Dr. Vuko Brigljevi�, fizi�ar u CERN-u:
Istra�ivanjem svijeta otkrivam Boga

Dr. Vuko Brigljevi�

"Naša spoznaja mikrokozmosa nakon zadnjih rezultata s CERN-a: gdje smo stigli, što nam fali i što nam to govori o svijetu?" - naslov je predavanja koje je u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku odr�ao dr. Vuko Brigljevi�, poznati fizi�ar s Instituta "Ru�er Boškovi�" iz Zagreba i znanstvenik u �enevskom CERN-u.

Marlena �ukteraš, profesorica fizike u Biskupijskoj klasi�noj gimnaziji, pozdravila je sve prisutne, izrazivši nadu da �e ih predavanje „pribli�iti CERN-u i znanosti“.

Dr. Brigljevi� krenuo je od 4. srpnja 2012. kada su dvije skupine znanstvenika, promatraju�i sudare protona na velikom akceleratoru u CERN-u su, nezavisno jedna od druge, objavile otkri�e nove �estice, oko 130 puta te�e od protona, a rije� je upravo o Higgsovom bozonu te su za svoj doprinos François Englert i Peter Higgs podijelili Nobelovu nagradu za fiziku 2013. godine. Predava� je kazao da �eli pokušati odgovoriti „gdje smo danas nakon tog otkri�a“, što znamo i još više što ne znamo“, naglasivši da otkri�e ovog bozona nije „kraj pri�e“.

Govore�i o pitanju koje mu se �esto postavlja: „Kako mo�ete spojiti znanost i vjeru“, ka�e da njega odgovara protupitanjem: „A zašto ne?“

Podsjetio je da je Sunce osam svjetlosnih minuta udaljeno od nas, te da ga sada vidimo kakvo je bilo prije osam minuta, a ne kakvo je sada. Iznio je i podatak da su neki najudaljeniji objekti, poput nekih zvijezda, udaljeni 13 milijardi svjetlosnih godina, što zna�i da svjetlost koja do nas sti�e s njih je krenula samo nekoliko milijuna godina nakon velikog praska

Kazao je da u svemiru postoji samo jedno bi�e koje nije zadovoljno samom �injenicom da je tu, nego se divi i preispituje, a to je �ovjek. Naglasio je da dje�ja pitanja poput „Mama, zašto kiša pada prema dolje, a ne prema gore?“ mogu zvu�ati glupo, ali da nisu, nego je problem što se odrasli �ovjek naviknuo na svijet oko sebe i izgubio mo� divljenja.

Prou�avanjem elementarnih �estica zapravo se promatra povijest svemira, kazao je predava�, te nastavio da je na po�etku cijela tvar koju vidimo danas bila zgusnuta na jako zgusnutom prostoru, te se po�ela širiti, tj. jednu mikrosekundu nakon velikog praska stvorili se protoni i neutroni. Kazao je da se to sa sigurnoš�u mo�e tvrditi s obzirom da su u laboratoriju stvoreni uvjeti identi�no onim koji su vladali ukratko nakon velikog praska.

Istovremeno istaknuo je i da samo 5 posto energije dolazi od tvari koje su poznate, a „ostalih 27 posto dolazi od tamne tvari koju ne poznajemo, te 68 posto od tamne energije o kojoj apsolutno ništa ne znamo“, te naglasio nu�nost poniznosti prilikom istra�ivanja zbog spoznaje koliko toga malo se zapravo zna.

Ukazao je na zanimljivost da „svemir u kojem �ivimo izgleda kao podešen za nas“, te da se svi fizi�ari sla�u da ako bi se samo malo promijenila masa npr. neutrona ili elektrona, dolazi se do svemira koji ne dopušta �ivot, i koji ne bi dopustio stvaranje zvijezda, te sunce ne bi „mirno gorjelo deset milijardi godina, nego bi moglo izgorjeti u samo 10 000 godina, što bi bilo poprili�no neprakti�no za nas.“

Kazao je da se �esto suprotstavljaju znanost i vjera, što je sasvim pogrešno, posvjedo�ivši da on osobno upravo kroz istra�ivanja i divljenja stvorenom svijetu otkriva Boga. To je potkrijepio i zanimljivom usporedbom: ukoliko imam prijatelja slikara, te odem na njegovu izlo�bu, ne�u mu kazati da ne�u gledati i ne�u se diviti njegovim slikama, ve� upravo razgledanjem te izlo�be poštujem i svog prijatelja, a isto je i s prou�avanjem i divljenjem stvorenom svijetu u odnosu prema njegovom stvoritelju.

Dr. Vuko Brigljevi� ro�en je 1968. u Dubrovniku. Dok je bio dijete obitelj mu se preselila u Švicarsku, pa je tamo završio sve škole. Maturirao je na francuskom jeziku, a onda diplomirao fiziku na njema�kom jeziku na glasovitom ETH-u, Sveu�ilištu za prirodno-tehni�ke znanosti u Zürichu. Tu je i doktorirao fiziku elementarnih �estica, rade�i ve� u CERN-u. Zatim je tri godine proveo na postdoktorskoj specijalizaciji u Americi, na istra�iva�kom centru vezanom uz Sveu�ilište Stanford u Kaliforniji, pa se vratio u CERN i od 2003. radi na Institutu "Ru�er Boškovi�" u Zagrebu, kao viši znanstveni suradnik. Istovremeno nastavlja raditi na eksperimentima u CERN-u.
Misija / dubrova�ka biskupija

Izvor: Slobodna Dalmacija / Misija, dubrova�ka biskupija
Za portal preuzeo: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Vezani �lanci:

Dr. sc. D. Pavuna:
Physik, CERN, das LHC-Projekt und Kroaten in CERN

CERN ukratko / Das CERN in Kürze

CERN
LHC se zaustavlja krajem 2011.

Po�etak