Hrvatske uskotra�ne �eljeznice
Tragom Gutmannovih pruga
Stariji �itatelji portala sje�aju se vjerojatno još uvijek starih uskotra�nih �eljeznica diljem Hrvatske, kojima su se neki od njih mo�da i vozili, kao na primjer ja Gutmannovom prugom od Osijeka do Beliš�a, pa kada predstavimo neke od njih, to �e kod starijih pobuditi nostalgi�na sje�anja, a mla�im �itateljima to bi moglo biti iznena�enje, a mo�da pomalo i uveseljavanje, jer tako nešto još nisu vidjeli.
Danas predstavljamo Gutmannovu prugu, a s nekoliko daljnjih priloga predstavit �emo još i sljede�e uskotra�ne �eljeznice: Baranjsku uskotra�nu �eljeznicu, Samobor�ek, Pore�anku-Parencanu i Sinjsku reru, a mo�da i još ponešto, ako u me�uvremenu "naleti".
Pa "krenimo na put" s Gutmannovom uskotra�nom prugom od Osijeka do kud nas doveze:
Slavonsko-podravska "Gutmannova" �eljeznica gra�ena je potkraj 19. stolje�a i dovršena oko 1914. godine. Širine jednog metra i du�ine 165 kilometara pruga se protezala od Osijeka do obronaka Papuka. Prugom su parne lokomotive vozile drvo za preradu do tvornice Salamona Heinricha Gutmanna izgra�ene 1884. godine. Iz njenih radni�kih nastambi kasnije nastaje Beliš�e. Prije nego li su se prugom provozale parnja�e, teret su vukli bivoli. Koristila se i za prijevoz putnika koji su morali povremeno presjedati radi njene neobi�ne širine. Razlog tomu bile su prve lokomotive koje je Gutmann jeftino kupio nakon likvidacije Be�kih �eljeznica te mala vjerojatnost da ih u slu�aju rata preuzme neka vojska.
Prema voznom redu od 1957/58 godine je postojala uskotra�na pruga duljine 124 km izme�u Osijeka i Vo�ina, preko Beliš�a, Donjeg Miholjca i �a�inaca.
Izme�u Osijeka i Donjeg Miholjca je bilo 5 polazaka izme�u 4.15h i 20.35h, od kojih je jedan nastavljao do �a�inaca, a jedan do Vo�ina. Prema voznom redu, putovanje izme�u Osijeka i Beliš�a (29km) je trajalo 1 h 20 min, izme�u Osijeka i Donjeg Miholjca (51km) 2h 25 min, a izme�u Osijeka i Vo�ina (124km) impresivnih 6 h 40 min.
U sklopu brojnih programa kojima je obilje�en Dan grada Slatine u galerijskom prostoru Zavi�ajnog muzeja otvorena je izlo�ba Ivice Brusa�a „Tragom Gutmannovih pruga“.
Tom prilikom o povijesti i zna�enju pruga govorio je dr. Dinko �upan, iz Hrvatskog instituta za povijest, Podru�nica Slavonski Brod. On je istaknuo da su ostaci Slavonsko-podravske �eljeznice neprocjenjivi kulturni kapital. A pri�a je po�ela 1894. godine, kad poduzetni�ka obitelj Gutmann dolazi u Beliš�e i gradi prvih 16 km pruge, prema šumi u Harkanovcima i Koški, gdje je po�ela eksploataciju hrasta. Širina tra�nica bila je metar, što je jedinstveni razmak u povijesti �eljeznice, a posljedica je kupnja dviju lokomotiva s tim razmakom kota�a. Pove�anje zakupljenih šumskih površina uvjetovalo je i širenje mre�e pruga, ali i devastiranje šuma. Povjesni�ari smatraju da u tome nije sve bilo tako crno, jer je sje�a hrasta kao prirodnog kapitala omogu�avala stvaranje kulturnog kapitala, poput katedrale u �akovu, Galerije likovnih umjetnosti ili HAZU u Zagrebu, a i mnoge snaše još uvijek nose dukate zara�ene tadašnjim izvla�enjem trupaca ili kirijanjem.
Ve� 1896. Gutmannova pruga spojena je s me�unarodnom prugom koja je spajala ma�arski Szentlörinc sa Slatinom i Našicama, a sljede�e godine izgra�ena je i trasa prema Vo�inu, s odvojcima za Orahovicu i Slatinski Drenovac. Ona je djelovala sve do 1966. godine i bila je jako va�na za slatinski kraj, kako za gospodarstvo tako i za izletnike i hodo�asnike.
31. prosinca 1968. prestao je prijevoz putnika uskotra�nom Gutmannovom prugom, a na relaciji Beliš�e – Osijek teretni se promet odvijao još do 1970. godine, kad je i on obustavljen.
Da biste u rije�i i slici saznali sve što je vrijedno znati o Gutmannovoj pruzi i u�ivali u starim fotografijama pogledajte tri pps-priloga, jedan interesantniji od drugoga, autora Josipa Jo�e Vrbani�a:
Tragom Gutmannovih pruga - 1. dio
Tragom Gutmannovih pruga - 2. dio
Tragom Gutmannovih pruga - 3. dio
Kada kliknete na link/poveznicu, ako se ne pojavi slika preko cijelog ekrana, popra�ena glazbom,
stisnite na tipkovnici tipku F5 i u�ivajte u prezentaciji!
Izvor teksta: 034PORTAL.HR, Aleksandar Grli� i Glas Slavonije, Petar �arkovi�
Priop�io i pps-prilog kreirao: Josip Jo�a Vrbani�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Sutra na portalu:
Uskotra�na pruga u Baranji
Vezani �lanci:
Gucom na Jankovac
Schweizer Eisenbahn-Revue donosi �lanak
Bewegung im kroatischen Güterverkehr
