuldung der Gesellschaft
(1972), Die sogenannte Energiekrise oder Die L�hmung der Gesellschaft
(1974), Die Nemeseis der Medizin (1977), Selbstbegrenzung.
Eine politische Kritik der Technik (1979), Genus - Zu
einer historischen Kritik der Gleichheit (1983), H2O
und die Wasser des Vergessens (1987), Im Weinberg des Textes
(1991).
Jakir Aleksandar (1966) napisao je doktorsku disertaciju
Dalmatien zwischen den Wltkriegen, M�nchen, 1999.
Jel�i�, Zdenko objavio je na hrvatskom i na njema�kom Ma�ak. Eine wahre Katzen-Ballade. Baden-Verlag 2008.
Jergovi�, Miljenko (1966), Hrvat iz Sarajeva,
koji �ivi i radi u Zagrebu, objavio je na njema�kom prijevodu Sarajevo
Marlboro, Wien-Bozen, 1966; Mama Leone, Wien, 2000.
Job-Vida�i�, Stefanie�(1909) je zavr�ila gimnaziju
u Zagrebu, bila "miss-Europe" i supruga filmskog glazbenika
Willya Schmidt-Gentnera, novinara Maxa Joba, �ivotna suputnica Waltera
Lehnera. Napisala je knjige Das Geschenk, 1979, Frau sein
im Alter - Lust oder Frust , roman Im Vorhof, te sje�anja
na prvi brak Die vernachl�ssigte Muse, Berlin 1995.
Jovi�, Nikola Ivan (1935) je psihijatar i dopisni
�lan HAZU koji je zajedno s Ambrosom Uchtenhagenom izdao slijede�e
knjige: Psychogeriatrie, Z�rich, 1988, Psychische St�rungen
im Alter, Z�rich, 1990, Ambulante Psycho-Geriatrie, Z�rich,
1992, Psychotherapie und Altern, Z�rich, 1995.
Jur�evi�, Josip:�Bleibrug.
Jugoslavenski poratni zlo�ini nad Hrvatima . Zagreb 2005
Jureti�, Augustin �(1890-1954) je kao katoli�ki
sve�enik ve� 1942. imenovan hrvatskim predstavnikom kod Me�unarodnog
Crvenog kri�a. U �vicarskoj ostaje do svoje zagonetne smrti, a pod
pseudonimom Bruno Mlinari� objavljuje knjigu Tito, der rote Rebell,
Z�rich, 1948.
Ka�i�, Bartol (Bartholomaeus Cassius): (Institutiones
linquae Illyricae - Osnove hrvatskoga jezika, edidit -
priredio Zvonko Pand�i�, Zagreb & Mostar: Tusculanae editiones 2005.
Kordi�, Lucijan (1914-1993) je jedan od pre�ivjelih
pod Bleiburgom. Bio je hercegova�ki franjevac i pastoralno djelovao
od ranih pedesetih godina me�u hrvatskim iseljenicima u �vicarskoj.
Napisao je vi�e knjiga poezije i proze, a jedna mu je prevedena
na njema�ki Fremde Blumen, Z�rich, 1987.
Kri�ani�, Juraj (1617-1683) je kao sve�enik godinama
djelovao u Rusiji, a za vrijeme prognanstva u Sibir napisao je knjigu
Politika ili Razgowori ob wladatelystwu (The Politika of Iurii
Krizhanich. Oxford/New York, 1985), koja je prvi spomenik ruske
povijesne misli.
Krle�a, Miroslav (1893-1981) je najistaknutiji hrvatski
pisac 20. stolje�a. Gotovo sva djela su mu prevedena na njema�ki
Bankett in Blitwien, Berlin, 1970; Die R�ckkehr des Filip
Latinovicz, Berlin, 1971; Tausendundein Tod, K�nigstein/TS,
1984, Dramen: Galizien, Die Wolfsschlucht, Die Glembays, Leda,
in Agonie, K�nigstein/TS, 1985; Eine Kindheit in Agram, K�nigstein/TS,
1986; Geschichten gegen den Krieg, Frankfurt a/M, 1988.
