Otvoreni dani IRB-a
ZAGREB, 18. – 20. travnja 2013.
Zabavna strana znanosti na IRB-u!
Od �etvrtka 18. travnja do subote 20. travnja 2013. odr�ani su otvoreni dani Instituta Ru�er Boškovi� pod naslovom Otvoreni dani IRB-a 2013. �etvrtak i petak bili su rezervirani za škole prema unaprijed najavljenim rezervacijama, a u subotu su nenajavljeno mogli slobodno dolaziti gra�ani. Ove godine je bilo pripremljeno �ak 17 punktova i više od 30 predavanja!...
Na�alost nismo uspjeli pravovremeno najaviti Otvorene dane IRB-a 2013., no Otvoreni dani IRB-a tradicionalno se odr�avaju svake druge godine pa �e ih zainteresirani mo�i posjetiti kod sljede�eg odr�avanja.
No evo kako je Institut Ru�er Boškovi� prezentirao svoje ovogodišnje Otvorene dane:
Upustite se u maštovitu, kreativnu, adrenalinsku znanstvenu avanturu s 'Ru�erovcima'. uvjerite se da znanost mo�e biti uzbudljiva i da su naši znanstvenici veliki zaigrani kreativci te da biti znanstvenikom zna�i istra�ivati neograni�ene mogu�nosti!
Informirajte se i saznajte sve o kristalima, atomima, bakterijama, otputujte �ak 50 000 godina u prošlost, otkrijte nevidljivi svijet nano�estica, prošetajte dolinom atomskih jezgara ili otkrijte zašto je kemija slatka.
Uklju�ite se u znanstvene pokuse na licu mjesta na 17 znanstvenih punktova! Pridru�ite nam se od 18. – 20. travnja u Bijeni�koj 54 jer ove godine nosi se znanje!
ODI i TI na 'Ru�er' i do�ivi zabavnu stranu znanosti!
A1 - Ramanovo raspršenje u svijetu nano�estica
Indijski fizi�ar C.W. Raman je za otkri�e neobi�nog me�udjelovanja svijetlosti i materije koje je prozvano Ramanovim raspršenjem 1930. godine dobio Nobelovu nagradu. Spektrometri konstruirani na osnovu ovog otkri�a intenzivno se razvijaju sve do današnjih dana. Do�ite u Laboratorij za molekulsku fiziku i upoznajte se s jednim od trenutno najboljih Ramanovih spektrometara.
A2 - Pogled u nevidljivi svijet – od kapljice vode do elektronskog mikroskopa
Doznajte kako se razvio elektronski mikroskop! Po �emu se razlikuje od svjetlosnog mikroskopa s kojim smo se susreli u školi? Kako izgleda naš svijet pove�an više od sto tisu�a puta?
A3 - Putovanje u prošlost
Posjetite naš punkt i otputujte �ak 50.000 godina u prošlost! Saznajte kako uz pomo� metode radioaktivnog ugljika 14C mo�emo utvrditi starost arheoloških nalaza, karbonatnih sedimenata (siga u špiljama, jezerskih sedimenata, koralja…) ili pak slike koju ste pronašli skrivenu na bakinom tavanu.
A4 - Vizualizacija mikrosvijeta
Ra�unalni znanstvenici oblikuju e-Science tehnologiju koja predstavlja novi model znanstvenog rada. Odvija se na Grid platformi po modelu dijeljenja resursa na daljinu i slu�i za rješavanje kompleksnih znanstvenih problema.
više »
B1 - Megavolti za nanomaterijale
Elektrostatski akceleratori ubrzavaju nabijene �estice pomo�u visokih napona od nekoliko milijuna volti. Na taj na�in ubrzani ioni posti�u brzine ~10% brzine svjetlosti. Na Institutu Ru�er Boškovi� postoje dva akceleratora iona, 6.0 MV Tandem Van de Graaff i 1.0 MV Tandetron akcelerator. Saznajte kako rade i za što nam slu�e ubrzani ioni iz jednog od tih akceleratora.
B2 - Pirati u knji�nici
Autorsko… što? Copyright? Jesu li vam to poznati pojmovi? 'Pr�eni' CD – pojam iz kuharice ili vaše svakodnevice? Kršite li neki zakon, ako 'skidate' glazbu s Interneta? Smijete li iskopirati cijelu knjigu koja vam treba za ispit? Mo�ete li bilo koju 'fotku' s interneta koristiti u svojoj prezentaciji?
