Hrvatske uskotra�ne �eljeznice
Uskotra�na pruga u Baranji
Stariji �itatelji portala sje�aju se vjerojatno još uvijek starih uskotra�nih �eljeznica diljem Hrvatske, kojima su se neki od njih mo�da i vozili, kao na primjer ja Gutmannovom prugom od Osijeka do Beliš�a, pa kada predstavimo neke od njih, to �e kod starijih pobuditi nostalgi�na sje�anja, a mla�im �itateljima to bi moglo biti iznena�enje, a mo�da pomalo i uveseljavanje, jer tako nešto još nisu vidjeli.
U prethodnom prilogu predstavili smo Gutmannovu prugu (vidi vezani �lanak!), danas predstavljamo Baranjsku uskotra�nu �eljeznicu - Baranjskog "�iru", a sljede�im prilozima na portalu predstavit �emo još neke hrvatske uskotra�ne �eljeznice: Samobor�ek, Pore�anku-Parencanu i Sinjsku reru, a mo�da i još ponešto, ako u me�uvremenu "naleti".
Baranjski "�iro" budi stara sje�anja
Po�etkom 2014. godine u izlo�benom prostoru Centra za kulturu u Belom Manastiru je otvorena izlo�ba "Moha�ko-beljski mali vlak". Izlo�bu su osmislili Nikola Alaica i Lajoš Na� iz Belog Manastira te Mórócz Sándor, Csorbai Ferenc i Mayer Antal iz Moha�a, a otvorili su je belomanastirski gradona�elnik Ivan Doboš i dr. Bokor Béla, sveu�ilišni profesor iz Pe�uja i predsjednik kuratorija (upravnog odbora) Zaklade za Ma�are van domovine.
Do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Baranja je bila jedinstven prostor koji je pripadao jednoj dr�avi – Ugarskoj. Nakon sklapanja Trijanonskog mira 1920. godine izme�u zemalja Antante i Ma�arske, taj prostor je podijeljen na dva dijela. Ju�ni, manji dio pripao je Kraljevini SHS, a ve�i, sjeverni dio Ma�arskoj. Uskotra�nom �eljezni�kom prugom, u ukupnoj du�ini od preko 100 kilometara, koja je sagra�ena prije Prvog svjetskog rata, tzv. mali vlak, mali voz ili "�iro" nastavio je zasebno saobra�ati u oba dijela Baranje.
Zahvaljuju�i entuzijastima iz Belog Manastira i Moha�a, i njihovom upornom radu, skupljene su i sa�uvane stare fotografije i predmeti vezani za mali vlak pa je do�ekan i taj dan da se oni, nakon Moha�a i Suze, izlo�e i u Belom Manastiru, nekadašnjem Pelmonoštoru, koji je bio središte uskotra�ne �eljeznice i od koga je jedan krak, preko Branjinog Vrha (nekadašnjeg Brnjevara) i Kne�eva (nekadašnjeg Laka) vodio do Moha�a, a drugi krak, preko Kozarca, Mitrovca, Jasenovca i Trokuta, do Mirkovca i dalje do Zlatne Grede i Kazuka, u kome je bila teretna luka na Dunavu.
Obra�aju�i se na otvaranju brojnoj okupljenoj publici, belomanastirski gradona�elnik Doboš istaknuo je da se ne sje�a da je u novije vrijeme na otvaranju neke izlo�be bilo više ljudi, što zna�i da je sje�anje na legendarnog "�iru" još uvijek �ivo. Tako�er je napomenuo da su poslije ste�aja nesu�ene belomanastirske škrobare Gradu Belom Manastiru darovnim ugovorom poklonjene dvije uskotra�ne lokomotive i tri vagona, koji �e – ako Belomanastirci ne budu imali druga�ijih ideja – biti postavljeni na plato kod �eljezni�ke i autobusne stanice te uz Še�eransko jezero.
Dr. Bokor je, uz širu pri�u o baranjskoj uskotra�noj �eljeznici, posebno napomenuo kako je ona nekad povezivala brojna baranjska naselja i dijelove nekadašnjeg Belja, a ovakvim izlo�bama i prijateljskim kontaktima izme�u Moha�a i Belog Manastira ona opet, makar simboli�ki, povezuje ju�nu i sjevernu Baranju.
Pogledajmo i što nam Josip Jo�a Vrbani�, autor pps-priloga, dodatno ima za re�i o uskotra�noj pruzi u Baranji:
Budu�i da sam odrastao u Baranji u mjestu �eminac, gdje su moji roditelji došli "Vlakom bez voznog reda" 1946.g. i gdje je moj otac bio po zanimanju kova�, a nije htio i�i u Selja�ku radnu zadrugu, bilo mu je ote�an �ivot pa tako i nabavka ugljena. Uskotra�nom prugom su vozili kameni ugalj po Beljskim pustarama za pogon parnih strojeva kojima su uglavnom orali. Kako vagoni nisu bili novi, dosta ugljena je ispadalo prugom. Tako sam ja (imao sam negdje oko11 ili 12 godina) i moje sestre i neki moji prijatelji, vo�eni mojom mamom, išli skupljati taj ugljen koji je curio iz vagoneta. Gurali smo bicikl, a ugalj smo brali u korpe i onda u vre�e. Tako smo mogli ponekad skupiti i do tri vre�e ugljena. Dnevno smo nekada prešli i do 15 km u jednom smjeru, a onda put ku�i isto toliko!
Kada bi naišao vlak koji nije bio baš brz, sklonili smo se s pruge. Strojovo�i smo pokazali što radimo pa je znao ponekada baciti i po par lopata ugljena van na prugu, koji smo s velikim oduševljenjem po prolasku vlaka brzo pokupili. Vlakovi su osim uglja vozili še�ernu repu, kukuruz, drvo i ostalo, a i putnike. Evo to je jedna epizoda moga dodira s tom Beljskom �eljeznicom koja mi je ostala duboko u sje�anju.
Da biste u rije�i i slici saznali više o uskotra�noj pruzi u Baranji i u�ivali u starim fotografijama pogledajte pps-prilog autora Josipa Jo�e Vrbani�a:
Kada kliknete na link/poveznicu, ako se ne pojavi slika preko cijelog ekrana, popra�ena glazbom,
stisnite na tipkovnici tipku F5 i u�ivajte u prezentaciji !
Izvor teksta: oaza-bm.hr i Josip Jo�a Vrbani�
Priop�io i pps-prilog kreirao: Josip Jo�a Vrbani�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Sutra na portalu:
Samobor�ek
Vezani �lanci:
Tragom Gutmannovih pruga
Schweizer Eisenbahn-Revue donosi �lanak
Bewegung im kroatischen Güterverkehr