Mandi�, Dominik (1889-1973) je kao franjevac proveo
ve�inu svoga �ivota izvan domovine. U emigraciji se bavio povije��u
svoje domovine i napisao velik broj knjiga i rasprava. Na njema�ki
mu je prevedena knjiga Kroaten und Serben - zwei alte verschiedene
V�lker, Heiligenhof Bad-Kissingen, 1989.
Lorkovic, Hrvoje;
Ljubi�, Nicol: Heimatroman
oder Wie mein Vater ein Deutscher wurde. DVA M�nchen, 2006
Marini�, Jagoda ro�ena 1977. godine u Waiblingenu,
SR Njema�ka. �ivi u Heidelbergu. Jagoda je dijete hrvatskih roditelja-gastarbeitera,
koja je o�ito veoma rano po�ela zrelo pisati na njema�kom, tako
da je 1999. godine dobila stipendiju zaklade Hermann-Lenz-Stiftung.
Knjiga pri�a Eigentlich Heiratsantrag pojavila se kod Suhrkamp
Verlag, Frankfurt a/Main, 2001. godine i dobila nevjerojatno pozitivne
kritike na njema�kom govornom podru�ju.
Marini�, Jagoda- Nakon senzacionalnog uspjeha s
prvijencem "Eigentlich Heiratsantrag" (2001.), Jagoda
Marini� se, nakon �etvorogodi�nje stanke, pojavila na tr�i�tu njema�ke
literature s drugom knjigom pod naslovom "Russische
B�cher" (Ruske knjige).
Maruli�, Marko�(1450-1524) je prozvan ocem hrvatske
knji�evnosti. Pisao je dvojezi�no: na latinskom i hrvatskom. Najpoznatije
mu je djelo De institutione bene beateque vivendi (Pouke za �estit
i bla�en zivot), Venetiis, 1506. Djelo je do�ivjelo 20 izdanja,
od toga tri u Baselu, te je bilo prevedeno na sve va�nije europske
jezike. Miroslav Markovich je tiskao 1901. u rukopisu prona�eni
ep Davidias libri XIV, Merida, Venezuela, 1957.
Matvejevi�, Predrag�(1932) dobitnik je europske
nagrade za esej "Charles Veillon" za godinu 1932. Njegov
je Mediteranski brevijar 1993. godine objavljen na njema�kom
pod naslovom Mittelmeer-Brevier, a preveden je na sve poznatije
europske jezike.
Ma�uranic, Fran (1859-1928) je potomak slavne hrvatske
obitelji koji se kao austrijski �asnik nije mogao pomiriti s ulaskom
Hrvatske u dr�avnu tvorevinu SHS, te se odlu�uje na emigraciju.
Sasvim napu�ten i nepoznat umire u Berlinu. Napisao je jedno od
dragulja hrvatske knji�evnosti Li��e koje je prevedeno na
njema�ki i pod naslovom Schattenbilder tiskano u Berlinu
1893.
Matanovi�, Julijana (1959) �ivi i radi u
Zagrebu. Na njema�ki joj je prevedena knjiga Warum ich euch belogen
habe (Za�to sam vam lagala), Frankfurt a/M, 2000.
Mulja�i�, �arko ( ? ) Das Dalmatische. Studien
zu einer untergegangenen Sprache, B�hlau Verlag, K�ln, 2000.