B3 - �udesan svijet biljnih molekula
Upotreba biljaka i proizvoda na bazi biljaka za lije�enje bolesti i ubla�avanje tegoba stara je koliko i povijest �ovje�anstva. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije �ak 80% svjetskog stanovništva još uvijek koristi tradicionalnu medicinu baziranu na biljkama kao primarni oblik zdravstvene zaštite, a prehrambeni i kozmeti�ki proizvodi s dodacima �arobnih formula iz biljaka sve su �eš�i i dostupniji. Kakvo nam to blago skrivaju biljke?
B4 - Svijet kristala i molekula
Ve�ina nas je barem jednom u �ivotu vidjela mikroskop, a mo�da i pogledala kroz njega. On nam omogu�ava da vidimo veoma sitna �iva bi�a kao što su bakterije, �ivotinjske i biljne stanice pa �ak i organele unutar tih stanica.
više »
C1 - Sija�i nanogredica
�elimo li nositi PC kao naušnicu ili ru�ni sat? �elimo li voziti automobil na solarni pogon? �elimo li lijek upravo tamo gdje boli? 'Nanosve' �e nam to i omogu�iti, ako ga znamo napraviti! 'Krojenje' osobina �estica i materijala kontroliranjem njihove karakteristi�ne dimenzije i strukture naša je misija.
C2 - Slatka kemija
Energija nam je potrebna za izvo�enje svih tjelesnih aktivnosti i odr�avanje va�nih tjelesnih funkcija, a ugljikohidrati su najva�niji izvor te energije. Koliko je energije skriveno u malom gumenom medvjedi�u?
C3 - Šetnja dolinom atomskih jezgara (Neutronski generator)
Sva materija koju vidimo oko sebe sastavljena je od atoma. Kako i gdje su oni nastali? Osim vodika i helija, jezgre prakti�ki svih atoma nastale su u unutrašnjosti zvijezda, u uvjetima ekstremne temperature i tlaka, �esto u neravnote�nim i eksplozivnim procesima.
C4 - Neumorni turisti – metalni ioni
Doznajte što su to metalni ioni, koje je njihovo porijeklo u okolišu, kako putuju i kru�e tlom, vodama, zrakom i �ivim svijetom. U kojim koli�inama i oblicima su nam ti ioni korisni, a u kojima opasni po �ivi svijet, te kako ih mjerimo?
više »
D1 - Rentgenska difrakcija – od arheologije do medicine
Rentgenske zrake otkrio je W. C. Röntgen 1895. godine posve slu�ajno, eksperimentiraju�i s katodnim zrakama. Nove, dotad nepoznate zrake nazvao je X-zrakama. Zra�enje koje je otkrio Röntgen primjenjuje se i u instrumentima pomo�u kojih se istra�uju strukturne osobine razli�itih materijala.
D2 - Imate li vi i vaš ku�ni ljubimac kamence istog sastava?
Saznajte kako poznavanjem kemijskog sastava bubre�nih kamenaca mo�emo korigirati prehranu i time doprinijeti našem zdravlju.
D3 - Telomere - tajna starenja i imortalnosti
Starenje zaokuplja �ovjeka otkad je postao svjestan tijeka vremena i neumitnosti propadanja tijela. Unato� golemom interesu i pokušajima da se utje�e na starenje, ono je ostalo nedoku�iv misterij - sve do nedavno.
D4 - Tehnologija mikro�ipova – novi pristup u molekularnoj medicini
Sigurno ste �uli za deoksiribonukleinsku kiselinu, popularnu DNK? Ova duga dvolan�ana molekula �ivim stanicama slu�i kao 'uputa' za proizvodnju tisu�a razli�itih proteina, makromolekula slo�ene trodimenzionalne strukture i raznolikih funkcija.
više »
Što sve skriva Jadransko more? Iznenadit �e vas bioraznolikost organizama koji u njemu �ive: od makrosvijeta (sisavaca, riba, je�inaca, zvjezda�a) do mikrosvijeta (zooplantkonskih i fitoplanktonskih zajednica).
više »
Lista predava�a i krati sa�etak njihovih predavanja.
više »
Raspored predavanja na Otvorenim danima. Predavanja su vezana uz odre�ene rute i termine.
više »
Radionice "Kako pisati za Prirodu" odr�avat �e se u sklopu Otvorenih dana od 18. do 19.4. u knji�nici I. krila.
više »
Završnica doga�anja ODI 2013 bit �e u subotu, 20.4. od 21 sat kada �e posjetitelji mo�i u�ivati u no�nom nebu nad 'Ru�erom' i promatranju zvijezda teleskopima.