Novakovi�, Josip(1956) �ivi i radi u USA. Najnovija
Novakovi�eva knjiga se pojavila na njema�kom jeziku iste godine
kad je objavljena na engelskom, �to je velika rijetkost i �to ukazuje
na zanimljivost knjige. Die
schwierige Sache mit dem Gl�ck Roman. Kein & Aber AG, Z�rich
2004
Nui�, Tihomir (1949) �ivi i radi u �vicarskoj. U
promid�bene je svrhe napisao na njema�kom jeziku bro�uru Auf
der Suche nach Freiheit und Brot. Spuren der Kroaten
in der Schweiz, St. Gallen 2003. "Auf
der Suche nach Freiheit und Brot" (U potrazi za slobodom i
kruhom)
Petri�evi�, Jure (1912-1997) je od svr�etka Drugog
svjetskog rata �ivio kao politi�ki emigrant u �vicarskoj. Bavio
se znanstveno agroekonomijom pri �vicarskom selja�kom savezu. Pored
toga se bavio politi�kom publicistikom te je tiskao vi�e knjiga
na hrvatskom i njema�kom jeziku u vlastitoj nakladi, Verlag Adria,
u Bruggu. Na njema�kom su se pojavile�Selbstbestimmung f�r Mitteleuropa
(1979), Selbstbestimmung f�r Mittel- und Osteuropa (1988),
G�rung in Mittel- und Osteuropa (1989), Neue Epoche (1990)
Hat der dritte Weltkrieg bereits begonnen, Z�rich, 1994.
Pilar, Ivo (= S�dland, L.v. 1874-1933) pravnik koji
je dobar dio �ivota proveo u Bosni i za vrijeme raspada Austro-ugarske
Monarhije se o�tro suprotstavljao osnivanju zajedni�ke dr�ave sa
Srbijom. Plod tih ideja je i djelo, koje se prvi put tiskalo u Be�u
1918. godine, a u skra�enom obliku tiskano 1995. godine kao Eine
Geschichte Kroatiens, Serbiens und Bosniens. Bearb. von Michael
Ackermann, hrsg. von Rudolf Grulich. Heiligenhof Bad-Kissingen.�
Pinterovic, Antun;
Pu�ek, Dubravko (1956) je �vicarski pjesnik talijanskoga
jezika koji �ivi i radi u Luganu. Objavio je vi�e knjiga poezije
i proze, koje zasad jo� nisu prevedene na hrvatski jezik: Arpa
serafica (1975), Morfologia della viola (1977), Parade
76 (1978), Amore impossibile (1978), Il senso oscuro
dell' AmorTe (1979), Carni trasparenti (1980), Le
stanze dei morti (1986), Pietra di labbra (1988),
Polvere di Novak (1990), Effetto Raman, Armando Dado Editore,
Locarno, (2001). Vi�e je puta nagra�ivan knji�evnim nagradama.
Raj�i� Dragica (1959) �ivi i radi,
s manjim prekidom, od 1979. godine u �vicarskoj. Pi�e pjesme i prozu
na specifi�nom, "gastarbeiterskom" ili krnjem njema�kom.
Pored �lanaka i pjesama po razli�itim novinama i �asopisima, Dragica
Raj�i� objavljuje i priloge s gastarbeiterskom problematikom u posebnim
zbornicima, tako u Blickwechsel. Die multi-kulturelle Schweiz
an der Schwelle zum 21. Jahrhundert. �Hrsg. Simone Prodilliet.
Caritas-Verlag, Luzern 1999; Halbgedichte einer Frau (1986),
Lebednigkeit Ihre zur�ck (1992), Nur Gute kommt ins Himmel
(1994), Post bellum (2000). Kazali�ni komad Ein St�ck
Sauberkeit (1994) izvo�en je na razli�itim pozornicama. Dobila
je vi�e �vicarskih i njema�kih nagrada za svoje stvarala�tvo.
Sanader, Mirjana: (Hrsg.): Kroatien in der Antike. Mainz am Rhein, 2007.NOVO!!
Schwartz, Mladen: Das kroatische Trauma. kulturpsychologisches
�ber ein Volk am Rande der Vernichtung. Verlag Bublies S. 1991
Skarmeta, Antonio: Der
Dieb und die T�nzerin. Roman. Aus dem chilenischen Spanisch
von Willi Zurbr�ggen. Piper-Verlag. M�nchen 2005. 399 S. Fr. 40.10.