*****
Tradicija Otvorenih dana
Otvoreni dani IRB-a tradicionalno se odr�avaju svake druge godine po�evši od 2004. Idejni za�etnik ove manifestacije bila je dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak koja je svoj entuzijazam prenijela mla�im generacijama.
Program Otvorenih dana posebno je usmjeren na u�enike završnih razreda osnovnih škola te u�enike srednjih škola kojima �elimo pomo�i u donošenju va�ne �ivotne odluke o izboru budu�eg zanimanja i studija koje �e poha�ati, kao i studente po�etnih godina studija prirodnih, medicinskih, tehni�kih i poljoprivrednih znanosti.
S obzirom na suvremene trendove konzumerizma, instant znanja i uspjeha smatramo da je organizacija Otvorenih dana i sli�nih doga�anja u popularizaciji znanja i znanosti neophodna jer na ovaj na�in mladim ljudima nudimo mogu�nost da iz prve ruke saznaju odgovor na pitanje kako se i zašto postaje znanstvenikom; što je 'ono nešto' što nas motivira u potrazi za znanjem i otkri�ima. �elimo im ukazati na vrijednost ulaganja u znanje, a osobito u znanje iz podru�ja prirodnih i tehni�kih znanosti, za razliku od medijski eksponiranih ideala potroša�kog društva i stjecanja bogatstva bez rada.
Osvrt dr. Portade na OD 2008.
Objavljen u �asopisu Priroda
�elimo im poslati poruku da je znanje korisno, atraktivno i kreativno, da se njime objašnjava svijet oko nas, ali i stvaraju novi proizvodi, �elimo im usaditi ideju da je znanje onaj misti�ni 'faktor X' koji im otvara put ka uspjehu.
Pored toga, cilj OD-a je motivirati gra�ane da bez obzira na obrazovanje, status, godine, spol ili nacionalnost, znanosti pristupe hrabro i s velikom dozom znati�elje te na taj na�in doprinesu stvaranju pozitivnog svjetonazora o va�nosti znanja i znanosti. Tako�er, �elimo gra�anima pokazati kako se ulo�ena javna sredstva koriste u cilju razvoja društva, visokog obrazovanja i stvaranja boljih �ivotnih uvjeta za sve gra�ane.
Tijekom prethodnih manifestacija 2004., 2005., 2008. i 2010. godine Institut je ukupno posjetilo preko 15 000 posjetitelja. Naši posjetitelji su u�enici osnovnih i srednjih škola, ne samo s podru�ja Zagreba�ke �upanije, ve� iz svih dijelova Hrvatske: Rijeke, Splita, Pule, Vara�dina, Vinkovaca, Slavonskog Broda, Sinja, Kor�ule, kao i iz susjedne Bosne i Hercegovine.
Institut Ru�er Boškovi� cijeni entuzijazam profesora koji iz godine u godinu dovode nove generacije svojih u�enika i zahvaljujemo im na njihovom trudu!
Kratka foto galerija
Izvor: Institut Ru�er Boškovi�, www.irb.hr
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
PS:
Prilog o Institutu Ru�er Boškovi� odabrao sam za portal s velikim zadovoljstvom, jer uvijek s interesom pratim što se na Institutu doga�a.
Doduše, postoje za to i osobni razlozi; �ista nostalgija - na Institutu sam davne 1961. godine, u pauzi studija elektrotehnike, nešto više od godinu dana radio kao tehni�ki suradnik na odjelu fizikalne anorganske kemije, soba uz sobu s tada mladom znanstvenicom Gretom Pifat, kasnijom idejnom za�etnicom ove manifestacije dr. sc. Gretom Pifat-Mrzljak, a na ugodnim društvenim domjencima i plesnim ve�erima, koje smo u slobodno vrijeme odr�avali u lova�koj ku�i u krugu Instituta, tada društvenoj prostoriji Instituta, izme�u puno kemi�arki koje su na Institutu radile, upoznao sam i svoju suprugu Jasminu, s kojom i do danas sretno �ivim. Tako me za IRB ve�u ugodne uspomene.
Po�etak
|