Stoji�, Mile (1955) hrvatski pjesnik rodom iz Hercegovine,
a �ivi i radi u Sarajevu. Objelodanjena mu je na njema�kom knjiga
politi�kih zapisa FensterWorte. Ein bosnisches Alphabet.
Drava-Verlag, Klagenfurt, 2000.
Ton�i�-Sorinj, Lujo (1915) je bio austrijski ministar vanjskih
poslova i parlamentarac u Europskom parlamentu u Strassbourgu. Napisao
je knjigu Erf�llte Tr�ume. Kroatien - Oesterreich - Europa. Erinnerung
und Ausblick. Amalthea Verlag, Wien-M�nchen, 1982.
Tu�man, Franjo (1922-1999) je umro kao prvi predsjednik
1991. progla�ene i 1992. od svijeta priznate dr�ave Republike Hrvatske.
Na njema�ki su mu prevedena Die Nationalit�tenfrage im heutige
Europa (1986) i Irrwege der Geschichtswirklichkeit�
(1993).
Ugre�i�, Dubravka (1949) je za vrijeme Domovinskog
rata napustila Hrvatsku. Na njema�ki su joj prevedene knjige Der
goldene Finger, Frankfurt a/M, 1993; Die Kultur der L�ge,
Frankfurt a/M, 1995. Dobitnica je vi�e nagrada za knji�evno stvarala�tvo,
me�u ostalim, i Europsku nagradu za esej "Charles Veillon"
1996. godine.
Vla�i� Ilirik, Matija (1520-1575) je jedna od najslavnijih
li�nosti hrvatske povijesti. Bio je zanosnim zagavornikom reformacije
pa su ga nazvali "Ahilom cistoga luteranstva".�Najznamenitije
mu je djelo Catalogus testium veritatis (Katalog svjedoka istine),
Basileae, 1556; Centuriae Magdeburgienses (Magdeburske centurije),
Basel 1559-1574; Clavis scripturae sacrae (Kljuc svetoga pisma),
Strassbourg, 1674.
Vojnovi�, Lujo�je tiskao vi�e knjiga na francuskom
jeziku. 1917. godine mu je objavljena La Dalmatie, L'Italie et
l'unit� yougoslave (1797-1917). Genève-B�le-Lyon. Knjiga
se pojavila i na talijanskom.
Voss, Ursula: Dora Maar und Pablo Picasso. Insel Verlag Frankfurt am Main und Leipzig 2007 (Insel-B�cherei Nr. 1298).
Vouk, Valentin (1886-1962) poznati hrvatski botani�ar
�ije je znanstveno djelo tiskano u Baselu 1950. g. pod naslovom Grundriss zu einer Balneobiologie der Thermen.
Vran�i�, Faust �(1551-1617). Ovaj vrlo u�eni
�iben�anin je u svojoj knjizi Machinae novae (Novi strojevi),
Venezia, 1595., anticipirao niz kasnijih tehni�kih izuma. Dictionarium
quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae,
Dalmaticae et Ungaricae (Rje�nik pet najuglednijih europskih jezika,
latinskog, talijanskog, njema�kog, dalmatinskog, tj. hrvatskog,
i mad�arskog), Venecija 1595. Dikcionar Fausta Vran�i�a, prvi pravi
i samostalni tiskom objavljeni rje�nik u Hrvata, na ukupno 128 stranica
donosi oko 5000 rije�i od svakog jezika, ukupno otprilike 25 000
rije�i. Ilustracija se nalazi u online-ponu�iva�u:
http://www.wikipedia.org/
Vrkljan, Irena (1930) �ivi i radi u Berlinu. Objavila
je knjige Marin, im Gegenlicht, Graz, 1988; Schattenberlin.
Aufzeichnung einer Fremden, Graz, 1990; Buch �ber Dora,
Graz, 1992.
Po�etak
|